Pojam sukoba interesa, njegovi uzroci i njegovi pojavni oblici izazivaju velike dvojbe oko pitanja može li se neka situacija na strani osobe koja obavlja javnu službu podvesti pod sukob interesa. Pitanje sukoba interesa državnih službenika, koji u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, regulirano jeZakonom o državnim službenicima^[1], dok je pitanje sukoba interesa lokalnih službenika, koji kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica i poslove državne uprave povjerene tim jedinicama, u skladu s Ustavom i zakonom, regulirano Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.^[2]

Zakonska regulativa koja uređuje sukob interesa ne predstavlja zabranu svakog privatnog interesa državnog ili lokalnog službenika, međutim ona zabranjuje zloporabu položaja kao posljedicu neriješenog sukoba interesa te utvrđuje sankcije za zloporabu položaja, a što je sukladno međunarodnom etičkom kodeksu za državne službenike^[3] i odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (Merida konvencija)^[4], potpisana i ratificirana od strane Republike Hrvatske 19. veljače 2005., koja, između ostaloga, propisuje: »Svaka je država stranka dužna nastojati, kad je to primjereno i u skladu s temeljnim načelima svoga domaćeg prava, uvesti mjere i sustave na temelju kojih će državni službenici mjerodavnim vlastima morati dati izjave, između ostalog, i o svojim dodatnim djelatnostima, zaposlenju, ulaganjima, imovini i značajnim darovima ili koristima, uslijed kojih može doći do sukoba interesa u odnosu na njihovu službu u svojstvu državnog službenika.«

Kada govorimo o sukobu interesa, može se reći da je to situacija u kojoj je privatni interes službenika u suprotnosti sa službom koju obavlja ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju dužnosti odnosno službe. Pri tome treba naglasiti da privatni interes ne znači da se tu radi samo o materijalnom interesu odnosno interesu financijske prirode, nego se može raditi i o bilo kakvoj koristi koju službenik može ostvariti s osnove obavljanja javne službe, dakle radi se i o nematerijalnoj koristi koja njemu, njemu bliskoj osobi ili drugim pravnim i fizičkim osobama s kojima je u vezi (npr. s političkim strankama, stručnim i sindikalnim organizacijama te drugim društvenim skupinama s kojima je u vezi u osobnom i profesionalnom svojstvu) na neki način pogoduje ili im daje prednost. Možemo razlikovati stvarni, prividni ili potencijalni (mogući) sukob interesa^[5], ovisno o tome postoji li sumnja da privatni položaj službenika može neprimjereno utjecati na njegove odluke ili ponašanje (stvarni), čini li se da bi privatni interesi službenika mogli na neprikladan način utjecati na obavljanje njegovih dužnosti, ali to zapravo nije slučaj (prividni) ili postoji situacija u kojoj se može očekivati da će nastati ili nastajati stvarni sukob interesa (mogući).

Najčešći oblici sukoba interesa službenika su zloporaba ovlasti, korištenje službenih tajnih informacija radi osobne koristi i koristi povezanih osoba, korištenje državnog vlasništva u privatne svrhe te obavljanje poslova ili pružanje usluga pravnim i fizičkim osobama (tzv. dodatni poslovi) koji su u suprotnosti s poslovima radnog mjesta službenika.

Kao što smo u uvodnom dijelu naznačili, pitanje sukoba interesa državnih službenika regulirano je Zakonom o državnim službenicima (u nastavku teksta: ZDS).

Odredbama ZDS-a (čl. 32.-37.) regulirano je pitanje sukoba interesa državnih službenika te se njima zabranjuju određene aktivnosti službenika izvan državne službe, koje bi mogle utjecati na pravilno i zakonito obavljanje državne službe ili bi mogle dovesti do sukoba interesa. Te odredbe ponajprije se odnose:

• na zabranu otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe

• na mogućnost obavljanja dodatnog posla

• na dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa

• na sudjelovanje u radu trg. društva ili dr. pravne osobe

• na zabranu poticanja na političko organiziranje (za vrijeme radnog vremena)

• na zabranu sudjelovanja u donošenju pojedinih odluka.

Odredbe o sprječavanju sukoba interesa, utvrđene ZDS-om primjenjuju se na državne službenike u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika Republike Hrvatske, stručnoj službi i uredima Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe.

Bitno je također naglasiti da je ZDS-om propisano da je državni službenik obvezan pri obavljanju svojih dužnosti postupati u skladu s načelom zakonitosti i zaštite javnog interesa i da mu se zabranjuje zloporaba ovlasti u postupanju radi postizanja vlastitog interesa jer u protivnom odgovara za tešku povredu službene dužnosti.

Prema članku 32. ZDS-a, državnom službeniku nije dopušteno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik, odnosno u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen. Dakle, službeniku nije dopušteno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe iste djelatnosti kao i one koju obavlja u državnom tijelu. Međutim, zabrana je postavljena i šire, što znači da službenik ne može otvoriti obrt ili osnovati trgovačko društvo ili pravnu osobu s djelatnošću koja bi bila povezana s poslovima iz djelokruga tijela u kojem je zaposlen.

Kao primjer navodimo službenike ureda državne uprave u županijama, koji s obzirom na djelokrug tijela u kojem su zaposleni, ne mogu otvoriti obrt niti osnovati trgovačko društvo u upravnim područjima gospodarstva, društvenih djelatnosti, opće uprave i imovinskopravnih poslova.

Naime, sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama^[6], ured državne uprave u županijama obavlja upravne i druge stručne poslove u upravnim područjima gospodarstva (koji se odnose na obrtništvo, trgovinu, turizam te ugostiteljstvo - čl. 4. Uredbe), društvenih djelatnosti, opće uprave i imovinskopravnih poslova, druge upravne i stručne poslove u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje pojedino upravno područje, kao što je nadzor rada tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave na području županije (upravni nadzor), inspekcijski poslovi u prvom stupnju prema nadležnosti propisanoj posebnim zakonom i dr. Također, na zahtjev središnjih tijela državne uprave mogu obavljati određene poslove ili radnje u postupcima iz njihova djelokruga (osobito u poslovima upravnog nadzora te prvostupanjskih upravnih postupaka iz djelokruga središnjih tijela državne uprave).

S obzirom na široku nadležnost i djelokrug ureda državne uprave u županijama propisanu Uredbom o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama, službenici zaposleni u uredima, neovisno o poslovima koje obavljaju, ne mogu otvoriti obrt ili osnovati trgovačko društvo niti jedne vrste djelatnosti, pa u odnosu na njih, iako za njih nije zakonom izričito propisana, postoji zabrana otvaranja bilo kakvog obrta ili osnivanja trgovačkog društva ili pravne osobe.

Prema članku 33. ZDS-a, državni službenik može obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili fizičkoj osobi, ali pod uvjetom da te poslove obavlja izvan redovitog radnog vremena i da je prije toga zatražio od čelnika tijela te dobio od njega rješenje o odobrenju za obavljanje tih poslova ili pružanja usluga i samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te fizičke ili pravne osobe, državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe.

Jedan od uvjeta da bi službenik uopće mogao obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj ili fizičkoj osobi jest odobrenje čelnika tijela. Službenik je dužan prije obavljanja dodatnih poslova podnijeti zahtjev čelniku tijela za davanje odobrenja za obavljanje određene djelatnosti. O zahtjevu službenika čelnik tijela odlučuje rješenjem. Prilikom donošenja rješenja čelnik tijela utvrdit će obavlja li nad tom dodatnom djelatnošću tijelo nadzor, je li takav rad zabranjen posebnim zakonom, predstavlja li sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka ili može šteti ugledu državne službe te u slučaju utvrđenja bilo kojih od navedenih zapreka donijet će rješenje o neodobravanju obavljanja dodatnog posla. Ako utvrdi da nema navedenih zapreka, donijet će rješenje o odobravanju obavljanja dodatnog posla.

Iako ZDS ne propisuje izričito da je za otvaranje obrta potrebno odobrenje čelnika tijela, članak 32. i 33. ne može se gledati odvojeno, jer službenik putem otvorenog obrta obavlja dodatnu djelatnost obavljanja poslova ili pružanja usluga drugim pravnim i fizičkim osobama. Stoga je službenik prije otvaranja obrta dužan zatražiti odobrenje čelnika tijela za obavljanje dodatnog posla putem obrta.

Odredbe ZDS-a ne zabranjuju da državni službenik bude osnivač (ako nema zapreke iz čl. 32.), vlasnik udjela ili dionica trgovačkog društva. Sama činjenica da je službenik osnivač trgovačkog društva ili druge pravne osobe odnosno da je vlasnik udjela ili dionica trgovačkog društva, ne znači da službenik obavlja dodatne poslove u smislu članka 33. ZDS-a te stoga nije dužan podnijeti zahtjev čelniku tijela za odobrenje.

Međutim, drukčija je situacija ako je službenik u osnovanom trgovačkom društvu ovlaštenik odnosno ako obavlja poslove direktora ili poslove direktora/člana uprave. Ako je službenik u osnovanom trgovačkom društvu, prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili direktor ili kao fizička osoba koja u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlašten voditi poslove toga trgovačkog društva, dužan je zatražiti odobrenje čelnika tijela.

Službenici/e koji su samo osnivači trgovačkog društva, ako se na temelju članka 32. ZDS-a ne nalaze u sukobu interesa, odnosno nisu osnivači trgovačkog društva koje je u području djelatnosti na kojem su zaposleni kao državni službenici, niti u tom trgovačkom društvu obavljaju poslove, kao npr. ovlaštenici, nisu dužni zatražiti odobrenje čelnika tijela jer samo osnivanje trgovačkog društva ne znači da obavljaju i dodatne poslove te im stoga nije potrebno izdati rješenje o odobrenju za obavljanje dodatnih poslova, sukladno članku 33. ZDS-a.

Odobrenje za obavljanje poslova nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima. Kod te vrste dodatne djelatnosti, za koju nije potrebno odobrenje čelnika tijela, bitno je da se obavlja izvan redovitog radnog vremena i da službenik ni u kojem slučaju ne može zloporabiti svoj položaj tako da poslove radnog mjesta podredi privatnim interesima odnosno da dođe u sukob interesa.

Prema članku 34. ZDS-a, državni službenik dužan je pisanim putem obavijestiti nadređenog službenika:

• o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvan bračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi

• o fizičkim i pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u državnu službu, a prema kojima državno tijelo u kojima radi obavlja upravne poslove

• o vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima državno tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati sukob interesa

• ako član njegove obitelji (njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj) obavlja najviše dužnosti u političkoj stranci, strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu s državnim tijelom u kojem državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor.

Obveza prijavljivanja mogućeg sukoba interesa navedena pod točkom 4., u navedenom članku jedina je navedena kao obveza koja nastaje na dan stupanja na dužnost službenika. Međutim, iz intencije zakonodavca radi sprječavanja sukoba interesa razvidno je da sve situacije mogućeg sukoba interesa treba prijaviti nadređenom službeniku ne samo na dan stupanja na dužnost, nego i kada određene situacije ili okolnosti nastanu u tijeku obavljana službe.

Nakon zaprimanja pisane obavijesti o mogućem sukobu interesa nadređeni službenik ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti i o tome obavijestiti čelnika državnog tijela. Ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, čelnik tijela donijet će odluku o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima. Podatci o mogućem sukobu interesa te odluka čelnika državnog tijela o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima zbog mogućeg sukoba interesa, unose se u osobni očevidnik državnog službenika.

Prema članku 35. st. 1. ZDS-a, državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor. Predmetna zabrana odnosi se samo na članstvo u tijelima koja upravljaju i nadziru poslovanje trgovačkih tijela, dok u odnosu na članstvo u tijelima dugih pravnih osoba ta zabrana više ne postoji.^[7] Dakle, zabrana članstva odnosi se samo na upravna i nadzorna tijela javnog trgovačkog društva, komanditnog društva, dioničkog društva, društva s ograničenom odgovornošću i gospodarsko-interesnog udruženja, koja se prema Zakonu o trgovačkim društvima^[8] ubrajaju u trgovačka društva.

Međutim, državnom službeniku nije zabranjeno sudjelovati u radu trgovačkog društva ili druge pravne osobe, ali mu je zabranjeno, u okviru obavljanja službene dužnosti, provoditi nadzor nad tim trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom.^[9]

Člankom 37. ZDS-a propisane su okolnosti na strani državnog službenika koje upućuju na mogući sukob interesa i koje bi mogle dovesti do stvarnog sukoba interesa te se u cilju sprječavanja sukoba interesa propisuje zabrana donošenja odluka i sudjelovanja u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes:

• njegova bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja

• fizičkih odnosno pravnih osoba s kojima ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine

• fizičkih odnosno pravnih osoba koje su u posljednjih pet godina financirale njegovu izbornu kampanju

• trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe u kojoj se državni službenik namjerava zaposliti

• udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana upravnog odbora

• fizičke ili pravne osobe čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj ili

• fizičke ili pravne osobe s kojima je državni službenik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.

Osim normiranja zabrane sukoba interesa državnih službenika, nužne su i represivne mjere odnosno kazne za utvrđenje postojanja sukoba interesa. Tako okolnosti navedene u ZDS-u, koje predstavljaju sukob interesa na temelju članka99. st.1. toč. 11. toga Zakona - opisane kao obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela, predstavljaju tešku povredu službene dužnosti (o kojoj odlučuje službenički sud), za koje se mogu izreći sljedeće kazne:

• novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu od 10 do 20% plaće službenika

• premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova istog stupnja obrazovanja

• prestanak državne službe.

Državnom službeniku kojem je utvrđena odgovornost za tešku povredu članka 110. st. 3. i 4. ZDS-a, propisane su i posljedice s obzirom na utvrđenu odgovornost službenika i za to izrečenu kaznu, i to:

• da se državni službenik kojem je utvrđena odgovornost za tešku povredu službene dužnosti ne može promicati i napredovati u službi u roku dvije godine od dana izvršnosti rješenja o odgovornosti

• da državnom službeniku koji u roku godine dana od izvršnosti rješenja o utvrđivanju odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti počini novu tešku povredu službene dužnosti, prestaje državna služba po sili zakona danom izvršnosti rješenja kojim je utvrđena odgovornost službenika za novu tešku povredu službene dužnosti.

Pitanje sukoba interesa lokalnih službenika regulirano je Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (u nastavku teksta: Zakon), koji svojim odredbama na sličan i u nekim stvarima na identičan način regulira pitanje sukoba interesa. Međutim, Zakon u dovoljnoj mjeri ne regulira sva pitanja koja su bitna za prevenciju i suzbijanje sukoba interesa. Pod time se ponajprije misli na nedostatak odredaba o pravilima ponašanja lokalnih službenika (primjerice, dužnost odbijanja darova, nepostojanje obveze donošenja etičkih kodeksa) i mogućnosti članstva u upravnim i nadzornim tijelima trgovačkih društava te sudjelovanja u radu trgovačkih društava i drugih pravnih osoba.

Pod lokalnim službenicima podrazumijevaju se službenici koji obavljaju poslove u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to kao redovito zanimanje iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica i poslove državne uprave povjerene tim jedinicama, u skladu s Ustavom i zakonom te opće, administrativne, financijsko-planske, materijalno-financijske, računovodstvene, informatičke i druge stručne poslove.

Odredbe toga Zakona, a kojima se regulira pitanje sukoba interesa (čl. 38.-41.) ponajprije se odnose:

• na mogućnost obavljanja dodatnog posla

• na zabranu otvaranja obrta ili pravne osobe

• na dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa

• na zabranu donošenja pojedinih odluka.

Prema članku 38. Zakona, službenik može izvan redovitog radnog vremena, po prethodno pisanom odobrenju pročelnika upravnog tijela, samostalno obavljati poslove ili raditi kod drugoga, ako to nije u suprotnosti sa službom, odnosno ako posebnim zakonom nije drukčije propisano te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu službe. Pročelniku upravnog tijela odobrenje za obavljanje dodatnog posla daje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan. O zahtjevu službenika za davanje odobrenja za obavljanje dodatnog posla pročelnik upravnog tijela dužan je izdati rješenje. Također, kao i kod državnih službenika, postoje nedoumice u kojim je slučajevima dodatnog obavljanja poslova potrebno odobrenje. Stoga u nastavku dajemo prikaz slučaja koji ne predstavlja sukob interesa. 

Odredbom članka 35. toč. 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi^[10] propisano je da predstavničko tijelo osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jedinicu lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

Člankom 48. st. 6. toga Zakona propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, između ostaloga, imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 35. st. 1. toč. 5. Zakona, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Sukladno odredbi stavka 4. istoga članka, odluku o imenovanju i razrješenju općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan dužan je dostaviti predstavničkom tijelu u roku osam dana od donošenja i objaviti u službenom glasilu jedinice.

S obzirom na to da predstavnike jedinice u tijela navedenog trgovačkog društava imenuje, slijedom odredbe članka 48. st. 1. toč. 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, za obavljanje navedenih poslova nije potrebno posebno odobrenje.

Kao i kod državnih službenika, bez odobrenja pročelnika upravnog tijela odnosno načelnika, gradonačelnika ili župana lokalni službenik može objavljivati stručne članke i druge autorske tekstove odnosno povremeno predavati na seminarima i savjetovanjima.

Lokalnom službeniku također nije dopušteno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao službenik, odnosno u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz djelokruga upravnog tijela u kojem je zaposlen.

Službenik je dužan pisanim putem obavijestiti pročelnika upravnog tijela:

• o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama upravnog tijela u kojem radi

• o fizičkim i pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima upravno tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove

• o vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukobu interesa

• obavlja li njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj najviše dužnosti u političkoj stranci, udruzi, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu s upravnim tijelom u kojem službenik radi.

Pročelnik upravnog tijela ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti, pa ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, donijet će odluku o izuzimanju službenika od rada na određenim poslovima. Ako se radi o pročelniku upravnog tijela, on je dužan o navedenim okolnostima pisanim putem obavijestiti općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana. Općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti pročelnika upravnog tijela, pa ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, donijet će odluku o izuzimanju pročelnika upravnog tijela od rada na određenim poslovima.

Podatci o mogućem sukobu interesa te odluka o izuzimanju službenika od rada na određenim poslovima zbog mogućeg sukoba interesa, unose se u osobni očevidnik službenika.

Sukladno članku 41. Zakona, službenik ne smije donositi odluke odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes:

• njegova bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja

• fizičkih odnosno pravnih osoba s kojima ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine

• fizičkih odnosno pravnih osoba koje su u posljednjih pet godina financirale njegovu izbornu kampanju

• udruge ili pravne osobe u kojoj je na mjestu predsjednika, upravitelja ili člana upravnog odbora

• fizičke ili pravne osobe čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj

• fizičke ili pravne osobe s kojima je državni službenik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.

Kršenje odredaba o sukobu interesa, kao i kod državnih službenika, predstavlja tešku povredu službene dužnosti lokalnih službenika. Za teške povrede službene dužnosti iz članka 46. Zakona, o kojima odlučuju službenički sudovi ustrojeni za područje županije i Grada Zagreba, odnosno velikih gradova koji imaju više od 35.000 stanovnika ili su sjedišta županija, mogu se izreći sljedeće sankcije:

• novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu do 20 % ukupne plaće isplaćene u mjesecu u kojem je kazna izrečena

• premještaj na radno mjesto niže složenosti poslova, unutar iste stručne spreme

• uvjetna kazna prestanka službe i

• prestanak službe (obvezno se izriče za tešku povredu službene dužnosti s obilježjem korupcije).

Uvjetna kazna prestanka službe izriče se kao kazna prestanka službe, uz rok kušnje od jedne godine, s tim da se kazna neće izvršiti pod uvjetom da službenik u tom roku ne počini novu tešku povredu službene dužnosti. U slučaju da lokalni službenik u roku kušnje od jedne godine počini novu tešku povredu službene dužnosti, služba mu prestaje po sili zakona danom konačnosti odluke službeničkog suda kojom je utvrđena odgovornost službenika za novu tešku povredu službene dužnosti.

Sukob interesa, bez obzira na kojoj se razini pojavljuje, čini nesagledivu štetu demokraciji i društvenom razvoju te narušava povjerenje građana da administracija radi za njihovo dobro. Naime, svaka aktivnost koja počiva na zloporabi položaja ili prekoračenju ovlasti u službi za privatni probitak ili korist službenika/ca, predstavlja sukob interesa i kao takvog potrebno ga je spriječiti. Prijava interesa pri zapošljavanju izrazito je važna jer bi se od početka moglo utvrditi hoće li budući službenik biti u sukobu interesa na svom novom radnom mjestu. Nadalje, s obzirom na to da se interesi službenika mijenjaju s vremenom, kao sredstvo kontrole, u smislu prevencije sukoba interesa, zakonska regulativa trebala bi propisati i obvezu godišnje prijave interesa svih službenika te u tom smislu uvesti disciplinske mjere i pooštriti postojeće.

[1] Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05, 107/08, 34/11, 34/12, 49/12, 37/13 i 38/13, 01/15 i 138/15 - Odluka USRH).
[2] Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 86/08 i 61/11).
[3] International Code of Conduct for Public Officials; A/RES/51/59, 28 January 1997.
[4]Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (Merida konvencija) (Nar. nov. - MU, br. 2/05).
[5] Izvor: »Vodič kroz sukob interesa«, koji je sastavio Romanian Academic Society na zahtjev Partnerstva za društveni razvoj za projekt »Odgovor civilnog društva na korupciju«.[6]Uredba o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama (Nar. nov., br. 40/12).
[7]Odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br. 49/11, koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011.) u stavku 1. riječi: »ili druge pravne osobe« brisane su.
[8] Vidi čl. 2. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 152/11 - proč. tekst, 111/12, 68/13 i 110/15).
[9] Članak 35. st. 2. Zakona o državnim službenicima: »(2) U okviru obavljanja službenih dužnosti, državni službenik ne smije provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom u čijem radu sudjeluje.«
[10] Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09 i 150/11, 144/12 i 19/13 - proč. tekst).