13.11.2017.

Vremeplov: Erdutski sporazum – 12. studenoga 1995.

Erdutskim sporazumom Republika Hrvatska pristala je na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, uz sudjelovanje međunarodnih snaga, demilitarizaciju područja, povratak izbjeglica i raseljenih osoba, poduzimanje mjera za normalno funkcioniranje javnih službi, te pravo na povrat imovine ili naknadu štete za onu koja se ne može vratiti.
Nakon vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja Republika Hrvatska je, 1995. godine, pod svoj nadzor vratila područje zapadne Slavonije, Banovine, Korduna, Like te sjeverno-dalmatinsko zaleđe, a jedino područje koje je preostalo pod nadzorom pobunjenika bilo je hrvatsko Podunavlje. Iako su pregovori oko toga područja započeli ubrzo nakon Oluje, a 3. listopada 1995. zaraćenim stranama ponuđen je i sporazum o Temeljnim načelima za pregovore o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, o njegovoj sudbini dogovaralo se i pregovaralo na marginama Daytonske mirovne konferencije o Bosni i Hercegovini u studenom 1995. Na tragu Temeljnih načela i postignutih dogovora između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srpskog predsjednika Slobodana Miloševića, američki veleposlanik Peter Galbraith i UN-ov posrednik Thorvald Stoltenberg ponudili su objema stranama 
Temeljni sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji su obje strane potpisale 12. studenoga 1995. U Zagrebu je Sporazum u ime hrvatske Vlade potpisao Hrvoje Šarinić, a u Erdutu, zbog čega je ovaj sporazum dobio naziv Erdutski sporazum, u ime predstavnika srpske manjine s toga područja Milan Milanović. 
Rezolucijom br. 1023 od 22. studenoga 1995., Sporazum je potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, a Rezolucijom 1037 od 15. siječnja 1996. uspostavljena je »Prijelazna uprava UN-a u istočnoj Slavoniji«, skraćeno nazvana UNTAES . Time je Erdutski sporazum stupio na snagu. 
Erdutskim sporazumom Republika Hrvatska pristala je na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, uz sudjelovanje međunarodnih snaga, demilitarizaciju područja, povratak izbjeglica i raseljenih osoba, poduzimanje mjera za normalno funkcioniranje javnih službi, te pravo na povrat imovine ili naknadu štete za onu koja se ne može vratiti. Bitan čimbenik Sporazuma činilo je oslanjanje na međunarodne snage i Prijelaznu upravu, koja je trebala provesti reintegraciju ovog područja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Proces mirne reintegracije završio je 15. siječnja 1998. 
Zanimljivo je da je ovaj važan pravni akt za hrvatsku povijest, iako potpisan na hrvatskom tlu, u izvorniku na engleskom jeziku. Službeni prijevod Erdutskog sporazuma, kako proizlazi iz odgovora hrvatske Vlade na zastupničko pitanje iz 2014., ne postoji.

1 UN Transitional Authority in Eastern Slavonia. 
2 Vidi: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2014/174%20sjednica%20Vlade//174%20-%2036e.pdf, pristupljeno 2. studenoga 2017.