Velika reforma školstva u Habsburškoj Monarhiji iz 1776. donijela je formiranje Vrhovne uprave školstva u Hrvatskoj. Na temelju dekreta kraljice Marije Terezije osnovana je Regia Academia Scientarum cum Archigymnazio, tj. Kraljevska akademija znanosti s Glavnom gimnazijom, koja je djelovala s tri odjela odnosno fakulteta: pravnim, filozofskim i teološkim. 

U sastav novoosnovanog pravnog fakulteta ušla je tada i političko-kameralna škola osnovana u Varaždinu 1769., koja je 1772. godine premještena u Zagreb, a fakultet je bio smješten u zgradi Kraljevske akademije znanosti na Trgu sv. Katarine, na Gornjem gradu. 

Pravni fakultet u Zagrebu započeo je s radom 4. studenoga 1776. i taj se dan danas slavi kao Dan Pravnog fakulteta. Sva tri studija trajala su dvije godine, s tim da su se pravni i teološki fakultet mogli upisati tek nakon završetka filozofskog fakulteta. Prvi profesori bili su izabrani na natječaju te je njihov izbor potvrdila kraljica. Nastava se odvijala na latinskom jeziku, s tim da se hrvatski mogao koristiti, a na početku učilo se iz austrijskih i njemačkih udžbenika. Prvi priručnik na hrvatskom bio je o povijesti građanskog prava iz 1819. 

Najstariji sačuvani popis studenata svih triju fakulteta s uspjehom na ispitima je iz 1782. Osim predavanja i semestralnih ispita, fakulteti su imali i jezične vježbe, na latinskom i najčešće na njemačkom, u obliku javnih rasprava (publicae disputationes) i javnih kušnji (tentamen publicum). Za javnu raspravu studentu koji je najbolje obradio neku temu, bila bi zadana teza koju je trebao javno braniti, dok su ga druga tri studenta trebala pobijati. Javna kušnja je, pak, bila oblik javne rasprave o nekoj široj temi, a pristupali su joj studenti koji su se natjecali za kraljevsku stipendiju. Knjižice s tezama i temama za javnu raspravu i kušnju iz 1777. čuvaju se u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici.^[1]

* Korišteni podatci iz Tradicija i razvojne odrednice Pravnog fakulteta u Zagrebu, izvor: https://www.pravo.unizg.hr/fakultet/tradicija/povijest, pristupljeno 28. 10. 2017. te podatci iz Tihana Luetić, Na putu do modernog sveučilišta: Lelja Dobronić, Zagrebačka akademija, Academia Zagrabiensis: Visokoškolski studiji u Zagrebu 1633.-1874.: Dom i svijet, 2004., str. 224, Prikazi osvrti recenzije, izvor: http://www.matica.hr/hr/343/na-putu-do-modernog-sveucilista-20990/ pristupljeno 28. 10. 2017. [1] Tihana Luetić, Na putu do modernog sveučilišta: Lelja Dobronić, Zagrebačka akademija, Academia Zagrabiensis: Visokoškolski studiji u Zagrebu 1633.-1874.: Dom i svijet, 2004., str. 224, Prikazi osvrti recenzije, izvor: http://www.matica.hr/hr/343/na-putu-do-modernog-sveucilista-20990/, pristupljeno 28. 10. 2017.