13.11.2017.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan okrugli stol o pravnom uređenju gospodarenja otpadom

Na okruglom stolu analiziran je europski pravni okvir za gospodarenje otpadom, ocijenjena usklađenost hrvatskog zakonodavstva i prakse s europskom pravnom stečevinom i predložena moguća poboljšanja hrvatskog pravnog okvira za to područje. To uključuje i temeljitu analizu odnosa svih sudionika u procesu gospodarenja otpadom i njihovih obveza.
Zagreb, 27. listopada 2017. – U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u petak, 27. listopada, održan je okrugli stol o pravnom uređenju gospodarenja otpadom. Riječ je o 40. okruglom stolu iz Akademijinog ciklusa Modernizacija prava, u sklopu kojeg su u posljednjih 11 godina obrađene brojne teme s pravnog područja te objavljeni zbornici radova. U sklopu tog ciklusa kao poseban segment obrađene su teme vezane uz okoliš: pravna zaštita okoliša, tla, šuma, voda, zraka, prostora i mora te kaznenopravna i građanskopravna zaštita okoliša. Ovim okruglim stolom HAZU je zaokružio obradu pravne zaštite okoliša. 
Znanstveno vijeće Hrvatske akademije za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava nastavlja sa znanstvenom obradom aktualnih društvenih tema u nas. Predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava i potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić, rekao je da je neodgovorno postupanje s otpadom jedna od najvećih opasnosti za čist i zdrav okoliš. »Hrvatski otpad je i europski otpad. Postoje međunarodne regulative o otpadu, sankcije su vrlo oštre i pitanje je hoće li Hrvatska udovoljiti tim zahtjevima na vrijeme, što može imati ozbiljne financijske reperkusije«, rekao je akademik Barbić, spomenuvši primjer Italije, koja je morala platiti 48 milijuna eura kazne jer je u njezinim šumama nađen otpad. Podsjetio je da je Hrvatska Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji preuzela obveze glede gospodarenja komunalnim otpadom. Upozorio je i na problematiku morskog otpada, koji pretvara more u najveće odlagalište otpada, uzrokujući probleme ekološke, gospodarske, javne i estetske prirode. 
Na okruglom stolu analiziran je europski pravni okvir za gospodarenje otpadom, ocijenjena usklađenost hrvatskog zakonodavstva i prakse s europskom pravnom stečevinom i predložena moguća poboljšanja hrvatskog pravnog okvira za to područje. To uključuje i temeljitu analizu odnosa svih sudionika u procesu gospodarenja otpadom i njihovih obveza. S obzirom na važnost inspekcijskog nadzora gospodarenja otpadom, raspravljalo se i o njegovoj djelotvornosti. 
Doc. dr. sc. Sanja Kalambura, s Veleučilišta Velika Gorica, održala je izlaganje na temu Otpad – izazov suvremenog svijeta, problem ili vrijednost, dok je doc. dr. sc. Lana Ofak, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorila o poukama za Hrvatsku iz prakse Suda Europske unije u području gospodarenja otpadom. Bez obzira na to odnose li se presude toga Suda na slučajeve iz Hrvatske, one obvezuju i Hrvatsku. 
Prof. dr. sc. Frane Staničić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o dionicima u procesu gospodarenja otpadom i njihovim odnosima, dr. sc. Desanka Sarvan, viša savjetnica za pravne poslove Istarske županije, govorila je o uvođenju sustava održivog gospodarenja komunalnim otpadom kao izvršenju obveza preuzetih Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, prof. dr. sc. Axel Luttenberger, s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dao je pregled pravnog okvira za morski otpad s gledišta kružnog gospodarstva, a doc. dr. sc. Marko Turudić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o inspekcijskom nadzoru gospodarenja otpadom. 
Marijan Lipovac 
Ured za odnose s javnošću i medije HAZU