U Europskoj uniji prisutna je primjena međunarodnih standarda ili normi, koja usklađuje nacionalne i regionalne organizacije u okviru 150 normi. Svrha međunarodnih standarda ili normi ukidanje je tehničkih i administrativnih prepreka u međunarodnoj razmjeni roba i usluga, kao i u odvijanju poslovnih procesa na učinkovit način. Zemlje članice Europske unije (u nastavku teksta: EU) imaju ingerenciju u donošenju uredskih normi u odvijanju poslovanja. Zemlje članice prihvatile su DIN - norme kao osnovu za izradu svojih normi. Osim DIN - normi u uporabi su EDIFACT, telefaks, ISO norme i norme za bankovne transakcije. U digitalnom poslovanju rabe se standardi koje propisuju W3 konzorcij i ISOC, ali i tzv. kvazi-standardi nametnuti od strane velikih proizvođača hardvvarea i softwarea. Kao buduća članica EU, Hrvatska treba poslovne norme što žurnije uskladiti s normama EU, ali hrvatske norme  trebaju sadržavati i domaće stečevine koje ćemo prezentirati i predložiti, te primjenu nove organizacije rada, posebno primjenom EDIFACT jezika i standarda za digitalno poslovanje. U ovom trenutku novi način poslovanja moramo redizajnirati kako bismo kao zemlja kandidatkinja bili transparentni s članicama EU. Izlaz za bržu prilagodbu uredskog poslovanja standardima EU je i u žurnom izučavanju discipline o problematici gospodarske pismenosti na ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj i poslovnim veleučilištima, te u srednjim školama. Isto tako, naše gospodarstvenike treba uključiti u sofisticirana savjetovanja, seminare i radionice, na kojima će se prezentirati proces usklađivanja poslovnih uredskih normi s normama EU. O tim aspektima, autor opširnije piše u nastavku teksta.