U Članku autori pišu o određenim problemima u radu geodetske struke, o poslovima geodetske djelatnosti, kao i o radu geodetskih sudskih vještaka. Nedavno donesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (Nar. nov., br. 56/13) usklađeno je obavljanje geodetske djelatnosti s propisima Europske unije, Čime je osiguran okvir za djelovanje geodetske struke u poslovima koji osiguravaju pouzdanu evidenciju prostornih podataka. Poslovi geodetske struke su brojni pa je logiČno da se pri njihovu izvođenju nailazi na probleme. Primjerice, uoČeni su problemi u onim sluČajevima kada sudski vještak nije istodobno ovlašteni inženjer geodezije pa u tom sluČaju rezultat sudskog vještaČenja nije mjerodavna tehniČka podloga (geodetski elaborat) na temelju kojeg bi se donesena sudska odluka provela u katastru i zemljišnoj knjizi, nego samo struČno mišljenje i pretpostavka, kojoj nije zajamČena provedivost. Također, naČin iznošenja nalaza i mišljenja vještaka, propisan pravilima parniČnog postupka, ne zadovoljava kriterije »pravila struke« i pozitivnih propisa koji su sadržani u Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti (Nar. nov., br. 144/08, 61/11 i 56/13). Isto tako, uoČena je, nakon provedenog sudskog postupka koji je rezultirao promjenom određenih katastarskih odnosno zemljišnoknjižnih podataka, pojava neprovođenja tih promjena u katastru i zemljišnoj knjizi. Nerijetko se, primjerice, nakon sudskog uređenja međe, koja je promijenila tijek na katastarskom planu odnosno u katastarskom operatu, nova međa nije evidentirala, nego su se i dalje izdavale kopije katastarskog plana prema stanju koje je prethodilo sudskom rješenju. U takvim su sluČajevima stranke (privatne, pravne osobe, pa i općinsko državno odvjetništvo) ogorČene, jer smatraju da su vođenjem sudskog postupka riješili i uredili stanje u prostoru, a sada se ponovno suoČavaju s Činjenicom da, nakon sudskog postupka, ono nije evidentirano.