Krajem devedesetih godina dvadesetog stoljeća i početkom dvadeset i prvog sve su izraženiji i prisutniji trendovi deindustrijalizacije, kako na nacionalnoj, tako i na razini same Europske unije, zbog čega je kroz strateške dokumente na europskoj razini pozvala na jačanje udjela i značenja industrijske proizvodnje, tj. na povećanje udjela industrijske proizvodnje na 20 % udjela u bruto domaćem proizvodu unutar zemalja EU. Od tih trendova deindustrijalizacije na europskoj razini nije bila imuna ni Republika Hrvatska, kako zbog ratnih neprilika, tako i zbog posljedica rata u poratnom razdoblju, što danas ima za posljedicu svega 12,6 % udjela prerađivačke industrije u bruto domaćem proizvodu, za razliku od vremena kad se taj udio kretao između 30-40 % udjela neposredno pred rat i tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća. Analiza obuhvaća razdoblje od 2005. do 2015., kad postoje potpuni i službeni statistički podatci na razini Europske unije za sve zemlje članice EU pa tako i za Republiku Hrvatsku. Koji su izazovi i problemi vezani uz važnost i udio prerađivačke industrije u industriji Republike Hrvatske, kao i samom bruto domaćem proizvodu, tema je ovog članka.