Koliko je značajan rad trgovačkih sudova, rekao je na početku razgovora gospodin Blažević, možda dobro ilustrira podatak da su sporovi u parničnom i ovršnom postupku tijekom 2003. godine dostigli vrijednost od oko 28 milijardi kuna. Od tog iznosa na parnične postupke otpada 24 milijarde, a na ovršne četiri milijarde kuna. To su sporovi vođeni prema osnovi stvarne nadležnosti u vezi s nesuglasicama iz ugovora, zatim u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovačkog društva, sporovi u vezi s raspolaganjem članstvom i članskim pravima kao i onima nastalim između članova društva i samoga društva, a tiču se upravljanja. Određeni broj sporova odnosi se i na odgovornost člana trgovačkog društva, pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora za obveze društva. Uz druge, posebno su značajni sporovi koji se pred ovim sudovima vode sa svrhom zaštite i uporabe industrijskog vlasništva, autorskih prava te niza drugih prava intelektualnog vlasništva, zaštite i potrebe izuma tehničkih unapređenja i na kraju raspravljalo se i o odlučivalo u povodu nelojalne tržišne utakmice, monopolitičkih sporazuma te narušavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tržištu Republike Hrvatske.

Također, trgovački sudovi vode sudske registre, upisnik brodova, te odlučuju o prijedlozima za osnivanje, rad i prestanak trgovačkih društava, a provede i ovrhe odluka koje su donijeli u prvom stupnju itd.

informator: Od godine 1954. do današnjih dana događale se se brojne i temeljite promjene, posebno u zakonskom uređivanju nadležnosti rada trgovačkih sudova.

Blažević: Da. Uz brojna događanja naglasit ću, odnosno podsjetiti da su državne arbitraže - kao prethodnica privrednih, a sada trgovačkih sudova - osnovane još ranije tj. 1946. godine. Postupno je sustav mijenjan i dograđivan tako da su te arbitraže nakon donošenja Općih uzanci, faktično postale sudovi.

informator: Gospodine Blaževiću, Visoki trgovački sud RH ima specifične zadatke pa Vas molimo, recite o čemu odlučuje u okviru svoje stvarne nadležnosti?

Blažević: Odlučuje o žalbama na donesene odluke trgovačkih sudova u prvom stupnju, nadalje o sukobu mjesne nadležnosti trgovačkih sudova, ali propisi određuju da i sudi u prvom stupnju u slučajevima kad je to predviđeno zakonom, iako to do sada nije bilo. Pritom želim naglasiti, da revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda RH o kojoj odlučuje Vrhovni sud RH nije dopuštena ako vrijednost spora u pobijanom dijelu pravomoćne presude ne prelazi pola milijuna kuna. Nadalje, u postupku pred trgovačkim sudovima pa tako i kad je riječ o Visokom trgovačkom sudu sporovi male vrijednosti su oni u kojima tužbeni zahtjev ne prelazi iznos od 50.000 kuna. U tim slučajevima o žalbi odlučuje sudac pojedinac definitivno i protiv njegove odluke revizija nije dopuštena.

informator: Javnosti su poznati podaci o velikim zaostacima u rješavanju zaprimljenih predmeta u redovitim sudovima. Kakvo je stanje u trgovačim sudovima?

Blažević: Mislim da mogu reći na većini sudova izuzetno dobra, a na svima zadovoljavajuća. Na Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske broj riješenih predmeta u prošloj godini bio je najveći od kada sudovi djeluju. Doneseno je više od šest tisuća odluka, ali je istovremeno zaprimljeno novih 9.000 predmeta. To je tri puta više nego u cijelom razdoblju od 1991. do 1998. godine, a taj se trend nastavlja pa je u razdoblju od 1998. do 2002. godine u prosjeku za tisuću povećan broj predmeta godišnje. Samo u prvih šest mjeseci ove godine zaprimljeno je čak četiri i pol tisuće novih predmeta. Bitno je da smo konačno, nakon šest godina, u posljednja tri do četiri mjeseca riješili više predmeta nego što smo ih primili. To se dugo čekalo i možemo reći da je tomu bitno pridonijelo raspoređivanje šest sudaca s trgovačkih sudova, koji su manje opterećeni predmetima, u Visoki trgovački sud. Taj privremeni raspored trajat će koliko bude potrebno. To je omogućila posljednja izmjena Zakona o sudovima. Primljeno je i šest vrlo kvalitetnih sudskih savjetnika koji su do sada radili na Trgovačkim sudovima.

Kad sam rekao da je stanje zadovoljavajuće tu ocjenu temeljim na podatku da su trgovački sudovi tijekom ove godine riješili više predmeta negoli su primili novih.

informator: Prilagođavanje domaćeg zakonodavstva onome u EU pretpostavlja visok stupanj stručnosti sudaca i stručnog osoblja i u trgovačkim sudovima. Što se s tim u svezi čini?

Blažević: Mi već dugo vremena posvećujemo punu pažnju stručnom osposobljavanju i ujednačavanju naše sudske prakse. Tako smo do sada izdali osam zbirki odluka naših sudova, a za ovu 50.-obljetnicu izdali smo i devetu zbirku kao Zbornik. Tu je objavljeno 813 odabranih sentenci iz naše desetgodišnje prakse. Također, tijekom proteklih deset godina organizirali smo brojna savjetovanja naših sudaca i razmijenili iskustvo o najakutalnijim pitanjima.

Iskustvo je pokazalo da je za unapređenje stručnog rada od izuzetne važnosti već uspostavljena suradnja sa sudovima i odvjetničkim organizacijama u SAD-u i Njemačkoj te nekim drugim zemljama. Vrlo dobra suradnja i dobri rezultati ostvareni su u SAD-u jer se temelje na razmjeni sudaca tijekom koje su naši suci boravili u SAD-u i tamo stekli vrlo korisna iskustva. Posebno kad je riječ o području stečajnih postupaka, organizacije rada sudova, zaštiti intelektualnog vlasništva, informatizaciji, kolanju spisa, rješavanje sporova mirnim putem i dr.

O stručnosti naših sudaca dovoljno govori i podatak da su neki od njih predavači na našoj Pravnosudskoj akademiji, te predavači na stručnim seminarima i akteri brojnih stručnih radova.

Svakako očekuje nas potpunija prilagodba našeg gospodarstva i samoga zakonodavstva onome u EU, što znači osiguravanje veće pravne sigurnosti na našim prostorima i vladavinu prava. Iz toga dalje proizlazi i potreba za dodatnom izobrazbom sudaca i stručnih savjetnika, jer nesumnjivo valja očekivati upravo brži razvitak trgovačkog prava u odnosu na ostale grane, a na tim osnovama djelovat će upravo suci naših sudova. Dakle, u našem radu nužno ćemo morati osigurati veću specijalizaciju, stručnost i djelotvornost u radu.

informator: Informatizacija i korištenje kompjuterske opreme imperativ je vremena u kojem živimo. Ima li tu pomaka?

Blažević: U tom smo pogledu upravo pred temeljnim promjenama jer stanje nije potpuno zadovoljavajuće. Raspolažemo sa 42 računala i očekujemo nova, pa će u relativno kratkom razdoblju potrebe biti zadovoljene. Svakako, korištenje suvremene opreme donosi brojne prednosti. Samo korištenje programa specifične namjene npr. program upisnika, pokazalo je velike prednosti.

Prioritet u radu na informatizaciji rada Visokog trgovačkog suda jest izrada web-stranice na kojoj je, uz povijest Suda popis sudaca i unutrašnji ustroj, a korisnicima je omogućeno da pretražuju bazu podataka te da utječu na sadržaj web stranice Suda.

To je vrlo značajno, jer će sukus pravnih stajališta Suda biti stalno besplatno dostupan svim korisnicima Interneta, a u pripremi je uvođenje intraneta što će biti od izuzetne koristi za brzinu i kvalitetu rada sudaca Trgovačkih sudova. Dakle, na najbolji način bit će osigurana komunikacija s javnošću i puna transparentnost pravo-suđenja u ujednačavanju sudske prakse s obzirom na to da time svaki naš sudac dobiva mogućinost izravnog pristupa već postojećim odlukama.

informator: Gospodine Blažević, u radu trgovačkih sudova sudjeluju i suci porotnici, pa vas molim da kažete nešto o tome?

Blažević: Naime, posljednjom novelom ZPP-a (Nar. nov., br. 117/03) koja je stupila na snagu 1. prosinca 2003. izostavljeni su suci porotnici, ali su do sada dali svojim sudjelovanjem značajan prinos kreiranju odluka Trgovačkih sudova, osobito u sporovima pomorskog prava i u intelektualnog vlasništva. I ovim putem im se zahvaljujem na suradnji koja još traje za sporove koji su bili u tijeku prije posljednje novele ZPP-a.

informator: Gospodine predsjedniče, hvala Vam na razgovoru.