informator: Zadatak Državnog inspektorata je nadzor nad obavljanjem poslova u prometu robom, primjeni propisa o radu i zaštiti na radu, u energetici, rudarstvu, istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina, ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti i dr. Očito, široko područje djelatnosti.

Gospodine Kovačeviću, molimo Vas kažite recite rezultate ostvarujete i gdje se nepoštivanje zakonskih propisa najčešće javlja?

KOVAČEVIĆ: Djelokrug Inspektorata zaista je široko određen. Inspektori, osim zakonskih propisa, nadziru primjenu i provedbenih propisa na zakone. Ako je riječ o broju otkrivenih nezakonitosti koja imaju obilježje djela prekršaja, a u Inspektoratu ih brojčano iskazujemo, podaci su različiti po upravnim područjima. Najveći broj prekršaja otkriven je u području ugostiteljske i turističke djelatnosti, potom slijedi trgovina, radni odnosi i zaštita na radu, naplata i uplata boravišne pristojbe, i tako redom. Otkrivanjem prekršaja i podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, nadležnost za odlučivanje o krivnji počinitelja prekršaja prenosi se na nadležni prekršajni sud, a inspektor nezadovoljan odlukom I suda u povodu njegova zahtjeva, može uložiti žalbu. Rezultate inspektora i ukupnu aktivnost Inspektorata ocjenjuje Vlada Republike Hrvatske u povodu izvješća o radu na godišnjoj razini ili o nekom pitanju.

Zadovoljan sam rezultatima tih ocjena, zbog toga što su neki prijedlozi Inspektorata prihvaćeni od strane Vlade i ugrađeni u više zakonskih rješenja u upravnim područjima u kojima su inspektori ovlašteni za obavljanje inspekcijskog nadzora.

Sa stajališta poštivanja društvene discipline bilo bi poželjno da gospodarski subjekti i pojedinci u obavljanju svojih djelatnosti u cijelosti primjenjuju propise. Na taj bi se način smanjili slučajevi poduzimanja mjera od strane inspektora.

informator: Zasigurno objektivnu teškoću u Vašem radu predstavlja činjenica da je u prošloj godini od gotovo sedam tisuća zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, kod nadležnih sudova riješen samo manji broj, a čak je u 1.153 slučaja postupak obustavljen - zbog zastare.

Molimo Vas, recite nešto više o tome.

KOVAČEVIĆ: Da, riječ je o postupcima pred prekršajnim sudovima. To je samo znak da u tome poslu nismo sami. Ako inspektor utvrdi da je povredom propisa počinjen prekršaj, uz rješenje za čije je donošenje ovlašten, dužan je bez odlaganja podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Inspektori Državnog inspektorata u tijeku jedne godine podnesu i do 40.000 takvih zahtjeva, a primjerice u 2004. godini podnesenih je 44.357. Uz zakonsku presumpciju da će zaprimljene zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka sud razmotriti bez odgode i zakazati raspravu, na žalost nisu rijetki slučajevi u kojima nastupi zastara prekršajnog progona.

Sankcije često nisu bile primjerene, tako da su za iznimno teška prekršajna djela iz područja radnih odnosa, za koja je utvrđen donji iznos novčane kazne veći od 60.000,00 kuna, uslijedile sankcije »Ukor«, »Opomena« ili simbolične novčane kazne. Počiniteljima prekršaja uglavnom se tim prekršajima nezakonito stečena imovinska korist nije oduzimala. Zbog toga učinci značajnog broja otkrivenih i pro-cesuiranih prekršajno sankcioniranih nezakonitosti nisu bili zadovoljavajući.

Kada govorimo o zastari izvršenja prekršajnih sankcija, podatak koji spominjete odnosi se na slučajeve donošenja rješenja zbog nastupa zastare u predmetima gdje su podnositelji zahtjeva bili inspektori rada, a rješenja o obustavi postupka zbog zastare donesena su u ovoj godini. Sudovi takvo stanje opravdavaju objektivnim razlozima, u koje navode povećanje broja podnesenih zahtjeva i mali broj sudaca.

Ta praksa nije dobra, jer krivci ne odgovaraju za počinjeni prekršaj.

informator: Izmjenama i dopunama važećeg Zakona o Državnom inspektoratu sada se inspektorima daju ovlasti da u slučajevima utvrđenoga nezakonitog postupka na određeno vrijeme zabrane daljnje obavljanje djelatnosti.

Kakav je postupak u takvim slučajevima?

KOVAČEVIĆ: Nove ovlasti inspektora za sada su na normativnoj razini. S kontrolom primjene propisa inspektori su započeli 8. studenog 2005. godine, od dana primjene izmijenjenog i dopunjenog Zakona o Državnom inspektoratu. Upravna mjera donošenja rješenja kojim se poslodavcu izriče zabrana obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 dana odnosi se na aktivnost inspektora rada i usmjerena je na zabranu zapošljavanja stranca bez radne dozvole, obvezu poslodavca da radnika prijavi na obvezno mirovinsko i osnovno zdravstveno osiguranje.

Nakon što inspektor utvrdi potpuno činjenično stanje na kojemu može temeljiti donošenje usmenog rješenja, takvo je rješenje dužan donijeti bez odgađanja.

informator: Inspektori imaju i nove ovlasti u slučajevima kad utvrde da određena osoba obavlja djelatnost koju nije uredno registrirala ili je ona čak nedopuštena. O kojim je ovlastima riječ u takvim slučajevima?

KOVAČEVIĆ: Druga se situacija odnosi na donošenje usmenog rješenja u svezi s obavljanjem djelatnosti bez potrebne registracije, odnosno poslovanja bez propisanih minimalnih uvjeta. Postojanje te mjere uvjetovano je otklanjanjem inspekcijskim nadzorom utvrđenih nedostataka u poslovanju.

Ovlast za poduzimanje ove mjere rezervirana je za gospodarskog inspektora.

U postupku donošenja usmenog rješenja u zapisnik nema razlike u odnosu na to koji inspektor u Inspektoratu obavlja inspekcijski nadzor i vodi upravni postupak. Inspektori su o obavljenom inspekcijskom nadzoru dužni sastaviti zapisnik i u okviru sadržaja toga zapisnika donijeti usmeno rješenje.

U jednoj i drugoj situaciji rješenja se izvršavaju pečaćenjem poslovnih prostorija ili uređaja i opreme koji su služili za obavljanje djelatnosti.

informator: Kako, na temelju dosadašnjih iskustava u radu Državnog inspektorata, ocjenjujete nove ovlasti inspektora u suzbijanju nezakonitosti, posebice u zapošljavanju i obavljanju djelatnosti koje nisu uredno registrirane. U kojoj će se mjeri doista učinkovito stati na kraj tzv. sivoj ekonomiji?

KOVAČEVIĆ: Proteklo je premalo vremena od stupanja na snagu Zakona da bi se moglo govoriti o osobitim iskustvima u njegovoj primjeni. Ono što mogu reći u svezi s donošenjem Zakona i njegovom relativno kratkom primjenom jest to da je izmijenjeni i dopunjeni Zakon realizacija dijela Plana kratkoročnih i dugoročnih mjera za suzbijanje sive ekonomije, koje je prihvatila Vlada Republike Hrvatske. Planom su predviđeni i drugi nositelji izvršavanja mjera na suzbijanju sive ekonomije i rada na crno.

Smatram da će nove mjere i ovlasti inspektora (prije svega mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 dana) zasigurno učinkovitije djelovati na suzbijanje nezakonitosti, posebice na području zapošljavanja i rada na crno.

informator: Gospodine Kovačeviću, hvala Vam na razgovoru.