Upravni je sud, kao samostalan republički sud, osnovan 1. srpnja 1977. g. Do tada je sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih upravnih akata bila osigurana u sklopu upravnog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Svakako, prema riječima gospodina Turkalja, valja napomenuti da na području Republike Hrvatske dugogodišnja tradicija upravnog sudovanja i prvi počeci u Republici Hrvatskoj sežu u drugu polovicu 19. stoljeća. U početku svoga samostalnog djelovanja Upravni je sud imao 15 sudaca, a danas ih ima 27 i 19 savjetnika, od ukupno 85 zaposlenih. Sudi se u vijećima sastavljenim od tri suca, odnosno u vijećima od pet sudaca kad se radi o ponavljanju sudskog postupka. Velika raznolikost upravnih područja kojima se Upravni sud Republike Hrvatske bavi (socijalnim, mirovinskim, zdravstvenim, pravima branitelja, imovinskopravnim, financijskim, građevinskim i stambenim, statusnim pravima, pravima službenika, predmetima vezanim uz inspekcijski nadzor, registracijama udruga, kao i sporovima u svezi s pretvorbom i privatizacijom, zatim predmetima u svezi s koncesijama, javnim nadmetanjem itd.) nametnuli su potrebu specijalizacije u radu vijeća Suda, ali tako da u predmetima iz istog pravnog područja sude najmanje dva vijeća.

Informator: Zanima nas temeljno određenje, odnosno nadležnost Upravnog suda Republike Hrvatske, pa Vas molimo da o tome nešto više kažete.

M. Turkalj: Sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih upravnih akata ustavna je kategorija, jer je upravo takva zaštita predviđena odredbom članka 19. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske. Naime, sud u upravnom sporu radi osiguravanja sudske zaštite prava građana i pravnih osoba, te radi osiguravanja zakonitosti, odlučuje upravo o zakonitosti rada tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima koja odlučuju o pravima i obvezama u upravnim stvarima. Prema tome, temeljna je zadaća Upravnog suda Republike Hrvatske ocjena zakonitosti konačnih pojedinačnih upravnih akata, što, svakako, ne isključuje i odlučivanje tog suda u sporu pune jurisdikcije.

No, valja napomenuti da odlučivanje u sporu pune jurisdikcije ovisi o stanju spisa, pa vijeća suda takve odluke donose kad je u upravnom postupku činjenično stanje pravilno i u potpunosti utvrđeno. Uz to se odlučuje i u predmetima podnesenih zahtjeva za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina.

Informator: Što se tiče primjene Zakona o upravnim sporovima, on u članku 62.-65. govori o obveznosti presuda Upravnog suda. Kako se to načelo primjenjuje i na koga?

M. Turkalj: Presude Upravnog suda Republike Hrvatske obvezuju tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima. Nadležno je tijelo vezano pravnim shvaćanjem suda i primjedbama suda u svezi s postupkom.

U primjeni propisa sud izražava pravna shvaćanja, a što je posebno važno, to vrijedi u slučaju nedostatnosti zakona, nejasnosti zakona ili čak neusuglašenosti više zakona. Pravna shvaćanja i nalog suda u kojem pravcu valja provesti postupak, obvezuju tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima, pa su ona stoga dužna postupiti u skladu s presudama suda kojima su tužbe tužitelja uvažene i osporeni akti tih tijela poništeni. Radi toga je neobično važna dostupnost sudske prakse, koja u tom slučaju djeluje prevenirajuće.

Informator: Upravnosudska praksa od osnutka Upravnog suda Republike Hrvatske ukazuje na pravna shvaćanja i smjer primjene propisa, pa nam kažite nešto o dostupnosti prakse Upravnog suda.

M. Turkalj: Već u samom početku rada uočili smo važnost dostupnosti sudske prakse, pa je 1978. godine izdana prva zbirka pravnih shvaćanja Upravnog suda. Od tada kontinuirano sud izdaje godišnje zbirke sudske prakse. Prigodom 10. obljetnice Suda izdali smo zbirku desetgodišnje prakse Suda, a Zbornikom odluka 1977.-2002. obilježili smo 25. obljetnicu Suda. Veću dostupnost naše objavljene sudske prakse ostvarili smo uz suradnju s izdavačkom kućom Narodne novine, tako da se zbirka iz 2001. godine i navedeni Zbornik nalaze u prodajnoj mreži te izdavačke kuće. Uz to valja napomenuti da se dio prakse ovog Suda nalazi objavljen i na Internetu (praksa se nalazi na adresi http://praksa.pravosudje.hr).

Informator: Upravo je 10. ožujka 2003. proslavljena važna obljetnica Upravnog suda, kojoj je prethodio jedan značajan radni sastanak s izuzetnim zaključcima. Kako komentirate ta događanja?

M. Turkalj: Dvadeset petu obljetnicu Suda obilježili smo 2. prosinca 2002. i 10. ožujka 2003. godine. Na radnom sastanku 2. prosinca 2002. godine održanom u velikoj dvorani Vrhovnog suda Republike Hrvatske bili su nazočni svi predsjednici zagrebačkih sudova, na čelu s predsjednikom Vrhovnog suda Republike Hrvatske gospodinom Ivicom Crnićem, te dopredsjednik Vlade Republike Hrvatske gospodin Goran Granić i ministrica pravosuđa lokalne uprave i samouprave gospođa Ingrid An-tičević Marinović, zatim savjetnik u Delegaciji europske komisije u Republici Hrvatskoj gospodin Willem Van Nieuwkerk i svi suci Upravnog suda Republike Hrvatske. Tema toga skupa bila je Upravni sud Republike Hrvatske i javnost. Posebni naglasak dan je na važnost i dostupnost sudske prakse Upravnog suda Republike Hrvatske, te na informatizaciju u radu suda. Do sada smo informatiziran rad sudske evidencije, što olakšava i ubrzava rad sudaca u vijeću.

Tom je prilikom istaknuto da se u Upravnom sudu informatičke alate počelo uvoditi još 1994. godine, s tim da se u posljednje tri godine rad suda u potpunosti informatizirao. Naime, stvorena je baza podataka i informatička infrastruktura koja danas u sudu omogućava informatičko praćenje kolanja predmeta u sudu, automatsku dodjelu predmeta u rad referentima, te informatičko vođenje upisnika suda.

Navedena tehnologija omogućila je efikasno upravljanje sudom, pa Upravni sud Republike Hrvatske, za sada, nema neriješenih predmeta starijih od pet godina.

Predstavljanjem Zbornika odluka 1977.-2002., kao trajnom vrijednosti, Upravni je sud Republike Hrvatske 10. ožujka 2003. g. u hotelu »Palače« svečano obilježio 25. obljetnicu rada. Nazočni su bili predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Ivica Crnić, izaslanik predsjednika Republike g. S. Mesića prof. dr. Igor Dekanić, predsjednikov savjetnik, ministrica Ingrid Antičević Marinović, drugi članovi Vlade i predstavnici upravnih tijela, dopredsjednici i suci Upravnog suda RH, predsjednici sudova i ostali suci, predsjednik DSV-a sudac S. Hautz, glavna državna revizorica Š. Krasić, predsjednik UHS V. Gredelj, predstavnik delegacije Europske komisije u RH, suci Upravnog suda, službenici, namještenici, umirovljenici.

Svečanost je otvorio kratkim uvodom predsjednik Upravnog suda Republike Hrvatske koji je istaknuo da je prava vrijednost ovog Zbornika u tome što je on namijenjen praktičarima, te da bi se Zbornik morao naći na stolu svakog referenta koji vodi upravni postupak.

Zbornik su predstavili prof. dr. Dragan Medvedović i Davorka Foretić, urednica-savjetnica u listu Informator, te je pročitano pismo dr. sc. Jadranka Crnića, koji zbog spriječenosti nije mogao sudjelovati u radu tog skupa. O Upravnom sudu i stanju u pravosuđu govorila je ministrica gospođa Ingrid Antičević Marinović i predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske gospodin Ivica Crnić, koji je svojim izlaganjem zaključio svečani dio obilježavanja 25. godišnjice rada Upravnog suda Republike.

Za Informator razgovarao: Božidar Majić