Hrvatski sabor donio je 14. srpnja 2003. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 117/03 - u nastavku teksta: ZID ZPP 03), koji stupa na snagu 1. prosinca 2003¹.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku unosi mnoge bitne novote i promjene u taj postupak. O kojem je obujmu promjena riječ vidljivo je već iz podatka da sada važeći Zakon ima 512 članaka, a Zakon o izmjenama i dopunama ZPP-a sadržava 287 članaka kojima se mijenja ili dopunjuje sada važeći Zakon. Promjene su obuhvatile više od polovine odredaba aktualnog propisa.

Razlozi Vlade Republike Hrvatske

Riječ je o bitnim promjenama u parničnom postupku koje teže k tome da svi sudionici u postupku (stranke, njihovi zastupnici, ali i sud) svojim aktivnim djelovanjem doprinesu da se sporne činjenice što prije rasprave, te da se jednako tako efikasno donese i odluka o sporu.

Novim čl. 13. ZPP-a (čl. 5. ZID ZPP 03) sudski savjetnici dobili su drukčiji položaj u parničnom postupku². U obrazloženju amandmana3 na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, Vlada Republike Hrvatske navodi:

»Sudovi u Republici Hrvatskoj opterećeni su velikim brojem predmeta, od kojih su mnogi iz prethodnih godina.

kao pomoćnici sudaca

Brojni zaostaci u sudovima, posebno u parničnom postupku, neće se moći riješiti bez imenovanja većeg broja novih sudaca. Međutim, nakon što se ti zaostaci riješe moglo bi se dogoditi da u Republici Hrvatskoj bude više sudaca nego što je objektivno potrebno, s obzirom na zadaće koje su stavljene pred sudove. Budući da se suci imenuju u određeni sud i pod normalnim okolnostima tamo trebaju raditi do navršene 70. godine života, time se nameću trajni, dodatni troškovi Državnom proračunu.

Zato bi se u mjerama kojima bi se pokušali riješiti zaostaci posebna pozornost trebala dati i mogućnosti da se na rješavanju sudskih predmeta veća samostalnost dade sudskim savjetnicima. Time bi se bolje mogao iskoristiti potencijal već zaposlenih sudskih savjetnika.

Stoga se predlaže da se Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnim postupku izmijeni i dopuni na način da se dade ovlaštenje sudskim savjetnicima da samostalno provode parnični postupak, ocjenjuju dokaze i utvrđuju činjenice«.

Provedba postupka i predlaganje odluke

Novom odredbom čl. 13. ZPP-a sudski savjetnici su, dakle, stekli, iako se to izrijekom tako ne navodi, zapravo status pomoćnika suca. Oni su ovlašteni u prvom stupnju provoditi parnični postupak, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku.

Ograničenja

Takav samostalni rad sudskih savjetnika u parničnom postupku ograničen je na provođenje postupka i predlaganje sucu odluka u sporovima za isplatu novčane tražbine, pred općinskim sudovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna, odnosno u trgovačkim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna. Takvi su sporovi brojni, pa bi takav angažman sudskih savjetnika mogao imati i učinka na brže rješavanje brojnih zaostataka.

Rečena ovlaštenja sudskog savjetnika posebno su pogodna za provođenje postupaka u tzv. tipskim predmetima, tj. kad je riječ o predmetima u kojima se pojavljuje više različitih tužitelja protiv istog tuženika, a povodom iste činjenične i pravne osnove (primjerice neisplata plaće radnicima kod istog poslodavca i sil).

Funkcija suđenja pridržana je za suca

Predsjednik suda može ovlastiti jednoga ili više sudaca koji bi donosili odluke na temelju prijedloga sudskog savjetnika4. Jedan sudac mogao bi biti odgovoran (zadužen) za rad više sudskih savjetnika.

Dakle, funkcija suđenja pridržana je za suca, ali sve pripremne radnje obavlja sudski savjetnik. Da je sudac taj koji donosi odluku proizlazi iz odredbe st. 2. čl. 13. noveliranog ZPP-a. Naime, ako sudac ne prihvati prijedlog koji mu je dao sudski savjetnik onda će sudac sam provesti postupak, tj. ocijeniti dokaze i utvrditi činjenice, a zatim i donijeti odluku.

Sudac koji ne prihvati prijedlog koji mu je dao sudski savjetnik ne mora o tome donositi posebno rješenje, već bi u tom slučaju trebao odrediti glavnu raspravu na kojoj će strankama priopćiti svoju odluku da sam provede postupak.

Da je moguće da postupak provede, tj. ocijeni dokaze i utvrdi činjenice, jedan, a da odluku donese drugi sudac proizlazi i iz tumačenja odredbe čl. 337.a ZPP-a prema kojoj u slučaju dulje odsutnosti ili nastupanja drugih iznimnih okolnosti (smrt, iznenadna teška bolest i dr.) zbog kojih sudac nije u mogućnosti izraditi ili potpisati odluku koju je objavio, odluku će prema nalogu predsjednika suda izraditi i potpisati drugi sudac. Neizrađena odluka izradit će se prema sadržaju proglašene odluke i prema podacima iz spisa. Takva mogućnost nije bila propisana u važećem zakonu, ali je postojala na temelju čl. 84. Sudskog poslovnika (Nar. nov., br. 80/97, 20/98, 118/01 i 49/034).

Sadržaj pisanog prijedloga

Zakon nema posebnih odredaba kako bi trebao biti sastavljen pisani prijedlog savjetnika, tj. mora li on sadržavati prijedlog izreke i obrazloženja odluke ili je dovoljno da sadržava samo prijedlog izreke. To bi se moglo urediti Sudskim poslovnikom. No, dok se taj dio administrativnog postupka eventualno ne uredi, Sudskim poslovnikom smatramo da bi bilo dopušteno da pisani prijedlog sudskog savjetnika obvezno sadržava prijedlog izreke sudske odluke, tj. nije nužno, ali je korisno da sadržava i prijedlog obrazloženja te odluke i dakako vlastoručni potpis sudskog savjetnika. Takav prijedlog treba uvezati i čuvati u spisima predmeta.

Javnost u suđenju

U uvodu odluke obvezno se navodi da je odluka donesena na temelju prijedloga određenog sudskog savjetnika. Time se omogućuje da javnost zna za sve osobe koje su od strane suda sudjelovale u provođenju postupka i donošenju sudske odluke.

U postupku po pravnim lijekovima

U drugostupanjskom postupku i postupku u povodu izvanrednih pravnih lijekova, sudski savjetnici referiraju o stanju spisa i pripremaju nacrte odluka, a odluke donose suci, lako nema izričite odredbe, kao što je to slučaj za prvostupanjski postupak, smatramo da ne bi bilo zabranjeno ni suprotno zakonu da se i u uvodu drugostupanjske ili odluke o izvanrednom pravnom lijeku navede da je odluka donesena na temelju referata sudskog savjetnika.

Društveni i materijalni položaj sudskih savjetnika

Nova samostalnost i nove ovlasti sudskih savjetnika morali bi utjecati i na njihov društveni i materijalni položaj, tj. valjalo bi im povećati plaće.

1 1. 287. ZID ZPP 03.
2 Na potrebu da se sudskim savjetnicima dade drukčiji položaj, tj. veća samostalnost i ovlaštenja, u parničnom, ali i u drugim sudskim postupcima ukazivali su: Crnić, Ivica: Vladavina prava - stanje i perspektive sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu broj 6/2001; isti autor u članku Hrvatska sudbena vlast i pravo na suđenje u razumnom roku, u zborniku radova Pravo na pošteno suđenje i razuman rok, Organizator, Zagreb, biblioteka Pravo 39, 2003, str. 36. i Horvatić, Željko u istom zborniku radova str. 56. i 57.
3 Riječ je o aktu Vlade Republike Hrvatske (klasa: 740-08/02-01/01, urbroj: 503-0118-03-3 od 24. lipnja 2003.)
4 Da predsjednik prvostupanjskog suda može odrediti i više sudaca koji će donositi odluke na temelju prijedloga sudskih savjetnika proizlazi iz obrazloženja već spomenutog amandmana Vlade Republike Hrvatske od 24. lipnja 2003.