informator: Gospodine Predsjedniče, da idemo odmah u meri-tum: kako komentirate ovaj zakonodavni stampedo? Narodne novine izlaze gotovo svaki drugi dan! - Tu mislim na kvalitetu donesenih propisa.

PREDSJEDNIK: Da, to je sigurno jedan od velikih problema. Da bi se harmoniziralo naše zakonodavstvo sa zakonodavstvom Europske unije, treba puno stručnog rada. Treba poznavati strano zakonodavstvo, pa ga komparirati s našim, predlagati kako ga harmonizirati na najlakši način - moramo li donositi novi zakon ili ga moramo samo izmijeniti? Sve to pravni znalci moraju riješiti. Ali, tu nisu samo pravnici, tu je više struka obuhvaćeno. Tu je, u stvari, čitava djelatnost zahvaćena, u kojoj mi moramo doći do europske regulative. Dakle, tu iz svih mogućih struka treba imati stručnjake, a onda i pravnike koji to sve mogu uobličiti. I, tu se onda može dogoditi da prođe i nešto što nije smjelo proći, pa će se tek sada, kasnije, u ispravcima rješavati.

informator: Vidite, pravnicima je vrlo teško, a pogotovo laicima, snaći se u tom naletu pravnih propisa. Recite mi, ne dovodi li se, donekle, u pitanje i pravna sigurnost?

PREDSJEDNIK: Vi u pitanju, u stvari, dajete i odgovor, lako znamo pravno pravilo: nepoznavanje propisa i nepridržavanje propisa nikog ne opravdava. Jer, ako je propis objavljen, ako je stupio na snagu, i kaže se, u prijelaznim i završnim odredbama, kad se što primjenjuje - sve je to propisano. Ali, je li moguće sve to konzumirati, pretočiti u praksu? - to je drugo pitanje. Tu se pokazuje onda jedna velika nesigurnost. I, kad gledate još i sudove koji nemaju ni dovoljno financija, pa svaki sudac ne dobiva ni Narodne novine (dobiva sud), i sad zamislite koliko treba vremena da jedan propis postane dostupan svima. Za to treba određeno vrijeme. Ali, ako nije došao do propisa, to ga ne ispričava. Ako nije upoznat s njegovim regulama, to nikoga ne ispričava. Dakle, tu postoji jedno zrno sumnje u pravnu sigurnost.

informator: Recite, kako vi procjenjujete - koliko su naši propisi, do sada, usuglašeni s propisima Europske unije? Što očekuje Sabor. Jer, radi se o tisuću propisa.

PREDSJEDNIK: Mislim, istine radi, da je u harmonizaciji tako velikog broja zakona sigurno upotrijebljen veliki trud, veliko znanje i da smo mi ipak dobili savjete od zemalja s kojima surađujemo, koje su prošle ovaj stadij tranzicije - od njih dobivamo savjete, od njihovih stručnih timova - tako da se nedostaci dobrim dijelom isključuju. Jer, ta je suradnja jako dobra, suradnja sa zemljama Europske unije. Jasno, i unatoč tome moguće je da dođe do neželjenih posljedica, a to je da se nešto usvoji što nije u skladu s pravilima zemalja Europske unije i da onda poslije moramo to ispravljati. Na jednoj strani imate Vladine institucije koje se bave prijedlozima, ali tu imate i saborsku organizaciju, koja je 'posljednji filtar’ prije nego što zakon bude usvojen.

Mislim da u globalu, mogu reći, taj posao funkcionira, u devedeset posto. Ali, znate, što znači devedeset posto, ili osamdeset posto, ako ono što se na nekoga odnosi nije provedeno lege artis, ili kako treba, je li?

informator: Gospodine Predsjedniče Vi se, u stvari, kao Predsjednik, brinete za redovito i ustavno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Kako komentirate dosadašnji odnos između Sabora i Vlade, a onda, nastavno, i prema Vama?

PREDSJEDNIK: Da, ustavne ovlasti Predsjednika Republike su poznate. Sabor je svojim izmjenama ustavnih odredbi to sada fiksirao. One direktne ovlasti se odnose na zapovijedanje vojskom u ratu i miru, na sigurnosne službe i na vanjsku politiku - sukreiranje vanjske politike. Ali, vi ste točno rekli; postoji i jedna opća odredba - da se Predsjednik brine i o ukupnom funkcioniranju svih državnih mehanizama.

Što se tiče ovih direktnih ovlasti, mislim da je tu bila dobra suradnja sa svima onima kojih se to tiče. Što se, pak, ukupnog funkcioniranja svih državnih mehanizama tiče, manje-više suradnja je dobra. Naime, nema ni jednog segmenta državne vlasti koji ne bi prihvatio međusobno informiranje i suradnju. Evo, sad smo imali predsjednika Suda s delegacijom Vrhovnog suda, na koji u svakom slučaju ne može djelovati niti izvršna niti zakonodavna vlast. Ali, moramo biti upoznati s problemima s kojima se pravosuđe suočava i zato je važno da o tim problemima razgovaramo. Ne o suđenju - to je zadiranje u trodiobu vlasti, ali o plaćama, materijalnim troškovima, o smještaju - to je nešto što treba znati, da bi se i Sud mogao baviti samo svojim poslom, a to je sudovanje.

Isto tako je i s drugim segmentima pa i onima koji ne spadaju u državne mehanizme. Evo, recimo, Gospodarska komora izvrsno surađuje s ovim Uredom. Kad organiziram posjete stranim zemljama, uvijek gledam da predstavnici Gospodarske komore budu tamo sa svojim pandanima. Kod nas su gospodarski subjekti obvezni članovi Gospodarske komore, pa to upućuje na to da imaju neke druge poglede. U svakom slučaju, oni za privredne organizacije, za gospodarske subjekte mogu biti od pomoći u smislu da se za Hrvatsku traže nova tržišta, nude naši potencijali, ali jasno, i da se dobiju informacije - gdje i kako ići prioritetno, da ostvarimo taj svoj cilj, a to je da Hrvatska više proizvodi, više izvozi, a manje uvozi.

informator: Zadržao bih se malo na odnosima između Vlade i Sabora. Recite, kako vi gledate na te odnose? Naime, u jednom nedavnom intervjuu s gospodinom Ziat-kom Tomčićem, bivšim predsjednikom Sabora, on baš i nije bio osobito zadovoljan odnosom Vlade i Sabora. Vidio je određenu poteškoću svojevrsnog ’kancelarizma’, zapravo prejakog utjecaja Vlade, dok prema Ustavu stoji da Sabor nadzire rad Vlade. Je li tako? Postoji li tu, recimo tako, neki defekt? Naime, on je zastupao tezu da bi trebalo konstituirati određeno nad-tijelo - uvjetno ga je nazvao Velikim odborom - u kojem bi bili predsjednici svih radnih tijela, parlamentarnih klubova, itd., koji bi bio nekakva arbitraža ili filtar ukupne politike parlamenta. S time da bi onda, kao predsjednik Sabora, mogao voditi dijalog s Vama o koncipiranju ukupne politike. - Što vi mislite o takvom prijedlogu?

PREDSJEDNIK: Pa, ja sam iz medija mogao saznati djelomično o prijedlozima gospodina Tomčića. Međutim, on nije pravnik i mislim da je u tome problem, vjerojatno, nerazumijevanja trodiobe vlasti.

Ustav je sasvim jasan i ako bi se provelo to što je predlagao gospodin Tomčić - ne bi više bilo trodiobe vlasti! A upravo je to naš doseg u sazrijevanju hrvatske demokracije.

informator:  Naime, on zapravo - koliko sam ja kroz taj intervju shvatio - misli da Vlada svojim utjecajem na parlamentarnu većinu može minorizirati ulogu Sabora i isključivo voditi državnu politiku.

PREDSJEDNIK: Znam što je on htio. Ali, to je pitanje odnosa snaga. Taj su problem riješili birači. Sad ćemo imati istu situaciju; da će predsjednik najjače stranke biti premijer, da će najveći broj ministarskih mjesta imati stranka koja je dobila najveći broj mandata. A, jasno da će i kao predsjednik stranke i član stranke koja ima najveći broj zastupnika u parlamentu i najveći broj mandata, imati i određeni utjecaj. To je sasvim jasno. Ali, to nema veze s odnosima Sabor- Vlada. Predsjednik parlamenta je primus inter pares, on je prvi među jednakima. I, on nema nikakva druga prava osim regulirati rad Sabora, dakle regulirati funkcioniranje onih s kojima je ravnopravan. On je samo regulator funkcioniranja parlamenta - on nema nikakve druge, veće, ovlasti.

informator: Jedno pitanje koje sigurno i Vas zanima, odnosno kako Vi gledate na to da predsjednik parlamenta nema nikakve ovlasti, recimo, nad Stručnim službama Sabora. One su potpuno odvojene od funkcije predsjednika Sabora. Faktično, predsjednik Sabora ne može ništa nikakvoj stručnoj službi tamo niti reći, niti narediti, itd., nego postoji posebna hijerarhija unutar Sabora.

PREDSJEDNIK: Točno, postoji tajnik Sabora koji je na čelu Stručnih službi. On odgovara za funkcioniranje Sabora, on odgovara parlamentu, odnosno predsjedniku parlamenta.

informator: Bi li u tom smislu predsjednik Sabora trebao imati veće ovlasti?

PREDSJEDNIK: Budući da sam bio predsjednik Sabora kad je najveći autoritet bio Predsjednik Tuđman i kad je imao najveći utjecaj na veliki broj, najveći broj, saborskih zastupnika. Mislim da je to vrijeme bio dobro izbalansiran taj odnos. Mora se znati što je čija ovlast.

Predsjednik parlamenta je osoba koja regulira rad zastupnika, rad njihovih komisija, njihovih odbora i samo zasjedanje Sabora. Logistika, međutim, koja to radi, mora biti u rukama stručnog čovjeka. Jer, gledajte, nekada nećete imati pravnika na čelu parlamenta, nego ćete imati, primjerice, agronoma, drugi put ćete imati fizičara - može bilo tko od članova parlamenta biti na čelu parlamenta. Sad, konkretno imamo pravnika. Ali, ne moramo uvijek imati pravnika. No, na čelu administracije mora biti pravnik, on mora biti stručan, kompetentan pravnik, da te službe mogu opslužiti parlament. Osobno mislim da je to dobro izbalansirano.

informator: Recite nam: jeste li se koristili ustavnim pravom nazočnosti na sjednicama Vlade?

PREDSJEDNIK: Jesam.

informator: Jeste li sudjelovali u raspravi s ovlastima Predsjednika Republike?

PREDSJEDNIK: Bio sam više puta prisutan, a razgovarao sam s predsjednikom i potpredsjednicima prije same sjednice Vlade. Mislim da sam tri puta bio na sjednicama Vlade, a jednom sam uzeo učešće u raspravi. Trebalo je nešto objasniti iz ovog dijela mojih ovlasti. Mislim da je to dobra praksa i da bi trebala biti češća - bilo bi manje nesporazuma i vjerojatno bi neke odluke prije ugledale svjetlo dana.

informator: Recite, za kraj; imate li Vi možda kakvu poruku našoj, pravničkoj, struci? Ili, našim čitateljima?

PREDSJEDNIK: Prvo želim pozdraviti vaše čitatelje, ali i uređivačku politiku vaših stručnih novina. Uvijek sam bio vjerni pretplatnik dok sam vodio jednu konzultantsku firmu. U vašim sam novinama nalazio, mogu vam reći, sve ono što mi je bilo potrebno. Nisam trebao, ne znam, tumačenje ovog ili onog propisa sam tražiti. Napokon, Informator je po tome poznat - daje vam takav pregled da možete sve što vas zanima iz prakse, sve što vas zanima u pitanju propisa, naći u nekom broju koji je ne znam kada izašao. I vrlo lako dolazite do podatka koji vam je potreban. Zato, pozdravljam uređivačku politiku i sve te sjajne pravnike koji surađuju s Informatorom.

informator: Hvala vam lijepa, ovo je vrlo lijepo za čuti.

PREDSJEDNIK: To nije kurtoazija, to vam kažem iz osobnog iskustva. Još jedno ću vam reći; ni za jedan pravni problem koji sam imao (petnaest godina sam vodio firmu) nikad nisam mogao reći: “E, toga nema u Informatoru". Za ono što je meni trebalo u poslovanju - u komercijali, u pravnoj službi - uvijek sam mogao naći komentar, kompetentan komentar, i biti siguran da to što tu piše, da je baš tako.

informator: Znate, mi imamo - osim jake redakcije (to su vrsni pravnici i ekonomisti) - više od 250 vanjskih suradnika, koji su stručni u svakom pogledu. Dakle, ne možeš sve znati, ali...

PREDSJEDNIK: ... imaš čovjeka koji to zna. - Zato je to tako.