U uvodnom govoru predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić, rekao je da se radi o prvorazrednoj svjetskoj temi, s kojom se moderni svijet mora nositi i da društvo koje ne može riješiti problem otpada teško može riješiti probleme u gospodarstvu i pravosuđu. Potpredsjednik HAZU, akademik Jakša Barbić, podsjetio je da je HAZU priredio deset okruglih stolova vezanih uz pravnu zaštitu okoliša te je spomenuo slučaj Italije, koja je morala platiti 48 milijuna eura zbog otpada u šumama, što bi se moglo dogoditi i Hrvatskoj. Predsjednik Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode, akademik Ferdo Bašić, ukazao je na otežavajuće čimbenike u rješavanju problema otpada te spomenuo da su mnoga tla onečišćena zbog kompostiranja sadržajem u kojem su bili štetni metali poput olova, žive i kadmija. Službena cijena sanacije je 17 milijardi eura godišnje, a neslužbena čak 200 milijardi eura. Zato ima i rješenja koja nisu usmjerena samo dobru i zaštiti okoliša«, rekao je akademik Bašić. O tehnologijama obrade otpada u Hrvatskoj govorio je dr. sc. Zlatko Milanović, koji je istaknuo da je čvrsti otpad središnji problem zaštite okoliša. Istaknuo je da je mehanička obrada otpada jednostavna i vrlo prihvatljiva za uvjete u Hrvatskoj, u kojoj se proizvode i vrlo kvalitetni strojevi. Biološka obrada na većem postrojenju (kompostani) u Hrvatskoj prihvaćena je u devedesetim godinama, a prema pravilima struke treba poticati industrijsko kompostiranje. Upozorio je da se u Hrvatskoj svjesno zanemaruje važnost mehaničke biološke obrade pa se tri velika postrojenja za obradu komunalnog otpada susreću s golemim problemima. Najviše prijepora izaziva termička obrada, koja nije zabranjena, ali je odluka o gradnji spalionice odgođena za nekoliko godina. O tehničko-tehnološkom razvoju i mogućnostima za uspostavu održivog sustava gospodarenja komunalnim otpadom govorio je dr. sc. Renato Šarc, zamjenik voditelja Katedre za oporabu i gospodarenje otpadom u Leobenu u Austriji. Istaknuo je važnost primjene hijerarhije gospodarenja otpadom kako bi se postigla održivost u upravljanju otpadom. Pojasnio je da uspješno gospodarenje komunalnim otpadom ponajprije ovisi o tri kategorije obrade: recikliranju i kompostiranju, spaljivanju i odlaganju, dodavši da je cilj poželjnog smjera gospodarenja komunalnim otpadom u EU recikliranje 60 posto otpada te naglasio da Hrvatska, također, mora pokrenuti provedbu europskih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.