Uvod
Uredba o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika donesena je na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 6. listopada 2011., prema ovlasti iz odredbe članka 85. stavak 5. Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05, 142/06 - Uredba, 77/07 - Uredba, 107/07, 27/08, 34/11 i 49/11). Uredbom su propisani postupak, kriteriji ocjenjivanja i sadržaj obrasca o ocjeni državnog službenika, a stupa na snagu 1. siječnja 2012. 

Izmjene u sustavu ocjenjivanja temelje se na novom konceptu utvrđenom Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011. te zahtjevima postavljenima u Strategiji razvoja ljudskih potencijala u državnoj službi za razdoblje od 2010. do 2013., Akcijskom planu za provedbu te Strategije i Planu provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske.

1.Postupak ocjenjivanja
Sukladno odredbama Uredbe o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika (u nastavku teksta: Uredba), postupak ocjenjivanja provodi se tako da neposredno nadređeni službenik tijekom kalendarske godine prati rad, poštovanje službene dužnosti i ponašanje službenika i predlaže njegovu godišnju ocjenu. Službenik ima pravo uvida u prijedlog godišnje ocjene (i sve priloge uz prijedlog) te može staviti primjedbu na prijedlog ocjene. Primjedbu službenika neposredno nadređeni službenik obvezatno razmatra zajedno sa službenikom. Prijedlog godišnje ocjene dostavlja se svim hijerarhijski nadređenim službenicima na mišljenje. Nakon provedenog postupka ocjenjivanja, rješenje o ocjeni donosi čelnik državnog tijela ili osoba koja je ovlaštena za donošenje rješenja.

Ocjene su propisane člankom 84. Zakona o državnim službenicima, koji je izmijenjen člankom 35. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima.¹

Prema načelu odgovornosti za rezultate utvrđenom odredbom članka 8. Zakona o državnim službenicima, službenici su dužni ostvarivati postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada. Ciljevi koje je službenik dužan ispuniti utvrđeni su zakonima, uredbama i drugim propisima donesenima na temelju zakona, strateškim i godišnjim planovima državnih tijela, a jasno proizlaze i iz opisa poslova radnih mjesta utvrđenih pravilnikom o unutarnjem redu. S obzirom na to da ciljevi jasno proizlazile iz navedenih propisa i drugih akata, u dosadašnjoj praksi ocjenjivanja planiranje ciljeva predstavljalo je poteškoću za nadređene službenike i izostavljeno je kao obvezatna faza postupka ocjenjivanja. U obrascu izvješća o učinkovitosti rada, poštovanju službene dužnosti i osobnom ponašanju državnog službenika/namještenika, omogućen je unos planiranih ciljeva i zadataka s rokovima izvršenja te neplaniranih poslova, ali nije obvezatno ispunjavanje navedenog dijela. Dovoljno je u izvješće unijeti podatke o opsegu poslova i planiranim poslovima iz opisa poslova radnog mjesta utvrđenog pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela. 

Neposredno nadređeni službenik dužan je pratiti rad, poštovanje službene dužnosti i osobno ponašanje službenika kontinuirano tijekom kalendarske godine i predložiti ocjenu državnog službenika. S obzirom na to da su službenici dužni obavljati poslove i zadatke radnog mjesta na koje su raspoređeni i druge poslove po nalogu čelnika tijela i nadređenog službenika koji se odnose na državnu službu, razlikujemo tzv. redovite od izvanrednih poslova, pri čemu:

- ocjenu rezultata rada redovitih poslova i ocjenu kvalitete obavljenih izvanrednih poslova u ustrojstvenoj jedinici u kojoj je službenik raspoređen, predlaže neposredno nadređeni službenik u toj ustrojstvenoj jedinici;

- ocjenu kvalitete obavljenih izvanrednih poslova izvan ustrojstvene jedinice u kojoj je službenik raspoređen, predlaže neposredno nadređeni službenik u ustrojstvenoj jedinici u kojoj je službenik poslove obavljao.² Izvješće o obavljenim izvanrednim poslovima daje se u slobodnoj formi, odnosno nije propisan službeni obrazac tog izvješća, ali je propisan njegov bitan sadržaj (razdoblje u kojem je službenik obavljao poslove, naznaku tih poslova, stupanj složenosti i ocjenu kvalitete obavljenih poslova). 

U oba slučaja, neposredno nadređeni službenik koji predlaže ocjenu, uzet će u obzir ocjenu kvalitete obavljenih izvanrednih poslova, pod uvjetom da su trajali dulje od 30 dana kontinuirano ili s prekidima tijekom kalendarske godine te ako su prema opsegu, sadržaju ili trajanju bitno utjecali na obavljanje poslova radnog mjesta. 

Osim navedenih poslova, Uredbom je propisano da se pri predlaganju i odlučivanju o ocjeni mogu uzeti u obzir i tzv. »ostali poslovi« odnosno poslovi izvan opisa poslova radnog mjesta, kojima se službenik angažirao u upravnom području u kojem je zaposlen ili iz djelokruga državnog tijela. Navedene poslove neposredno nadređeni službenik koji predlaže ocjenu, uzet će u obzir ako oni utječu na predlaganje ocjene, jer su povezani s radnim mjestom na koje je službenik raspoređen odnosno djelokrugom državnog tijela i ako su prema opsegu, sadržaju ili trajanju bitno utjecali na obavljanje redovitih poslova službenika (pozitivno ili negativno). 

Na temelju pokazane učinkovitosti rada, uspoređivanjem opsega, kvalitete i rokova izvršenja planiranih i neplaniranih poslova, neposredno nadređeni službenik predlaže godišnju ocjenu službenika, uzimajući u obzir poštovanje službene dužnosti i osobno ponašanje službenika tijekom kalendarske godine.

Ako je službenik premješten tijekom kalendarske godine (unutar istog državnog tijela ili u drugo državno tijelo), pri predlaganju godišnje ocjene neposredno nadređeni službenik razmatra izvješće i prijedlog ocjene nadređenog u ustrojstvenoj jedinici u kojoj je službenik bio raspoređen. Time se željelo izbjeći situacije iz dosadašnje prakse, u kojima je, u slučaju premještaja službenika, novi nadređeni službenik predlagao ocjenu rada službenika za razdoblje u kojem mu taj rad nije bio poznat (pa stoga nije bio niti u mogućnosti taj rad objektivno ocijeniti).

Također, vodilo se računa o mogućim promjenama nadređenog službenika te je u članku 7. Uredbe propisana dužnost neposredno nadređenog službenika kojem tijekom kalendarske godine ili izvještajnog razdoblja prestaje rad u ustrojstvenoj jedinici ili državnom tijelu (zbog premještaja, mirovine i sl.), da ispuni izvješća i predloži ocjene državnih službenika kojima je nadređen.³

Prijedlog godišnje ocjene i izvješće o učinkovitosti rada, poštovanju službene dužnosti i osobnom ponašanju državnog službenika/namještenika, dostavljaju se na propisanim obrascima te se uz njih prilaže odgovarajuća dokumentacija o činjenicama i okolnostima koje, sukladno odredbama Uredbe, bitno utječu na godišnju ocjenu. 

Obrazac prijedloga ocjene državnog službenika/namještenika za kalendarsku godinu (Obrazac 1 - Prijedlog ocjene),popunjava neposredno nadređeni službenik ustrojstvene jedinice u koju je službenik raspoređen u trenutku predlaganja godišnje ocjene. Obrazac izvješća o učinkovitosti rada, poštovanju službene dužnosti i osobnom ponašanju državnog službenika/namještenika (Obrazac 2 - Izvješće o učinkovitosti rada), popunjava svaki neposredno nadređeni službenik ustrojstvene jedinice u kojoj je službenik bio raspoređen, za razdoblje u kojem je službenik radio u toj ustrojstvenoj jedinici. Peti i sedmi dio te dodatak I. tog obrasca, prilagođeni su samo postupku ocjenjivanja službenika za određeno izvještajno razdoblje (u slučaju premještaja službenika ili promjene nadređenog službenika). 

Stoga, u slučaju premještaja službenika ili promjene neposredno nadređenog službenika, uz prijedlog godišnje ocjene neposredno nadređeni službenik priložit će i izvješća koja su popunili drugi nadređeni službenici za određena izvještajna razdoblja. 

Službeniku se daje mogućnost uvida u prijedlog godišnje ocjene i on ima pravo dati primjedbu na taj prijedlog, u roku tri dana od dana kada mu je ta mogućnost dana. Na zahtjev službenika, neposredno nadređeni službenik dužan je uručiti službeniku preslike prijedloga i priloga uz prijedlog godišnje ocjene. Primjedbu službenik unosi u predviđenu rubriku obrasca prijedloga godišnje ocjene, a u slučaju da primjedbe prelaze predviđeni prostor - potrebno ih je posebno dostaviti i priložiti uz obrazac.⁴ Službenik ima pravo tražiti da se u predlaganju ocjene uzmu u obzir i ostali poslovi koje je obavljao tijekom kalendarske godine i priložiti odgovarajuće dokaze o tim poslovima. 

Nadređeni službenik dužan je primjedbu, ako je podnesena, razmotriti zajedno sa službenikom u daljnjem roku od tri dana od dana primitka i o rezultatima razmatranja primjedbe neposredno nadređeni može staviti napomenu u obrazac prijedloga ocjene.

S obzirom na dosadašnju učestalu praksu, kada službenici nisu željeli potpisati obrasce o ocjeni rada i učinkovitosti (iako im je ukazano na to da potpis ne znači odricanje prava na žalbu), u obrascu prijedloga ocjene izričito je stavljena napomena da se potpis službenika/namještenika na obrascu ne smatra odricanjem prava na žalbu na rješenje o ocjeni odnosno sudsku zaštitu na odluku o ocjeni koju u postupku ocjenjivanja donosi čelnik tijela ili službena osoba ovlaštena za donošenje rješenja o ocjeni.

O prijedlogu ocjene utvrđenom i raspravljenom na navedeni način, mišljenje daju svi hijerarhijski nadređeni službenici, najkasnije do 31. siječnja tekuće kalendarske godine za prethodnu godinu. Hijerarhijski nadređeni službenici imaju pravo, ako nisu suglasni s prijedlogom, predložiti ocjenu državnog službenika, uz obvezu obrazloženja razloga zbog kojih nisu suglasni s prijedlogom. Mišljenje i prijedlog hijerarhijski nadređeni službenik daje u slobodnoj formi odnosno za to nije propisan službeni obrazac. 

Ocjene utvrđene u članku 84. Zakona o državnim službenicima i namještenicima glase:

Prijedlog godišnje ocjene službenika dostavlja se čelniku tijela ili službenoj osobi ovlaštenoj za donošenje rješenja, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu. Rok za predlaganje ocjene utvrđen je s obzirom na rok za donošenje rješenje o ocjeni, koji je propisan odredbom članka 82. stavak 1. Zakona o državnim službenicima (najkasnije 28. veljače za prethodnu kalendarsku godinu). 

Pri odlučivanju o ocjeni službenika čelnik državnog tijela ili osoba koja je ovlaštena za donošenje rješenja, ovisno o okolnostima, uzimaju u obzir: 

Izvješća navedena pod a), b), c) odnosno primjedbu i dokaze pod d), dužan je uzeti u obzir i nadređeni službenik koji predlaže godišnju ocjenu, a propisivanjem te obveze za donositelja rješenja željelo se povećati jamstvo da će se pri odlučivanju o ocjeni objektivno uzeti u obzir svi poslovi koje je službenik obavljao tijekom kalendarske godine. Vezano uz mišljenja i prijedloge navedene pod e), pretpostavlja se da će u praksi neposredno nadređeni službenik koji predlaže godišnju ocjenu, s njima biti upoznat te da će se, ako ne postoji suglasnost oko prijedloga ocjene, to raspraviti i nastojati postići suglasnost svih nadređenih prije donošenja rješenja o ocjeni. U protivnom, o tome će odlučiti čelnik tijela odnosno osoba koja je ovlaštena za donošenje rješenja.

Protiv rješenja o ocjeni službenik ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana dostave rješenja. U žalbi protiv rješenja službenik je dužan navesti razloge zbog kojih rješenje pobija i priložiti odgovarajuće dokaze na kojima žalbu temelji. 

Vodeći računa o opsegu planiranih i neplaniranih poslova, rezultati rada službenika ocjenjuju se primjenom općih i posebnih kriterija ocjenjivanja, koji su utvrđeni u članku 14. Uredbe. Opisi svih kriterija utvrđeni su u obrascu izvješća o učinkovitosti rada, poštovanju službene dužnosti i osobnom ponašanju državnog službenika/namještenika.

Opći kriteriji ocjenjivanja su kriteriji koji se primjenjuju na sve službenike, neovisno o radnom mjestu na koje su raspoređeni, a to su: 

1. djelotvornost u obavljanju poslova

2. točnost, preciznost i pouzdanost u obavljanju poslova

3. pridržavanje rokova za izvršavanje poslova

4. učinkovitost u obavljanju poslova.

Posebni kriteriji ocjenjivanja su kriteriji koji se primjenjuju ovisno o poslovima na koje je službenik raspoređen, a to mogu biti: 

1. stupanj inovativnosti

2. stupanj kreativnosti

3. pisano izražavanje

4. usmeno izražavanje

5. komunikacijske vještine

6. sposobnost rada u timu

7. drugi kriteriji kojima se ocjenjuje primjena posebnih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za obavljanje poslova određenih radnih mjesta. 

S obzirom na ulogu i specifičnosti radnih mjesta rukovodećih državnih službenika, rezultati njihovog rada ocjenjuju se primjenom svih općih i posebnih kriterija ocjenjivanja i na temelju ocjene sljedećih kompetencija: 

1. organizacija i koordinacija obavljanja poslova

2. donošenje odluka za koje je ovlašten

3. motiviranje službenika

4. rješavanja konflikata

5. praćenje rada i davanje uputa za rad službenicima

6. implementacije strateških ciljeva (ako je rukovodeći državni službenik odgovoran za ispunjenje ciljeva).

Kriteriji ocjenjivanja osobnog pona-šanja službenika odnose se na primjenu pravila ponašanja i etičkih načela utvrđenih zakonima, drugim propisima i Etičkim kodeksom državnih službenika⁵(odnos prema građanima, nadređenima i suradnicima), na odnos državnog služ-benika prema radu, poštovanje radnog vremena, ispunjavanje obveze pohađanja programa izobrazbe i odnos prema izobrazbi. Ponašanje rukovodećeg službenika ocjenjuje se i primjenom kriterija - odnos prema službenicima kojima je rukovodeći državni službenik nadređen.

Poštovanje službene dužnosti uzima se u obzir pri predlaganju ocjene i odlučivanju o ocjeni državnog službenika ako su službeniku tijekom kalendarske godine učestalo upućivana upozorenja na propuste i nepravilnosti u poštovanju službene dužnosti ili mu je izvršnim rješenjem nadležnog tijela izrečena kazna za počinjenu laku ili tešku povredu službene dužnosti. Službenik ne može biti ocijenjen ocjenom »uspješan« ili višom ocjenom ako su mu tijekom kalendarske godine više puta upućivana pisana upozorenja zbog nepoštovanja službene dužnosti koja bitno utječu na ocjenu ili je odlukom nadležnog tijela proglašen odgovornim za povredu službene dužnosti. Nadređeni službenik koji predlaže ocijeniti službenika ocjenom »ne zadovoljava«, dužan je uz prijedlog godišnje ocjene ili ocjene za određeno izvještajno razdoblje, priložiti pisano upozorenje na mogućnost dobivanja negativne ocjene iz članka 84. stavak 3. podstavak b) Zakona o državnim službenicima.

Ocjenjivanje rada i učinkovitosti državnog službenika, koje je uvedeno Zakonom o državnim službenicima⁶, pokazalo se u praksi nedostatnim s obzirom na činjenicu da se pri odlučivanju o ocjeni nije uzimalo u obzir ponašanje službenika i poštovanje službene dužnosti. Stoga je koncept ocjenjivanja bitno izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011. te se navedeni elementi obvezatno uzimaju u obzir pri odlučivanju o ocjeni. 

U propisivanju postupka ocjenjivanja nastojali su se riješiti nedostaci i problemi u dosadašnjem postupku, koji su uočeni u petogodišnjoj praksi ocjenjivanja. Pravilna primjena postupka i kriterija ocjenjivanja trebali bi omogućiti objektivne i pravednije ocjene koje će biti poticaj službenicima da kvalitetno i učinkovito izvršavaju svoje službene zadaće, poštuju službene dužnosti i ponašaju se u skladu s Etičkim kodeksom državnih službenika te da se što objektivnije utvrdi njihov doprinos u obavljaju poslova kao kriterij za nagrađivanje i napredovanje u službi.


1 Nar. nov., br. 49/11. 
2 U smislu Uredbe, redoviti su poslovi - planirani i neplanirani poslovi radnog mjesta na koje je državni službenik raspoređen, utvrđeni pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela i poslovi povezani s opisom radnog mjesta koje je državni službenik obavljao po nalogu čelnika državnog tijela ili neposredno nadređenog službenika. Izvanredni poslovi su poslovi izvan opisa radnog mjesta koje je državni službenik obavljao po nalogu nadređenih službenika unutar iste ili druge ustrojstvene jedinice i koji su trajali dulje od 30 dana kontinuirano ili s prekidima tijekom kalendarske godine, ako su prema opsegu, sadržaju ili trajanju bitno utjecali na obavljanje poslova radnog mjesta. 
3 Člankom 7. stavak 2. Uredbe propisano je da će se nadređenom službeniku koji ne ispuni svoju dužnost ispunjavanja izvješća i predlaganja ocjene, prije prestanka rada u ustrojstvenoj jedinici/državnom tijelu, navedena okolnost uzeti u obzir pri odlučivanju o njegovoj ocjeni (ako se ocjenjuje). 
4 Službeniku je dana mogućnost očitovanja i stavljanja primjedbe na prijedlog ocjene za određeno izvještajno razdoblje, u slučajevima propisanima člancima 6. i 7. Uredbe. Navedeno očitovanje i primjedba unosi se u VII. dijelu Obrasca 2 - Izvješće o učinkovitosti rada. 
5 Nar. nov., br. 49/06 i 40/11. 
6 Ocjenjivanje rada i učinkovitosti državnih službenika uvedeno je Zakonom o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2006. Ocjenjivanje se provodi kao kontinuirani proces koji počinje planiranjem poslova i dogovornim utvrđivanjem ciljeva koje službenik treba ispuniti, nastavlja se periodičnom kontrolom rada i učinkovitosti i završava ocjenom rada i učinkovitosti koja mora biti utvrđena prema rezultatima koje je službenik postigao tijekom razdoblja ocjenjivanja.