I. Uvod

Pravno uređivanje mogućeg sukoba privatnog i javnog interesa prilikom obavljanja određenih javnih dužnosti, izuzetno je interesantno pitanje i vrlo često prisutno u javnosti. Gotovo da nema područja javnog djelovanja gdje na neki način ono ne bi moglo postati aktualno. U prilog tome svjedoči izuzetan broj normi sadržanih u Ustavu i posebnim zakonima koje u određenom segmentu uređuju ovo pitanje.

U zakonodavstvu Republike Hrvatske ne postoji propis koji bi na općenit način regulirao ovo pitanje, već je to, kako je navedeno, prepušteno posebnim zakonima, ovisno od oblasti koju uređuju. Istina, već je duže vrijeme u pripremi zakon koji bi na cjelovit način uređivao pitanje sukoba interesa, ali s obzirom na izuzetnu osjetljivost javnosti na ovu problematiku, teško je predvidjeti kada će taj zakon biti donesen.

II. Postojeće stanje

a) Ustav

Ustav Republike Hrvatske¹ (u nastavku teksta: Ustav) u nekoliko svojih odredbi uređuje pitanje sukoba privatnog i javnog interesa nekih od najviših državnih dužnosnika. Odredbe se odnose na predsjednika i članove Vlade, suce u sudbenoj vlasti i suce Ustavnog suda.

Odredbom članka 108. stavka 2. Ustava propisano je da bez odobrenja Vlade Republike Hrvatske predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost.

Člankom 122. stavkom 8. Ustava propisano je da sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću.

Isto tako odredbom članka 126. stavka 1. Ustava propisano da suci Ustavnog suda ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.

b) Državni dužnosnici

Sukob privatnog i javnog interesa u odnosu na državne dužnosnike u najvećoj je mjeri sadržan u odredbama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00,30/01, 59/01, 114/ 01). Tko se sve smatra državnim dužnosnikom u smislu tog Zakona, određeno je u članku 1. tog Zakona.

Nespojivost istovremenog obavljanja javne dužnosti i članstva u upravnim i nadzornim tijelima propisana je u članku 4. tog Zakona. U pravilu dužnosnici ne smiju biti članovi uprava, upravnih ili nadzornih fondova trgovačkih društava, ustanova i izvanproračunskih fondova. Isto tako dužnosnici ne smiju biti savjetnici niti u ugovornom odnosu s tim pravnim osobama.

Odredbama stavka 3. i 4. istoga članka ovog Zakona2 propisani su izuzeci od ovog generalnog pravila. Prema stavku 3. dužnosnici smiju biti članovi upravnih ili nadzornih tijela neprofitnih pravnih osoba kao što su zaklade, udruge i druge pravne osobe koje obavljaju znanstvenu, humanitarnu, kulturnu, sportsku i sličnu djelatnost, ali bez prava na naknadu. Prema odredbi stavka 4. dužnosnici mogu biti članovi upravnih ili nadzornih odbora trgovačkih društava, ustanova i izvanproračunskih fondova u pretežitom državnom vlasništvu ili u kojima država ima većinski udjel, odnosno paket dionica, ali bez prava na naknadu.

S obzirom na to da se u stavku 1. ovoga članka propisuje generalna zabrana članstva i u upravama (prema izmjenama u Nar. nov., br. 135/98)3 za pretpostaviti je da se izuzetak u stavku 4. članka 4. odnosi i na članstvo u upravama onih pravnih osoba koje imaju taj oblik nadzornog tijela jer se i u stavku 1. i u stavku 4. navode iste pravne osobe.

Nespojivost istovremenog obavljanja javne dužnosti i obavljanja određenih djelatnosti propisan je u članku 5.istog Zakona.

Tim je člankom propisano da dužnosnici čiji bi interes u njihovome poslovnom, privatnom ili drugom djelovanju mogao doći u sukob s javnim interesom i dužnošću koju obnašaju, (primjerice: ako su vlasnici kontrolnog paketa dionica u trgovačkom društvu čije je poslovanje u vezi s djelokrugom državne vlasti u kojem obnašaju dužnost, ako samostalno ili kao partneri obavljaju odvjetnički, revizorski ili drugi posao, ako sudjeluju u ulagačkim poslovima u vezi kojih imaju ili bi se moglo smatrati da imaju saznanja stečena u obnašanju dužnosti i slično) moraju odmah o mogućem sukobu interesa izvijestiti tijelo koje ih je izabralo, odnosno imenovalo i etičko povjerenstvo.

Sukladno stavku 2. istoga članka zastupnici u Hrvatskom saboru izvješćuju predsjednika Sabora i etičko povjerenstvo.

Ako postoje neke od okolnosti naprijed navedenih, koje se odnose na supružnika ili djecu dužnosnika koja sa njim žive u zajedničkom domaćinstvu ili zajednički poslovno djeluju, obveza je dužnosnika podnijeti izviješće tijelu koje ga je izabralo i etičkom povjerenstvu, odnosno predsjedniku Sabora i etičkom povjerenstvu ako se radi o zastupnicima.

Sukob javnog interesa s poslovnim, privatnim ili drugim djelovanjem dužnosnika, utvrđuje etičko povjerenstvo.

Etičko povjerenstvo osniva se Poslovnikom Hrvatskog sabora i donosi etički kodeks i poslovnik o svojem radu.

Postupak za utvrđivanje sukoba interesa pokreće se prijedlogom, a etičko povjerenstvo može ga pokrenuti i po službenoj dužnosti. Dužnosnici, fizičke i pravne osobe obvezne su na zahtjev etičkog povjerenstva dati sve podatke i omogućiti uvid u svu dokumentaciju radi utvrđivanja okolnosti koje bi mogle utjecati na utvrđivanje mogućeg postojanja sukoba interesa.

Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika u načelu ne postavlja generalnu zabranu primanja darova. Prema odredbi članka 8. toga Zakona dužnosnicima je zabranjeno primiti bilo kakav dar, uslugu ili obećanje, koje bi ih u obnašanju dužnosti moglo dovesti do ovisnosti o bilo kojoj domaćoj ili inozemnoj fizičkoj ili pravnoj osobi.

Za vrijeme obnašanja dužnosti dužnosnici u pravilu imaju pravo na plaću za svoj rad i ne bi smjeli ostvarivati nikakve druge naknade po osnovi obavljanja nekog drugog poslovnog djelovanja što bi se dalo zaključiti iz naprijed navedenog. Izuzetak od ovog pravila predstavlja odredba članka 9. Zakona kojom je propisano da dužnosnici za vrijeme obnašanja dužnosti mogu bez ograničenja stjecati prihode po osnovi autorskih, patentnih i sličnih prava intektualnog i industrijskog vlasništva.

Odredbom članka 3. Zakona dužnosnici predaju pisanu izjavu o imovini stupanjem na dužnost i prestankom obnašanja dužnosti onom tijelu koje ih je izabralo, odnosno imenovalo, a Predsjednik Republike Hrvatske i zastupnici predsjedniku Hrvatskog sabora. Izjava sadrži popis imovine dužnosnika, bračnog druga i djece koja s njim žive u zajedničkom domaćinstvu ili zajednički poslovno djeluju, lako ova odredba ne govori na izričit način o sukobu interesa, ona kroz svoju provedbu, odnosno na mogući nesrazmjer u stjecanju imovine za vrijeme trajanja mandata, ukazuje na moguć sukob interesa, odnosno na nepoštivanje odredbi Zakona.

I odredbe nekih drugih zakona upućuju na sprečavanje mogućeg sukoba javnog i privatnog interesa.

U odredbi članka 9. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor4 propisana je nespojivost istovremenog obavljanja dužnosti zastupnika i dužnosti suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, suca, državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika, pučkog pravobranitelja, zamjenika pučkog pravobranitelja, predsjednika ili potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministra, zamjenika ministra, pomoćnika ministra, ravnatelja državne upravne organizacije, zamjenika i pomoćnika ravnatelja državne upravne organizacije, tajnika Vlade Republike Hrvatske, tajnika ministarstva, predstojnika ureda i ravnatelja agencija Vlade Republike Hrvatske, predstojnika Ureda Predsjednika Republike, veleposlanika, generalnog konzula, župana ili podžupana, gradonačelnika ili zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba, djelatnog časnika i dočasnika oružanih snaga koje kao vojne zapovjednike Hrvatske vojske imenuje i razrješuje predsjednik Republike ili ministar obrane, član uprave trgovačkog društva, ustanove ili izvanproračunskog fonda u pretežitom državnom vlasništvu te čelnik pravne osobe koja je Hrvatskom saboru obavezna podnositi izviješće. Za vrijeme trajanja mandata zastupnik može prihvatiti obnašanje dužnosti koja se smatra nespojivom s dužnošću zastupnika. Za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti njegov će mandat biti u mirovanju, a zamjenjuje ga zamjenik.

Nadalje odredbom članka 10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 49/02 - proč. tekst)5 propisano je suci Ustavnog suda ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Izuzetak od ovog generalnog pravila sadržan je u stavku 2. istoga članka u kojem se propisuje da sveučilišni nastavnik (docent, izvanredni i redoviti profesor) pravnih znanosti izabran za suca Ustavnog suda može, izvan radnog odnosa i u smanjenom opsegu, nastaviti obavljati nastavu i znanstveni rad kao sveučilišni nastavnik pravnih znanosti. Isto tako (st.3. ovog članka), u smislu tog Zakona, ne smatra se javnom, odnosno profesionalnom dužnošću ni druga znanstvena i stručna djelatnost, niti člansko djelovanje u institutima i udrugama pravnika, kao ni u humanitarnim, kulturnim, sportskim i drugim udrugama.

Kao primjer posebnog zakona u kojem se propisuje nespojivost istovremenog obnašanja javne dužnosti i članstva u drugim tijelima, treba navesti i Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (Nar. nov., br. 17/01) koji u članku 17. stavku 9. propisuje da članovi vijeća HRT-a ne mogu biti zastupnici u Hrvatskom saboru niti drugi državni dužnosnici.

c) Pravosudni dužnosnici

Ustav Republike Hrvatske u već ranije navedenoj odredbi članka 122. stavka 8. propisuje nespojivost obavljanja sudačke dužnosti i službe ili posla nespojive sa sudačkom dužnošću. Ova odredba je za pravosudne dužnosnike razrađena u Zakonu o sudovima (Nar. nov., br. 3/94, 100/96, 131/97, 115/97-Odluka USRH, 129/00 i 67/01) i Zakonu o državnom odvjetništvu (Nar. nov., br. 51/01).

Odredbe koje uređuju mogući sukob interesa sudaca sadržane su u odredbama članaka 58. - 63. Zakona o sudovima koje propisuju dužnosti suca.

Odredbom članka 58. propisano je da se sudac mora ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled sudbene vlasti te ne dovode u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju te samostalnost sudbene vlasti.

Sudac je dužan zadržati za sebe sve što je doznao o strankama i njihovim pravima i obvezama i pravnim interesima u okviru obnašanja sudačke dužnosti te čuvati tajnost svih podataka koje tijekom suđenja nisu bile predmetom javne rasprave (čl.59).

Isto tako sudac ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u njenim aktivnostima (čl. 60).

Sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih prava. Za vrijeme obavljanja sudačke dužnosti sudac ne smije obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu ili poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe. Istovremeno sudac također ne smije obavljati niti drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost ili neovisnost ili bi se umanjio njegov društveni ugled koji je inače nespojiv s obnašanjem sudačke dužnosti (čl. 61.).

Sucima je dopušteno pisati stručne i znanstvene radove, objavljivati sadržaje otpravljenih sudskih odluka, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i sudjelovati u pripremanju nacrta propisa (čl. 62.). lako to izričito ne piše u ovoj odredbi, ona vjerovatno ima smisla ukoliko suci za te aktivnosti mogu biti i adekvatno nagrađeni.

Člankom 63. Zakona o sudovima propisano je da je sudac dužan prethodno u pisanom obliku izvijestiti predsjednika suda o svakom poslu kojeg primi osim poslova iz članka 62. tog Zakona, a predsjednik suda dužan je o tome izvijestiti predsjednika neposredno višeg suda. O nespojivosti službe ili posla sa sudačkom dužnosti odlučuje predsjednik suda, za predsjednika suda-predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske - opća sjednica. Sudac koji je nezadovoljan odlukom kojom se utvrđuje nespojivost službe ili posla sa sudačkom dužnosti, može tražiti da o tome odluči ministar pravosuđa.

Isto kao i za suce tako i za državne odvjetnike u Zakonu o državnom odvjetništvu postoji više odredbi koje uređuju mogući sukob interesa.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika mora se ponašati tako da ne umanji svoj ugled ili ugled državnog odvjetništva te ne dovede u pitanje svoju savjesnost ili samostalnost državnog odvjetništva (čl. 73.).

Odredbom članka 74. državni je odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika dužan zadržati za sebe sve što je doznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima u okviru obnašanja dužnosti, ako to ne predstavlja kažnjivo djelo te čuvati tajnost svih podataka nedostupnih javnosti.

Neovisnost rada državnog odvjetništva jamči i odredba članka 75. Zakona o državnom odvjetništvu kojom je propisano da glavni državni odvjetnik, državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika ne smiju pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u njezinim aktivnostima.

Za vrijeme obavljanja svoje dužnosti državni se odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije koristiti svojim službenim položajem ili ugledom državnog odvjetništva za ostvarivanje svojih prava pred državnim tijelima i tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isto tako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije obnašati sudačku dužnost, obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu, niti poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja ostvaruje dobit. Osim ovih zapreka državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije obavljati niti drugu službu ili posao, koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost i objektivnost ili bi se umanjio njegov društveni ugled ili je inače nespojiv s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti, (čl. 76).

Isto kao i suci i državni odvjetnici i njihovi zamjenici mogu pisati stručne ili znanstvene radove, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova, pisati nacrte propisa ili sudjelovati u drugim sličnim aktivnostima (čl. 77.).

Državni odvjetnik dužan je prethodno u pisanom obliku izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika, a zamjenik državnog odvjetnika državnog odvjetnika o svakom poslu kojeg obavlja, osim poslova iz članka 77. tog Zakona. O nespojivosti službe ili posla s državnood-vjetničkom dužnosti za zamjenika državnog odvjetnika odlučuje državni odvjetnik, za državnog odvjetnika državni odvjetnik neposredno višeg državnog odvjetništva, a za Glavnog državnog odvjetnika - Vlada Republike Hrvatske.

d) Državna služba

Odredbe koje uređuju mogući sukob privatnih i javnih interesa za državne službenike nalaze se u odredbama više zakona kojima se uređuju pojedini segmenti državne službe.

Zakon koji postavlja osnovna pravila ponašanja zaposlenih u državnoj službi je Zakon o državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 27/01).

Člankom 9. toga Zakona propisano je da zapreka za prijam u državnu službu postoji za osobu koja obavlja samostalno profesionalnu ili gospodarsku djelatnost, odnosno ima vlastiti obrt, koja je većinski vlasnik ili član uprave, odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva ili obavlja druge djelatnosti, ako se prima u tijelo državne uprave koje je stvarno i mjesno nadležno za obavljanje inspekcijskog nadzora nad tim djelatnostima, odnosno pravnim ili fizičkim osobama i ako se prima na radno mjesto za obavljanje toga nadzora. Stavkom 2. istoga članka ostavljena je mogućnost proširivanja zapreka za prijam u pojedinim segmentima državne uprave.

Sukladno članku 10. tog Zakona o okolnostima iz članka 9. daje se pisana izjava prilikom prijama u državnu službu. Ako se okolnosti iz čl. 9. steknu u tijeku trajanja službe, službenik je dužan u roku od 15 dana od nastupanja okolnosti izjasniti se hoće li otkloniti razloge zapreke ili napustiti državnu službu. Ako se službenik izjasnio da će otkloniti razloge zapreke dužan je to učiniti u roku od 15 dana od dana kad se o tome izjasnio. Sankcija kršenja ovih odredbi je prestanak službe po sili zakona.

Kao i kod prije navedenih propisa u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima postoji odredba koja omogućava uz državnu službu i obavljanje drugih poslova ili aktivnosti.

Tako je u odredbi članka 28. tog Zakona propisano da službenik može izvan redovitog radnog vremena, prema prethodno pribavljenom pisanom odobrenju čelnika državnog tijela, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili fizičkoj osobi, samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te fizičke ili pravne osobe, državno tijelo u kojem je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih tekstova, odnosno objavljivanje poslova povremenog predavača na seminarima i savjetovanjima. U odnosu primanja darova, članstva u trgovačkim društvima, upravama i nadzornim odborima trgovačkih društava i naknada za članstvo, odgovarajuće se primjenjuju propisi kojima se uređuje sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, a nadzor provode čelnici državnih tijela u kojem je državni službenik zaposlen.

Kao što je već navedeno u članku 9. stavku 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima otvorena je mogućnosti posebnog uređivanja pitanja sukoba interesa kroz posebne zakone.

Člankom 55. Zakona o carinskoj službi6 propisano je da carinski službenici ne smiju biti članovi uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva, članovi trgovačkih društava ili trgovci pojedinci, niti smiju obavljati poslove koji nisu spojivi s obavljanjem djelatnosti službe.

Nadalje člankom 57. istog Zakona propisano je da je ovlaštenim carinskim službenicima zabranjeno obavljati poslove carinskog nadzora i provjere carinskih deklaracija po carinskim propisima, kontrolu obračuna u naplate cijena, trošarina i drugih davanja koja se obračunavaju i naplaćuju pri carinjenju robe i prisilne naplate kod pravnih osoba u kojima je s većinskim vlasnikom ili članom uprave ili nadzornog odbora

• u krvnom srodstvu u pravoj liniji te u pobočnoj liniji do četvrtog koljena, u braku ili tazbini do drugog koljena, bez obzira na to da li se bračna veza prekinula,
• u odnosu skrbnika, štićenika, usvojenog djeteta ili posvojitelja, hranitelja ili branjenika.

U navedenim slučajevima ovlaštena službena osoba ne smije obavljati navedene poslove ni prema fizičkim osobama.

Sukladno članku 58. istog Zakona službenici Carinske uprave ne smiju koristiti informacije, podatke ili saznanja koja imaju ili su im dostupna prilikom obavljanja poslova službe, u neslužbene svrhe. Isto tako službenici Carinske uprave ne smiju koristiti i davati obavijesti, podatke ili saznanja za ostvarivanje bilo kakve imovinske ili druge koristi za sebe ili drugu osobu.

Zakon o policiji (Nar. nov., br. 129/00) također sadržava posebne odredbe za policijske službenike.

Člankom 94. toga Zakona propisano je da policijski službenik ne smije obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost. Iznimno, policijski službenik smije, izvan redovitog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju ministra ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati samostalno ili kod pravne ili fizičke osobe samo poslove koji ne utječu na zakonito i pravilno obavljanje policijskih poslova.

Člankom 95. istog Zakona propisano je da se policijski službenici ne smiju organizirati niti politički djelovati u ministar-svu. Također policijski službenici ne smiju u službenoj odori prisustvovati stranačkim i drugim političkim skupovima, osim ako su u službi.

e) Lokalna samouprava

U propisima kojima se uređuje lokalna samouprava pitanje sukoba interesa može se odnositi na politički izabrane ili imenovane lokalne dužnosnike (članovi predstavničkih tijela i članovi poglavarstva) i na službenike u upravnim tijelima i službama tih jedinica.

Člankom 30. stavkom 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) propisano je da članu predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama posebnog zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik u skladu s odredbama posebnog zakona.

Člankom 48. stavkom 2. istog Zakona propisana je zabrana prava odlučivanja članova poglavarstva o pitanjima za koja su oni osobno ili preko članova uže obitelji zainteresirana strana.

Posebni zakon na koji upućuje odredbama članka 30. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi jest Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01 i 10/02 -Odluka USRH).

Člankom 5. toga Zakona uređuje se in-kompatibilitet istovremenog članstva u predstavničkom tijelu jedinice samouprave i obavljanja određenih poslova.

Tako član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice, niti član poglavarstva.

Isto tako član predstavničkog tijela ne može istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ministar, zamjenik ministra, pomoćnik ministra, tajnik ministarstva, ravnatelj državne upravne organizacije, predstojnik Ureda Vlade Republike Hrvatske, časnik ni dočasnik u oružanim snagama kojeg kao vojnog zapovjednika Hrvatske vojske imenuje i razrješava predsjednik Republike, pročelnik i službenik u upravnim odjelima i službama iste jedinice, kao ni član uprave trgovačkog društva u pretežitom vlasništvu jedinice te ravnatelj ustanove kojoj je jedinica osnivač.

U odnosu na službenike u upravnim tijelima i službama jedinica lokalne i područne samouprave primjenjuje se odgovarajuće Zakon o državnim službenicima i namještenicima pa tako i sve odredbe koje uređuju pitanje sukoba interesa za državne službenike.

f) Obrana

Kad govorimo o mogućem sukobu interesa osoba koji obavljaju poslove obrane onda treba razlikovati državne službenike i namještenike na jednoj strani i vojne osobe na drugoj strani.

Za državne službenike i namještenike vrijedi sve ono što je propisano Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Posebna odredba sadržana je u članku 129. stavku 7. Zakona o obrani (Nar. nov., br. 33/02 i 58/02 - isp.) gdje je propisano da je državnim službenicima i namještenicima zabranjena u vojnim objektima i objektima Ministarstva obrane svaka politička djelatnost: osnivanje stranaka, održavanje političkih skupova i demonstracija te javno istupanje u vezi s odnosima i stanjem u Ministarstvu obrane bez odobrenja ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.

Temeljem članka 11. stavka 2. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 33/02 i 58/02 - isp.) pripadnicima Oružanih snaga (vojne osobe te državni službenici i namještenici) u vojnim objektima i postrojbama Oružanih snaga zabranjena je svaka politička djelatnost, osnivanje stranaka, održavanje političkih skupova i demonstracija. Temeljem stavka 3. istoga članka pripadnicima Oružanih snaga zabranjeno je sudjelovanje na političkim skupovima i

demonstracijama te javno istupanje u vezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama bez ovlasti ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.

Člankom 11. stavkom 4. istoga članka propisana je zabrana za djelatne vojne osobe u vezi s članstvom u političkim strankama dok je u stavku 5. propisana zabrana sindikalnog udruživanja.

Nadalje, člankom 31. istog Zakona propisano je da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku nije dopušteno obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost, raditi kod druge pravne ili fizičke osobe ili biti članom upravnog, odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva. Navedenim osobama može se iznimno, po posebnom odobrenju ministra obrane, odobriti rad kod druge pravne osobe samo ako se bave znanstveno nastavnim ili znanstveno istraživačkim radom i drugim radom od posebnog interesa za obranu.

g) Ostalo

U daljnjem tekstu navode se odredbe još nekih propisa kojima se u jednom segmentu uređuje pitanje sukoba interesa.

Tako je člankom 7. stavkom 5. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (Nar. nov., br. 117/01) propisano da član stručnog povjerenstva za određivanje usklađenosti udžbenika i priručnika s udžbeničkim standardima, nastavnim sadržajima i ciljevima odgojno-obrazovnog rada ne može biti službenik Ministarstva prosvjete niti autor udžbenika koji je odobren ili se odobrava za uporabu u istoj vrsti škole.

Člankom 17. stavkom 10. već spomenutog Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (Nar. nov., br. 17/01) propisano je da zaposlenici HRT-a ne mogu biti članovi Vijeća HRT-a.

Članak 7. stavak 2. Zakona o kulturnim vijećima (Nar. nov., br. 53/01 )⁷ predviđa mogućnost prestanka članstva u Vijeću i prije isteka mandata. Tako se određuje da predsjednik i članovi Vijeća mogu biti razriješeni i prije isteka mandata na prijedlog ministra kulture ako je njihov rad u Vijeću ili javno djelovanje takvo da ih čine nedostojnim za rad u Vijeću ili ako su osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora.

Zakon o poreznom savjetništvu (Nar. nov., br. 127/00) u odredbi članka 13. također upućuje na inkompatibilitet. Ako je porezni savjetnik imenovan ili izabran na plaćenu javnu dužnost, ili se zaposli, za vrijeme trajanja te dužnosti ili tog posla, djelatnost poreznog savjetništva miruje. Ako je izabran ili imenovan na neplaćenu javnu dužnost, za vrijeme obnašanja te dužnosti djelatnost poreznog savjetništva može mirovati.

III. Zaključak

Pregled odredbi u pojedinim zakonima koje fragmentarno uređuju pitanje sukoba interesa upućuje na izuzetan značaj i kompleksnost ovog pitanja. Lako je uočiti da se najveći dio odredbi odnosi na inkompatibilitet, odnosno na zabranu istovremenog obavljanja neke javne dužnosti i obavljanja određenih poslova ili djelatnosti u kojima postoji pretežiti privatni interes. Vidljivo je da veliki dio pitanja koji se odnose na sukob interesa nije uređen pa se može očekivati sustavnije uređivanje ove problematike nakon donošenja netom spomenutog Zakona. 

 

 

 

 

1 Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/01 i 55/01 - isp.)
2 Vidjeti I. 4. st. 3. i 4. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, vidjeti I. 8. Zakona o pravima zastupnika u Hrvatskom državnom saboru (Nar. nov., br. 101/98, 135/98, 105/99, 128/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01 i 114/01)
3 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 135/98)
4 Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor (Nar. nov., br. 116/99 i 109/00).
5 Ova odredba je u tekstu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 99/99 i 29/02) bila sadržana u čl. 9., dok je sada sadržana u pročišćenom tekstu Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 49/02) u I. 10.
6 Zakon o carinskoj službi (Nar. nov., br. 67/01)
7 Zakon o kulturnim vijećima (Nar. nov., br. 53/01)