2. Modeli moguće koncepcije zaštite zračnog prometa

Za zaštitu zračnih luka i zračnog prometa odgovorne su zaštitarske službe zračnih luka i policija, a djelomično i druge granične i stručne službe zračnih luka. Policija u međunarodnim zračnim lukama, koje su ujedno i granični prijelazi, radi dva različita posla. Granična policija obavlja poslove granične kontrole što podrazumijeva; “kontrolu osoba, kontrolu putnih isprava, kontrolu prijevoznog sredstva i kontrolu stvari, te životinjskog bilja”.

Raščlanjujući zaštitu zračnih luka prema konceptu koncentrične zaštite, granična bi kontrola bila drugi zaštitni prsten. Prvi zaštitni prsten čine policajci koji se nalaze u neposrednoj blizini zračne luke i koji obavljaju redovite poslove kontrole prometa i druge operativne poslove. Treći prsten zaštite čine policijski službenici koji obavljaju poslove protudiverzijskog pregleda osoba i osobne prtljage, te poslove dodatnog pregleda odvojene prtljage. Drugi prsten čine zaštitari-operateri koji obavljaju poslove pregleda odvojene prtljage, te zaštitari koji kontroliraju ulazak i izlazak na službenim ulazima u zračnu luku. U taj zaštitni prsten mogu se ubrojiti ograda oko zračne luke, ophodnje zaštitara i policajaca oko perimetra zračne luke, te razni sustavi tehničke zaštite u objektima zračne luke (čekaonica, sterilna zona, prilazi zračnoj luci, prilazi šalterima, određene zone službenog radnog prostora zračne luke i sl.) i njezinoj infrastrukturi (stajanke zrakoplova, hangari, uzletno-sletna staza i dr.). Četvrtim se prstenom zaštite mogu smatrati procedure i protokoli pri kupnji karata, ulaska u sterilnu zonu i zrakoplov, te zaštitari zrakoplovnih kompanija u samim zrakoplovima. Pojedine zrakoplovne kompanije prakticiraju i tzv. “profiliranje putnika” te u tu svrhu obavljaju, tzv., intervju s putnikom koji želi putovati uz prethodno dostavljanje popunjenog upitnika i prtljage koja bi inače bila pregledavana kao predana (odvojena). U praksi to znači, ako putnik iz nekog od razloga ne “prođe” intervju neće moći putovati tom određenom kompanijom.

Bitno je naglasiti trend koji je bio aktualan do 11. rujna 2001., a radi se o tome da su poslovi protudiver-zijskih pregleda, uglavnom, bili prepuštani zaštitarskim službama koje je angažirala zračna luka. Međutim, sukladno posljednjim inicijativama međunarodnih organizacija može se uočiti želja da ipak policijski službenici obavljaju protudiverzijske preglede putnika. Na zračnim lukama u Hrvatskoj sve protudiver-zijske preglede oduvijek obavljaju policijski službenici.

2.1. Tjelesna zaštita

U osnovi, zračne se luke mogu, ili bolje rečeno, moraju odlučiti za sljedeće koncepcije zaštite objekata zračne luke i zračnog prometa, prema Zakonu o zračnom prometu i Zakonu o zaštiti osoba i imovine. One mogu:

1. osnovati unutarnju zaštitarsku službu koju čine čuvari i odgovarajuća tehnička sredstva i uređaji, ili 2. koristiti usluge profesionalnog zaštitarskog trgovačkog društva i to usluga tjelesne zaštite ili kombinaciju čuvara i tehničke zaštite.

Treba li osnovati unutarnju zaštitarsku službu ili koristiti usluge profesionalne zaštitarske tvrtke? Obje varijante imaju određene prednosti i nedostatke.¹³

Prednost vlastite unutarnje zaštitarske službe su relativno manji troškovi!

Nedostatak joj je neelastičnost za promjene zbog malog broja ljudi, jer služba mora imati za svako čuvarsko mjesto najmanje 5 čuvara. Peti čuvar je zamjena za godišnje odmore i bolovanja. Najvažniji nedostatak je to što s vremenom, uz nedovoljni nadzor rada ču-varske službe, može doći do stvaranja sprega između čuvara i drugih osoba u zračnoj luci sa ciljem izvršenja kaznenih djela ili prekršaja.

Usluga privatne zaštitarske tvrtke je, na prvi pogled, skuplje rješenje. No, odluka za takvu strategiju zaštite ima i svojih prednosti. Privatna zaštitarska tvrtka je maksimalno elastična i prilagodljiva u slučaju potrebe ad hoc angažiranja većeg ili manjeg broja čuvara ili sustava tehničke zaštite. Te bi tvrtke, u pravilu, trebale biti stručnije jer se profesionalno bave poslovima zaštite. Korisnik “vanjskih” usluga zaštite, nema obveza koje proizlaze iz radnog i drugih prava prema zaštita-rima te se njihov broj i angažiranost u zaštiti tvrtke uređuje ugovorom sklopljenim s privatnom zaštitar-skom tvrtkom.

Prednost za korištenje usluga profesionalnih zaštitarskih tvrtki leži i u odredbama Zakona o zaštiti osoba i imovine (u nastavku teksta: ZZOI). Naime, zaštitarsko trgovačko društvo je dužno osigurati se kod osiguravajućeg društva od odgovornosti za štetu koju bi njezini zaposlenici (čuvari) u obavljanju zaštitarskih, odnosno detektivskih poslova mogli počiniti strankama ili trećim osobama. Ta bi polica mogla »pokriti« eventualne štetne događaje koji nastanu lošim radom zaš-titara. Potrebno je istaknuti da je zaštitarsko trgovačko društvo dužno nadoknaditi svaku štetu koju njezin zaposlenik na radu ili u svezi s radom prouzroči ugovornoj strani (korisniku zaštitarskih usluga) ili trećim osobama. Temeljem odredbi ZZOI-a, tvrtka-korisnik zaštitarskih usluga, nije dužna snositi nikakvu štetu koja je nastala, primjerice, prekoračenjem ovlasti čuvara prema trećim osobama ili zaposlenicima tvrtke korisnika. Dok bi, da su čuvari zaposleni u unutarnjoj zašti-tarskoj službi zračne luke, sukladno Zakonu o obveznim odnosima i drugim propisima, zračna luka mogla biti tužena za naknadu nastale štete.

Manja je vjerojatnost od nastajanja sprega čuvara privatne zaštitarske tvrtke i, primjerice, zaposlenika zračne luke. Zbog toga je dobro da zračna luka u dogovoru s odgovornom osobom zaštitarske tvrtke, povremeno mijenja postavu koja čuva objekt.

I, na kraju, u svijetu je trend da se za sve što nije ćore business tvrtke, koriste usluge vanjskih dobavljača, tako da tvrtke nisu opterećene poslovima koji im nisu temeljni posao. Određene obveze, koje periodično moraju ispunjavati čuvari, odnosno trgovačka društva koja su ustrojila unutarnju zašti-tarsku službu mogu biti nepotrebno opterećenje za zračnu luku. Te obveze su: dvaput godišnje održavati vježbovno gađanje za čuvare, obavljanje liječničkog pregleda svake druge godine (operateri-zaštitari moraju jednom godišnje), najmanje jednom mjesečno ispunjavanje radnog naloga za čuvara, ocjenjivanje opravdanosti uporabe sredstava prinude i dr. obveze iz propisa koji uređuju radne odnose. Ako zračna luka želi ustrojiti vlastitu unutarnju zaštitarsku službu, mora ispuniti iste prostorno - tehničke uvjete kao i profesionalna zaštitarska tvrtka, što iziskuje određene novčane izdatke (uređenje prostora, osiguranje priručnog skladišta, vatro-otporni zidovi i podovi, vatrootporne kase, atesti za plin, struju, sustav vatrodojave i dr.).¹⁴ Unutarnja zaštitarska služba mora organizirati primopredaju oružja i voditi evidencije o primopredaji, sukladno propisima o oružju.

Sve navedeno kazuje da je upitna isplativost ustrojavanja vlastite unutarnje zaštitarske službe, a osobito službe s manjim brojem čuvara.

Zračna luka, u svakom slučaju, treba zaposliti specijaliziranog stručnjaka za zaštitu, koji će se u zračnoj luci baviti ustrojavanjem odgovarajuće tjelesne i tehničke zaštite, organizacijom i nadzorom rada zaštitara i određivanjem stvarnih potreba za primjenom zaštitnih sredstava i mjera zaštite. Obično su ti stručnjaci umirovljeni djelatnici policije i sigurnosnih službi.

Osnovni zaštitarski poslovi su opisani u prvom dijelu članka koji govori o pravnom temelju ustrojavanja zaštitarske službe i o njezinim pravima i obvezama. Voditelj te službe je član odbora za sigurnost zračne luke. Jedan od osnovnih poslova zaštitarske službe u zrakoplovnim lukama je pregled prtljage koja se prevozi odvojeno od putnika. Osim navedenog, zaštitari moraju provoditi ophodnju prostora zračne luke sa ciljem uočavanja svih detalja koji mogu utjecati na sigurnost zračnog prometa i to poglavito u cilju uočavanja oštećenja ograde, uočavati osobe koje neovlašteno borave u određenom prostoru ili se nepotrebno zadržavaju uz ogradu i objekte zračne luke, nadzirati kretanje i zadržavanje osoba u prostorima gdje je zadržavanje strogo ograničeno, nadzirati i pregledavati osobe, predmete i vozila koja ulaze na službene ulaze, provjeravati ispravnost sustava i uređaja elektroničke i mehaničke zaštite, dežurati u tzv. nadzornim centrima, neposredno obavješćujući policiju o sigurnosno-zanimljivim događajima i tražiti njezinu intervenciju ako je potrebno.

2.2. Tehnička zaštita

Za zaštitu zračnih luka mogu se koristiti razna tehnička sredstva i uređaji. Pojedina tehnička sredstva koristi policija, pojedina carina, a pojedina zaštitari zaštitarske službe.

Policijski službenici mogu koristiti posebne uređaje i opremu u protu-diverzijskoj zaštiti i intervenciji poput robota za uklanjanje sumnjivih paketa i torbi ili vodenih topova koji se mogu koristiti za deaktiviranje eksplozivnih naprava. Pomoćna pomagala poput prijenosnih rendgenskih uređaja ručnih ogledala, detektora eksploziva, stetoskopa, ručnih metaldetektora i metaldetektorskih vrata, endoskopa i drugih sondi za pregled šupljina te baterijskih lampi i priručnog alata, isto tako koriste policijski službenici zaduženi za zaštitu zračnog prometa, ali ih mogu koristiti i zaštitari, a pojedine i carinski službenici.

Rendgenske uređaje koriste i policija i carina i zaštitari-operateri koji obavljaju pregled prtljage i predmeta koje putnici nose sa sobom, ali i zaštitari koji rade na zaštiti službenih ulaza.

Druga tehnička sredstva koja se koriste su raznolika, a mogu ih koristiti i zaštitari i policija koja obavlja graničnu kontrolu i zaštitu zrakoplovne luke.

2.2.1. Mehanička zaštita

Od mehaničke zaštite najviše se koriste različite rampe za službene ulaze, vrata s posebnim bravama sa svrhom kontrole pristupa, specijalne ograde, brave na ulaznim vratima u hangare, zaštitne mreže na prozorima i dr. Mehaničku zaštitu najviše koristi unutarnja zaš- titarska služba.

2.2.2. Elektronički sustavi zaštite

Elektroničku zaštitu mogu koristiti policija i zaštitari, ali pojedine sustave elektroničke zaštite može koristiti i carina na međunarodnim zrakoplovnim pristaništima koja su ujedno i granični prijelazi.

Od sustava elektroničke zaštite najviše su u uporabi; sustavi video nadzora s različitim korisnim funkcijama, biometrijski zaštitni sustavi, sustav kontrole pristupa, uređaji za optičko očitavanje putnih isprava i preliminarnu kontrolu krivotvorenosti, sustav tihe dojave (sličan sustavu protuprepadne zaštite), sustav perimetarske zaštite postavljen oko, ili na ogradi zrakoplovnog pristaništa, sustav protuprovalne zaštite, sustav za nadzor obilaska čuvarske službe, sustav satelitskog nadzora kretanja određenih vozila te centralni dojavno-nadzorni uređaji i centri i dr. Sve navedene sustave mogu koristiti i policija i zaštitari.

Zaštitari najviše koriste sustave video nadzora, sustave kontrole pristupa, sustave protuprovalne zaštite, sustav tihe dojave, sustave za nadzor obilaska čuvarske službe, sustav satelitskog nadzora kretanja vozila, centralne dojavne sustave te perimetarske zaštite.

Policijski službenici, koji rade na poslovima granične kontrole ili zaštite zračne luke, mogu koristiti sustave video nadzora, razne biometrijske zaštitne sustave i uređaje za optičko čitanje putnih isprava kao dio informacijskog sustava MUP-a te uređaje za preliminarnu kontrolu krivotvorenosti i dr.

Sustav video nadzora može imati uobičajene funkcije video nadzora te snimanja i dokumentiranja određenih događaja u određenom prostoru. Međutim, osim tih, suvremeniji video sustavi imaju mogućnost i perimetrijske zaštite ograđenog prostora i biometrijskog nadzora. Perimetrijska video zaštita radi na način da su video kamere postavljene tako da pokrivaju duže rav- nije perimetarske crte. Sustav je programiran tako da kad neka osoba ili životinja prijeđe fiktivno postavljenu crtu u vidnom polju kamere ta promjena odmah alarmira čuvarsku službu u nadzornom centru, a ona šalje intervenciju prema potrebi, ovisno o onome što vidi na monitoru. Biometrijska zaštitna funkcija video nadzora znači da sustav ima takav software i baze podataka s obrađenim fotografijama osoba za kojima se traga. Kad se sumnjiva osoba pojavi, primjerice, na prilazu šalteru za kontrolu putnih isprava, koji pokriva video kamera navedenog sustava, policijski službenik pritiskom na poseban prekidač aktivira sustav koji pretražuje bazu podataka s memoriranim fotografijama osoba za kojima se traga. Ako se traga za spornom osobom slika sa spornog šalterskog prilaza se pojavljuje na monitoru u šalteru policijskog službenika ili u policijskom operativno-komunikacijskom centru koji šalje interventnu jedinicu koja uhićuje spornu osobu i dodatno utvrđuje identitet. Sustav video nadzora s biometrijskom zaštitnom funkcijom ne mogu koristiti zaštitari zračne luke.

Pod drugim biometrijskim zaštitnim sustavima koji se mogu koristiti, podrazumijevaju se odgovarajući sustavi s mogućnošću očitavanja otiska prstiju i automatskom provjerom u odgovarajućoj policijskoj evidenciji. Isto tako moguća je biometrijska kontrola osoba skeni- ranjem zjenice oka osobe koja putuje.

Uređaje za optičko čitanje i preliminarnu kontrolu krivotvorenosti putnih isprava koriste policijski službenici koji obavljaju poslove granične kontrole ulaska ili izlaska u zemlju na graničnom prijelazu u zračnoj luci. Takav sustav, s tim uređajima, ima mogućnost automatskog pretraživanja prema određenim policijskim evidencijama i mogućnost memoriranja podataka. Bitna je isto tako i funkcija preliminarne kontrole krivotvorenosti putnih isprava koja se obavlja s pomoću priručnih spektrograma ili UV svjetiljki.

Sustavi za kontrolu pristupa rade na načelu metalnih ključeva, smart kartica ili šifri koje se ukucavaju na tastaturama brava na ulazima u određene štićene prostore. Sustav radi na načelu da osoba s određenom šifrom može ući u samo određene prostorije dok joj u druge prostorije ulaz nije dopušten. Taj sustav može raditi i na načelu biometrijske zaštite kontrolom otisaka prstiju ili zjenice oka. Sustav se obvezatno koristi pri kontroli ulaska u zračnu luku.

Sustav protuprovalne zaštite se rabi na objektima koji nisu pod stalnim nadzorom zaštitarske službe. Signal o provali ili neovlaštenom pristupu može biti, tzv., »tihi« koji alarmira čuvare u nadzornom centru ili se može koristiti glasna sirena objekta na kojem je instaliran sustav protuprovalne zaštite. Sustav tihe dojave može se koristiti i na šalterima zračne luke. Službenici koriste navedeni sustav u slučaju kad uoče ili kontaktiraju sa sumnjivom osobom, aktivirajući poseban prekidač, te na taj način pozivaju policiju ili zaštitare.

Sustav za nadzor obilaska čuvarske službe ima kontrolno-nadzornu funkciju učinkovitosti rada zaštitarske službe. Zaštitarska ophodnja koja obilazi objekte ili ogradu zračne luke mora aktivirati tzv. »čitače« s pomoću posebnih uređaja, te se na taj način registrira obilazak određene točke na štićenom objektu. Taj se sustav koristi u svrhu nadzora rada čuvarske službe, a može se koristiti i za nadzor kretanja osoba ili vozila, te materijalno tehničkih sredstava u zračnoj luci.

Sustav satelitskog nadzora kretanja vozila (s pomoću GPS i GSM uređaja) se koristi sa svrhom nadzora kretanja određenih vozila u zračnoj luci.

Dojavno-nadzorni centri koriste se za integralno uvezivanje svih sustava tehničke zaštite, ali i za koordinaciju zaštitara na objektima zračne luke.

Perimetarska zaštita se koristi i postavlja na, ili, uz samu ogradu ili uz stijenke objekata zračne luke. Služi u svrhu alarmiranja zaštitarske službe. Obično je objekt »pokriven« i sustavom video nadzora te zaštitar u nadzornom centru odmah vidi što je aktiviralo perimetarsku zaštitu i prema potrebi upućuje zaštitarsku intervenciju.

2.3. Integralna zaštita

Integralni pristup pri zaštiti zračnih luka predstavlja ne samo integraciju tjelesne i tehničke zaštite odnosno zaštitara unutarnje zaštitarske službe te međusobno nado- punjavanje i kontrolu rada. To načelo podrazumijeva i integraciju rada svih službi u zračnoj luci sa svrhom povećanja sigurnosti te njihovu međusobnu kontrolu.

2.4. Zaštita u zrakoplovima

Sve zrakoplovne kompanije imaju ustrojenu vlastitu službu sigurnosti. Mjere zaštite koje poduzima navedena služba, provode se prema tzv. Security Manualu, a odnose se, ponajprije, na poslove koji se poduzimaju prije ukrcaja putnika u zrakoplov.¹⁵ Ta služba može provoditi, tzv., intervjue s putnicima, sa svrhom »profiliranja putnika« koji žele putovati sa spornom kompanijom. Službenici sigurnosti zrakoplovne kompanije nadziru provođenje mjera zaštite i sigurnosti koje poduzimaju zaštitarske službe zračnih luka. Pojedine zrakoplovne kompanije imaju službenike sigurnosti koji putuju u zrakoplovima u građanskoj odjeći. Bilo je pokušaja da službenici putuju u odori, što je imalo kontraefekt jer su se putnici osjećali uznemireno vidjevši uniformiranu osobu. Svakako bi trebalo provoditi kontinuiranu izobrazbu letačkog osoblja glede postupanja u svim mogućim situacijama ugrožavanja leta zrakoplova. Zahtjevu za dodatnom sigurnošću moglo bi se udovoljiti da se na radna mjesta stjuarda i stjuardesa zapošljavaju prvenstveno specijalisti u borilačkim vještinama, a posebice vještinama samoobrane od naoružanog napadača (aikido i jiu jitsu).

Nakon prošlogodišnjih događaja osiguravajuća će društva vrlo vjerojatno, inzistirati na uvođenju pojedinih mjera tehničke zaštite i u zrakoplovima, poput video nadzora, posebnih vrata pilotske kabine koje se mogu otvarati samo s jedne strane te neprobojne stijenke koja dijeli pilotsku kabinu od putničkog dijela zrakoplova. U većim zrakoplovima mogu se instalirati i dvostruka vrata prije ulaska u cockpit zrakoplova. Dvostruka vrata rade na način da, dok su jedna vrata otvorena druga su zatvorena a međuprostor se može nadzirati s pomoću video nadzora. Na taj bi način piloti mogli nadzirati ulazak osoba u cockpit.

3. Zaključna razmatranja

Zaštita zračnog prometa je složen posao i zahtijeva sinkroniziran i temeljit rad svih subjekata zračnoga prometa. Upitna je sigurnost, npr., u zrakoplovu, kad neke zrakoplovne kompanije kao jedaći pribor serviraju u prvom razredu metalni nož i vilicu, a zaštitari i policijski službenici odlično su obavili svoj posao u zračnoj luci i spriječili unošenje svih predmeta koji mogu ugroziti sigurnost.

U Republici Hrvatskoj zračne su luke međunarodnog karaktera i imaju status graničnog prijelaza. Osobitu važnost kontroli na granič-

nim prijelazima i nadzoru granica pridaje Europska unija koja kroz CARDS Program16 financira, između ostalog, i jačanje i ustrojavanje tzv. “Integriranog upravljanja granicom”. Tim programom predviđeno je, između ostalog, financiranje tehničkog opremanja i informatizacije granične policije i carine. Bolje tehnički opremljena carina i policija, s najnovijim tehničkim dostignućima, jamčit će veću sigurnost granične kontrole na graničnim prijelazima pa i u zračnim lukama koje imaju status graničnog prijelaza, što će zasigurno imati utjecaj na povećanje ukupnog stupnja zaštite zračnog prometa.

Nakon terorističkih napada 11. rujna prošle godine, u svim međunarodnim organizacijama inicirane su izmjene i dopune standarda kojima je cilj povećanje sigurnosti zračnog prometa općenito. S velikom se sigurnošću može tvrditi da će provedbom nekih novih standarda i preporuka biti uskraćeno pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka. U tom kontekstu je zanimljivo pratiti rasprave koje su se u Hrvatskom saboru vodile oko Zakona o osobnoj iskaznici, Zakona o matičnom broju i oko Prijedloga zakona o zaštiti osobnih podataka i Jedinstvenog matičnog broja građana (JMBG) koji prema nekim prijedlozima ne bi smio biti vidljiv na osobnim ispravama. Nedostatak tog podatka na osobnim ispravama smanjuje barijere teroristima i onim osobama koje imaju namjeru zlou- porabiti krivotvorene isprave. Uz to paradoksalno je da se JMBG ne bi mogao koristiti na osobnim dokumentima, a u nekim zračnim lukama u svijetu provode se kontrole otisaka prstiju, zjenice oka i si. što neki smatraju još »osobnijim« podatkom od JMBG-a. Unatoč tome očito je da će u svijetu, a i u nas, doći do značajnijih promjena u primjeni zaštitnih i sigurnosnih mjera u zračnom prometu, poglavito u zračnim lukama. Ipak, nameće se pitanje je li potreban neki teroristički akt u zračnom prometu da se počne s poduzimanjem zaštitnih mjera, ili se one mogu poduzimati i prije, primjenjujući najnovija tehnička i stručna postignuća u zaštiti zračnog prometa?

I na kraju ovih zaključnih razmatranja navodimo jedan navod: »Suvremeni svijet teži za što većim stupnjem sigurnosti, a stalno je izložen različitim izvorima, nosiocima i oblicima ugrožavanja. U pitanju su individualna i globalna te opća i posebna sigurnost. Među ugroženostima koje neposredno i svakodnevno zabrinjavaju svijet je terorizam.«¹⁷

Literatura:

1. Krešić, Ž., Zaštita civilnog zračnog prometa, MUP RH, Policijska akademija, 1999., str. 17.-19.
2. Kričančić, M. i Delišimunović., D, Zaštita i sigurnost financijskih institucija, Tectus d.o.o., 2001.
3. Propisi razni
4. Internet stranice razne
5. Javorović, B., Terorizam, Policija i sigurnost br 1.-2., MUP RH, Policijska akademija, Zagreb, 1997.

13 Kričančić, M. i Delišimunović, D., Zaštita i sigurnost financijskih institucija, Tectus d.o.o., 2001.
14 Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima koje mora ispunjavati prostor u kojem se obavlja zaštitarska i detektivska djelatnost (Nar. nov., br. 40/97)
15 Vidjeti Krešić, Ž., Zaštita civilnog zračnog prometa, MUP RH, Policijska akademija, Zagreb, 1999., str. 17.-19. 
16 Community Assistance for Reconstruction Deve- lopment and Stabilization (Pomoć Europske unije u obnovi, razvoju i stabilizaciji). Pomoć iz Programa namijenjena je sljedećim zemljama: Albaniji, BiH, SR Jugoslaviji, Makedoniji i Republici Hrvatskoj.
17 Javorović, B„ Terorizam, Policija i sigurnost, br. 1.-2., MUP RH, Policijska akademija, Zagreb, 1997.