Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
02.09.2019.
Vremeplov: Deklaracija o neovisnosti Vijetnama – 2. rujna 1945.
Povijest Socijalističke Republike Vijetnam obilježena je francuskom kolonizacijom u razdoblju od 1859. do 1884., nakon kojeg je Vijetnam, 1887., postao dio Francuske Indokine.
Vodeću ulogu u borbi za neovisnost te zemlje nakon Prvog svjetskog rata nosili su komunisti, na čelu s Nguyen Van Thanom, osnivačem Indokineske komunističke partije. Japanska okupacija zemlje u Drugom svjetskom ratu nije, međutim, istisnula Francuze iz Vijetnama jer su s Japanom sklopili primirje te uspjeli osigurati ostanak na vlasti pod japanskim nadzorom. U to doba, Nguyen Van Than mijenja ime u Ho Ši Min te organizira Ligu za neovisnost Vijetnama, kasnije nazvanu Viet Min i kreće u aktivnu borbu za oslobođenje Vijetnama. Neposredno prije kapitulacije Japanci preuzimaju vlast od Francuza i proglašavaju neovisnost Vijetnama pod svojim pokroviteljstvom te postavljaju Bao Đaija za cara Vijetnama. Međutim, konačan obračun savezničkih snaga s Japanom potaknula je komuniste na dizanje ustanka (tzv. Augustovska revolucija), koji je rezultirao abdikacijom cara i preuzimanjem kontrole prvo nad Hanojem na sjeveru, a onda i Sajgonom na jugu. Na dan predaje Japana, 2. rujna 1945., Ho Ši Min je u Hanoju pročitao Deklaraciju o neovisnosti Vijetnama, koja glasi:
»Moji sunarodnjaci!
Svi su ljudi stvoreni jednaki. Njihov Stvoritelj obdario ih je određenim neotuđivim pravima među kojima su život, sloboda i potraga za srećom. Ova besmrtna izjava stoji u Deklaraciji o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država iz 1776. U širem smislu ona znači: Svi narodi na zemlji jednaki su od rođenja, svi narodi imaju pravo živjeti, biti sretni i slobodni.
Deklaracija Francuske revolucije o pravima čovjeka i građanina iz 1791. također navodi: Svi ljudi rađaju se slobodni i s jednakim pravima i moraju uvijek ostati slobodni i imati jednaka prava.
To su neporecive istine.
Unatoč tome, više od osamdeset godina francuski kolonijalisti zlorabili su zastavu slobode, jednakosti i bratstva kako bi okupirali našu domovinu i ugnjetavali naš narod. Njihove su aktivnosti proturječile čovječnosti i pravdi. Politički, naš narod potpuno su lišili svake demokratske slobode. Provodili su neljudske zakone. Uspostavili su tri različita režima u središnjem, južnom i sjevernom dijelu Vijetnama kako bi nas spriječili da se ujedinimo i da budemo ujedinjeni.
....
Iz tih razloga, mi, članovi Privremene vlade, predstavljajući cijeli vijetnamski narod, proglašavamo da od sada s Francuskom prekidamo sve odnose kolonijalnog karaktera, opozivamo sve međunarodne obveze koje je do sada Francuska potpisala u ime Vijetnama i ukidamo posebna prava koja su Francuzi nezakonito stekli u našoj Domovini.
...
Uvjereni smo da saveznički narodi, koji su u Teheranu i San Franciscu priznali načela samoopredjeljenja i jednakosti naroda neće odbiti priznanje neovisnosti Vijetnama.«[1]
....
Francuska, međutim, nije htjela odustati od Vijetnama. Godine 1946. započeo je rat koji je trajao do 1954., kada su Francuzi priznali poraz. Nakon toga, Vijetnam je podijeljen na Sjeverni i Južni Vijetnam. Zahtjevi za ujedinjenje zemlje doveli su do američke intervencije u Južnom Vijetnamu i Vijetnamskog rata koji je trajao do 1975., kada je pao Sajgon, današnji Ho Ši Min. Dan 2. rujna u Vijetnamu slavi se kao Nacionalni dan.
