1. Uvod
Globalizacija, razvoj informatičkih i komunikacijskih tehnologija, pa čak i opći razvoj ljudskog društva izdvojio je geodeziju zadnjih 30 godina iz ostalih struka te ona nije više sama za sebe odvojeno područje rada. Suočila se s velikim promjenama i napretkom, i u znanstvenom i stručnom smislu. Njezin izlazni produkt, prostorna informacija, temelj je za rad ostalim strukama i znanostima jer se razvijala skupa s geodezijom i od nekada privilegiranog i teško dostupnog podatka danas postala prevladavajući, vrlo cijenjen koncept. Danas je podatak vezan uz zemljište, u privatnom ili državnom vlasništvu, važan i skup resurs koji mora biti rukovođen djelotvorno da bi se uvećale njegove potencijalne vrijednosti¹. To bi, ujedno, značilo da su primjerene i pravdobne informacije o prostoru, i zemljištu, od vitalnog značenja za upravljanje tim zemljištem. 

Državna geodetska uprava (u nastavku teksta: DGU) i Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske nastavljaju i unapređuju uspostavu moderne i ažurne evidencije o pravnom stanju nekretnina, koja je usklađena s katastarskim podacima. Razvojni cilj te dvije institucije do sada je bio modernizacija zemljišne administracije i sustava upravljanja da bi se poboljšala učinkovitost, transparentnost i isplativost državnih usluga, usredotočujući se na daljnja poboljšanja u zemljišnoknjižnom i katastarskom sustavu s naglaskom na podatke o kojima skrbi DGU. 

2. Podaci Državne geodetske uprave
Državna geodetska uprava predstavlja središnje mjesto u Republici Hrvatskoj za prikupljanje, ažuriranje, kontrolu i distribuciju aktualnih prostornih podataka. Kao državna upravna organizacija na državnoj razini odgovorna je za upravljanje prostornim podacima što uključuje razvoj i održavanje državnog koordinatnog sustava kao i cjelovite infrastrukture prostornih podataka. 

Geodezija je u zadnjih 30 godina doživjela veliki preobražaj iz klasične geodezije u geodeziju koja se temelji na metodama satelitske geodezije pa je prikupljanje podataka, tj. mjerenje i određivanje koordinata točaka danas vrlo učinkovit i relativno jednostavan postupak koji ne iziskuje velika financijska sredstva, ali zahtijeva trajan razvoj i održavanje koraka s novim tehnološkim rješenjima. Smatramo da je prikupljanje geoprostornih informacija primjenom novih tehnologija stručni i poslovni izazov svih sastavnica geodetske struke kao i temelj ekonomskog i gospodarskog razvoja društva. Stoga je jedan od važnijih ciljeva Državne geodetske uprave uspostaviti učinkovitu i transparentnu suradnju sa svim sastavnicama geodetske struke, jer smatramo da je jedino jedinstvenim nastupom i zauzimanjem moguće unaprijediti, promovirati, ali i što je najbitnije, zaštiti geodetsku struku i njezine podatke. Prostorni podaci temelj su današnjeg suvremenog e-društva i imaju ključnu ulogu u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti i razvoja društva općenito te je stoga važno uspostaviti učinkovit sustav za njihovo prikupljanje, održavanje i uporabu putem novih tehnologija.

Podaci kojima raspolaže i o kojima skrbi Državna geodetska uprava su: 

1. Službene državne karte i podaci topografske izmjere: Cikličko snimanje RH, Digitalna ortofoto karta (DOF), Hrvatska osnovna karta (HOK), Digitalni model reljefa, Topografska karta (TK25), Topografska karta (TK100), Topografska karta (TK200), Euro Global Map (EGM), GIS aplikacija ZOP-a. 

2. Katastarski podaci: alfanumerički podaci katastarskog operata, grafički podaci katastarskog operata u analognom i digitalnom (rasterskom i vektorskom) obliku, podaci registra prostornih jedinica.

3. Stalne točke geodetske izmjere.

2.1. Digitalna ortofoto karta
Digitalna ortofoto karta (DOF5) je službena državna karta i izrađuje se u mjerilu 1:5000 za cjelokupno područje Republike Hrvatske. Ortofoto karta je list karte sastavljen od jedne ili više ortofoto snimki jedinstvenog mjerila s nanesenom pravokutnom koordinatnom mrežom, odgovarajućim kartografskim znacima i nadopunjen izvanokvirnim podacima. DOF5 se na području Republike Hrvatske sustavno izrađuje od 2000. Cijeli teritorij Republike Hrvatske prekriven je s 10945 listova DOF5. Površina jednog lista obuhvaća područje od 600 ha. Osnovni proizvod na kojem se temelji izrada DOF5 su aerofotogrametrijske snimke, snimljene prema odgovarajućim Tehničkim specifikacijama proizvoda. DOF5 se koristi za administrativne svrhe, a posebice za urbano i ruralno planiranje. Do 2009. DOF5 se izrađivao u 5. i 6. zoni Gauss-Kruegerove kartografske projekcije na Besselovom elipsoidu 1841, a od 2009. u novoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM na elipsoidu GRS80 (URL1)².

2.2. Uloga katastra
Uloga katastra u registriranju nekretnina je opisati nekretnine prema njihovim tehničkim karakteristikama i time stvoriti tehničku osnovu za njihovo razlikovanje. Katastar je evidencija u kojoj se za svaku katastarsku česticu vode podaci o njezinom položaju, obliku, njezinoj pripadnosti rudini, ulici ili trgu, površini, načinu uporabe i zgradama i drugim građevinama koje su izgrađene na katastarskim česticama. Ti su podaci službeni podaci za opis čestice u pravnom prometu nekretnina, te se kao takvi dostavljaju zemljišnoj knjizi. Navedeni podaci upisuju se u zemljišnu knjigu, nakon što postanu službeni u katastru, pa možemo reći da katastarski podaci služe za osnivanje i održavanje zemljišne knjige. Katastarski podaci imaju i druge svrhe, ali im je funkcija opisivanja nekretnina i publiciranja podataka o njima osnovna. Danas se katastarski plan, kao proizvod katastarske izmjere, izrađuje u digitalnom obliku. Na katastarskim planovima su katastarske čestice prikazane tako da se vide njihove granice, zgrade koje su na njima izgrađene i brojevi katastarskih čestica. Iz katastarskog plana izdaje se javna isprava »Kopija katastarskog plana«, kojom se dokazuje kako je katastarska čestica prikazana na katastarskom planu. Pisani katastarski podaci su sistematizirani u popise katastarskih čestica i posjedovne listove. U posjedovnim listovima se vode podaci o osobama koje su nositelji prava na katastarskim česticama. U posjedovnim listovima evidentirano je ukupno 14.426.446 katastarskih čestica i 2.379.619 osoba. Tamo gdje je istovjetno stanje katastarskih čestica u katastru i zemljišnoj knjizi, u posjedovne listove se, u pravilu, upisuju vlasnici upisani u zemljišnoj knjizi.

2.3. Registar prostornih jedinica
Registar prostornih jedinica (registar) evidencija je u kojoj se vode i održavaju podaci o prostornim jedinicama za koje je to određeno Zakonom o državnoj izmjeri i katastru³ nekretnina ili posebnim propisima. U registru se vode podaci za sljedeće vrste prostornih jedinica: država (ujedno i prostorna jedinica za statistiku 1. razine), prostorna jedinice za statistiku 2. razine, županija i Grad Zagreb (ujedno i prostorna jedinica za statistiku 3. razine), grad, općina, naselje, dostavno područje poštanskog ureda, jedinice mjesne samouprave (gradski kotar, gradska četvrt, područje mjesnog odbora), zaštićena i štićena područja, katastarska općina, katastarsko područje na moru, statistički krug, popisni krug, ulica, trg i zgrada s pripadajućim kućnim brojevima. U registru se vode podaci i o drugim vrstama prostornih jedinicama, kad je to određeno posebnim propisima. Registar se sastoji od područnih registara i središnjeg registra prostornih jedinica. Područni registar vodi područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, a središnji registar Središnji ured Državne geodetske uprave u Zagrebu.

Sastavni dijelovi registra su:

1. grafički dio registra

2. popisi prostornih jedinica

3. zbirka isprava.

Podaci iz područnih i središnjeg registra obvezatno se upotrebljavaju kao službena osnova za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje, razmjenu i povezivanje različitih vrsta prostornih podataka.

Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (ZDIKN) i Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave,⁴ poslove iz svojeg djelokruga DGU obavlja u Središnjem uredu (SU) i Područnim uredima za katastar (PUK). U područnim uredima za katastar, između ostalog, obavljaju se poslovi izdavanja podataka katastra nekretnina i katastra zemljišta (izvodi, prijepisi, potvrde, uvjerenja). Državna geodetska uprava ovlaštena je izdavati izvode, preslike i ispise iz dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina te dopustiti njihovu uporabu. Podaci državne izmjere izdaju se kao službeni dokumenti ili službene prostorne podloge kad su ovjerovljeni pečatom i potpisom službene osobe. Podaci katastra nekretnina i katastra zemljišta izdaju se kao javne isprave, prema odredbama članka 51. stavak ZDIKN:

»Izvod iz digitalnoga katastarskog plana (kopija katastarskoga plana), prijepis posjedovnog lista i izvod iz posjedovnog lista te potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata javne su isprave kad su ovjerovljene pečatom i potpisom službene osobe.« 

Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da svatko ima pravo u za to određeno vrijeme i pod nadzorom službenika Državne geodetske uprave, obaviti uvid u podatke katastra nekretnina te iz njega dobiti izvode, ispise i preslike. Za izdavanje izvoda, prijepisa, potvrda i preslika iz dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina, ostvarenje uvida, izravni uvid, te za određena postupanja na zahtjev stranaka, stranka plaća upravnu pristojbu i stvarne troškove za izdavanje podataka, odnosno stvarne troškove za obavljanje pojedinih poslova. Uvjete i mjerila za određivanje visine stvarnih troškova uporabe podataka dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina te za određena postupanja na zahtjev stranaka, propisuje ravnatelj Državne geodetske uprave pravilnikom. Sredstva ostvarena naplatom naknada, prihod su državnoga proračuna.

Prema Pravilniku predmet postupka povezivanja je: 

• upis katastarske čestice, 

• upis promjene izgrađenosti nekretnine na kojoj postoje posebni dijelovi, 

• upis posebnih dijelova nekretnine, 

• upis prava koja mogu biti predmet upisa u zemljišne knjige na toj nekretnini i njezinim posebnim dijelovima i pripacima, 

• upis prava vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine koja prava su stečena do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o zemljišnim knjigama, i 

• upis posebnih dijelova vraćenih prijašnjim vlasnicima, prema odredbama posebnoga zakona.

Pravilnik, između ostaloga, propisuje i nužne priloge za pokretanje postupka, a to su:

• dokaz da je utvrđena građevna čestica (npr. građevinska dozvola, rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine),

• izvod iz katastra zemljišta o nekretnini (posjedovni list i kopija katastarskog plana),

• u slučaju ako se podaci zemljišne knjige i katastra o katastarskoj čestici ne slažu samo u odnosu na broj katastarske čestice, potvrdu nadležnog ureda za katastar o identifikaciji katastarske čestice,

• ako je katastarska čestica kao građevna čestica formirana u katastru, a promjena nije provedena u zemljišnoj knjizi, odgovarajući geodetski elaborat,

• međuvlasnički ugovor iz članka 375. ZV-a, tamo gdje postoji ili ispravu u kojoj su pobrojani svi posebni dijelovi nekretnine i nositelji prava na njima koju sastavi upravitelj, kao i druge isprave koje opravdavaju prijedlog,

• podatke o podulošcima iz KPU-a, 

• ispravu na temelju koje bi neupisani vlasnik posebnog dijela mogao zatražiti upis.

Dosadašnja praksa u ovom postupku pokazala je da nekretnine koje su predmet postupka povezivanja, prema odredbama Pravilnika, u većini slučajeva nisu evidentirane u zemljišnim knjigama, a neke niti u katastru. Te nekretnine upisane su kao društveno vlasništvo, općenarodna imovina, fizičke osobe i slično. Nadalje, problemi se javljaju u slučajevima kad katastarske čestice za zemljišnu knjigu nisu formirane, a tamo gdje jesu zgrade nisu upisane.

Iz svega do sada nabrojenog vidljiva je nužnost geodeta u postupku povezivanja i to u prve 4 točke nužnih priloga za pokretanje postupka.

ad. 1) Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji,⁶ kad za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine (primjer »zgradnih« katastarskih čestica):

• ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina,

• ako je građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica,

• ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina manja ili veća od površine propisane prostornim planom,

• ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine.

Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže se izvod iz katastarskog plana ovjeren od nadležnog tijela, odnosno njegov preslik na kojem se određuju oblik i veličina građevne čestice.

ad. 2) U slučaju kad je stanje podatka u katastru i zemljišnoj knjizi identično u smislu oblika, površine, izgrađenosti i broja katastarske čestice, prilaže se posjedovni list i kopija plana kao javne isprave ovjerene od nadležnog tijela. Može se slobodno reći da je to jednostavan slučaj u postupku povezivanja, ali i najrjeđi.

ad. 3) U slučaju kad se podaci katastra i zemljišne knjige ne slažu u odnosu na broj katastarske čestice ili naziv katastarske općine, potrebno je priložiti potvrdu o identifikaciji koju izrađuje nadležni područni ured za katastar ili ovlašteni inženjer geodezije (npr: stara i nova katastarska izmjera ili jedna katastarska općina u zemljišnoj knjizi, a više katastarskih općina u katastru).

ad. 4) U slučaju kad je različito stanje podatka u katastru i zemljišnoj knjizi u smislu oblika, površine, izgrađenosti ili broja katastarske čestice, prilaže se odgovarajući geodetski elaborat koji je ovjeren od strane nadležnog katastarskog ureda. Takve elaborate ne izrađuju katastarski uredi već ovlašteni inženjeri geodezije, sukladno Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti⁷. To je jedan od najčešćih slučajeva, tj. problema u postupku povezivanja. 

Prema članku 21. ZDIKN-a, katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina ili pravomoćnim rješenjem, donesenim u upravnome postupku. Pojednostavljeno rečeno, postoje dva slučaja kad nastaje katastarska čestica: ili u postupku katastarske izmjere ili dijeljenjem, odnosno spajanjem više katastarskih čestica odgovarajućim elaboratom. To potkrepljuje i članak 6. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima⁸ (u nastavku teksta: PPIDGE), prema kojem se elaborati izrađuju kao tehnička osnova za potrebe održavanja katastra nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina i provođenja promjena u katastru zemljišta. Prema PPIDGE-u katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se na temelju parcelacijskih elaborata, izrađenih za potrebe održavanje katastra nekretnina, geodetskih elaborata iz čl. 20., članka 29. stavak 4. i članka 31. stavak 2. PPIDGE-a. Elaborati propisani PPIDGE-om mogu biti izrađeni u više svrha, a za potrebe ovog postupka povezivanja to mogu biti svrhe:

• provedbe dokumenata ili akata prostornog uređenja,

• evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama,

• evidentiranja ili promjene podataka o načinu uporabe katastarskih čestica,

• evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica,

• evidentiranja međa, uređenih u posebnome postupku,

• provedbe u zemljišnoj knjizi,

• ispravljanja propusta u održavanju katastra,

• ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije,

Sukladno tome to su sljedeći parcelacijski ili geodetski elaborati: 

1.Pacelacijski elaborati - Parcelacijski elaborat za provedbu dokumenta ili akata prostornog uređenja može se izrađivati kao tehnička osnova za potrebe: održavanja katastra nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina i provođenja promjena u katastru zemljišta. On obvezatno sadržava potvrdu tijela nadležnog za prostorno uređenje o njegovoj usklađenosti s dokumentima, odnosno aktima prostornog uređenja.

Parcelacijski elaborat može biti:

• Parcelacijski elaborat za provedbu detaljnog plana uređenja,

• Parcelacijski elaborat za provedbu urbane komasacije,

• Parcelacijski elaborat po lokacijskoj dozvoli,

• Parcelacijski elaborat po rješenju o uvjetima građenja,

• Parcelacijski elaborat po rješenju o utvrđivanju građevne čestice.

2. Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama -može se izrađivati za potrebe održavanja katastara nekretnina i za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine može se izraditi ako je u katastarskome operatu formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira ili ako je već potvrđen parcelacijski elaborat za formiranje navedene građevne čestice. U geodetskom elaboratu u kojem se iskazuju neevidentirane ili promijenjene zgrade ili druge građevine, prilažu se akti temeljem kojih su se te građevine mogle graditi. Pod aktom iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se jedan od akata propisanih člankom 268. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ili dokumentacija koja se prilaže za potrebe evidentiranja (upisivanja) građevine u katastarski operat, propisana člancima 330., 331. 332. i 333. istoga Zakona. Ako nositelji prava na katastarskim česticama ne raspolažu aktom temeljem kojeg se neka neevidentirana ili promijenjena građevina mogla graditi, u okviru izrade elaborata potrebno je iskazati da njemu nije priložen taj dokaz, pri čemu katastarski ured po službenoj dužnosti o toj činjenici obavještava nadležnu inspekciju.

3. Geodetski elaborat za evidentiranje ili promjenu podataka o načinu uporabe katastarskih čestica - može se izrađivati za potrebe održavanja katastara nekretnina te za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta i njemu se prilaže izvješće o terenskom uviđaju.

4. Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica - koji se obvezatno izrađuje u svrhu pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina na način da se predlaže osnivanje svih katastarskih čestica koje čine neku nekretninu. Ovaj elaborat izrađuje se i u svrhu evidentiranja pogrešno ili nedovoljno točno evidentiranih katastarskih čestica u katastarskim općinama za koje se vodi katastar zemljišta. Izrađuje se uz primjenu površinskih kriterija koji se primjenjuju i kao sumarni kriterij kad je u nekom elaboratu, koji je izrađen za potrebe postupnog osnivanja katastra nekretnina ili za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, obuhvaćeno više katastarskih čestica, s tim da se površinski kriteriji uvijek odnose i na pojedinačnu katastarsku česticu. Geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih, već evidentiranih, katastarskih čestica,izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (površinski kriteriji) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne.

5. Geodetski elaborat za ispravljanje propusta u održavanju katastra - koji seizrađuje za potrebe ispravljanja propusta koji su nastali poradi toga što pojedini prijavni listovi nisu provedeni u katastarskom operatu, a provedeni su u zemljišnoj knjizi. Ovom vrstom elaborata može se predložiti i osnivanje katastarskih čestica katastra nekretnina za područje katastarskih općina za koje je donesena Odluka o postupnome osnivanju katastarskog operata katastra nekretnina (čl. 72. ZDIKN-a).

6. Geodetski elaborat za ispravljanje podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije - koji seizrađuje u svrhu ispravljanja propusta koji su nastali prilikom provođenja katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, izrade katastarskog operata ili u okviru izrade i provođenja pojedinih elaborata. I ovaj elaborat izrađuje se u katastarskim općinama za koje je donesena odluka iz članka 72. ZDIKN-a, na način da se geodetskim elaboratom predlaže osnivanje katastarskih čestica katastra nekretnina.

7. Geodetski elaborat za provedbu u zemljišnoj knjizi- može se izrađivati samo na području katastarskih općina za koje se vodi katastar zemljišta. Izrađuje se u slučaju da je neka katastarska čestica već evidentirana u katastarskom operatu katastra zemljišta, da stanje na terenu odgovara stanju podataka u katastarskom operatu te da se elaboratom predlaže provođenje promjena samo u zemljišnoj knjizi.

U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina, osnivanje novih katastarskih čestica kao i evidentiranje i promjena podataka o zgradama i drugim građevinama, provodi se u katastarskome operatu na temelju parcelacijakog/geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja, donesenog u upravnome postupku. 

4. Zaključak
Zaključno se nameću 2 vrlo važne činjenice:

• Osnovni preduvjet pokretanja postupka povezivanja ZK-a i KPU-a je potpuna usklađenost podataka o zgradama u službenim upisnicima sa stanjem u prirodi,

• da do sada za neke nekretnine, koje su predmet povezivanja, nisu formirane katastarske čestice, nisu evidentirane u ZK-u, nekretnine koje su predmet postupka nisu evidentirane u katastru, upisano društveno vlasništvo, ONI (općenaravna imovina) s pravom korištenja, fizičke osobe.

Nadalje, upraviteljima zgrada nametnuta je velika količina stručnih prostornih podataka - za koje je zadužena Državna geodetska uprava, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske - koje je potrebno ispravno tumačiti. Velika količina stručnih prostornih podataka koje je potrebno staviti u traženu formu. Činjenica je da samo geodetska struka može, mora i zna napraviti analizu podataka upisanih u službenim upisnicima, u konkretnom slučaju o nekretninama u postupku povezivanja. Ponajprije stoga što su to poslovi kojima se bavi geodetska struka, propisani Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti, tj. djelatnosti DGU-a koji prikuplja, obrađuje, ažurira, kontrolira i distribuira prostorne podatke, ali i podatke o nositeljima prava na katastarskim česticama. I nikako ne treba odstupiti od potrebe usklađenja stanja o zgradama i katastarskim česticama, pod uvjetom da taj posao odrađuju stručne osobe. Dakako da je u ovom cijelom postupku iznimno potrebna edukacija upravitelja zgrade od strane DGU, ne samo Ministarstva pravosuđa, kao prvog nužnog koraka u postupku povezivanja.

U svrhu stvaranja katastarsko-zemljišno-knjižne evidencije koja će prikazati potpuno stanje nekretnine, mjerodavno za pravni promet, potrebno je zajedničko sudjelovanje svih nadležnih institucija i to Državne geodetske uprave, Ministarstva pravosuđa. Potrebno je dogovorno tražiti konkretna i praktična rješenja za već svakako postojeće probleme, ne stvarajući, pritom, nove. Ali ključna je riječ zajedno.

1 Mastelić-Ivić, S.: Uređenje zemljišta, skripta, Geodetski fakultet, Zagreb (2006.). 
2 URL1: www.geoportal.dgu.hr 
3 Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Nar. nov., br. 16/07, 152/08 i 124/10. 
4 Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državne geodetske uprave, Nar. nov., br. 39/12. 
5 Pravilnik o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine, Nar. nov., br. 60/10. 
6 Zakon o prostornom uređenju  gradnji, Nar. nov., br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12; 
7 Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti, Nar. nov., br. 152/08 i 61/11. 
8 Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima, Nar. nov., br. 86/07, 25/09 i 148/09.