1. Uvodni dio

Tragični događaji koji su se dogodili 11. rujna 2001. g. u New Yorku i Washingtonu, u najgorem smislu su pokazatelji kako terorizam i terorističke skupine potvrđuju da ugrožavanjem sigurnosti zračnog prometa, nažalost, mogu unijeti strah i nemir i poslati poruku o svom cilju. Zračni promet je prema svojim obilježjima iznimno osjetljiv, ne samo na sve poznate oblike ugrožavanja već i na bilo koje oblike unošenja nesigurnosti i nestabilnosti. Ugrožavanjem sigurnosti zračnog prometa ugrožavaju se materijalna sredstva iznimno velike vrijednosti, ali i ono što je najvažnije, ljudski životi. Navedeni primjer najbolje pokazuje koliki su razmjeri gubitaka ljudskih života, a i šteta koje su nastale, odnosno koje mogu nastati. Štete je osjetila ne samo industrija zračnog prijevoza putnika već i osiguravateljska «industrija», koja do sada nije u svojim projekcijama rizika predvidjela takve najnovije modus operandi oblike ugrožavanja. Da jest, osiguravateljska bi premija bila znatno veća, a i mjere zaštite u zračnim lukama bile bi rigoroznije i više bi ulazile u privatnost putnika što će, vrlo vjerojatno, uslijediti sada. Na žalost, jedina industrija koja će profitirati bit će zaštitarska industrija gdje će porast zabilježiti tvrtke koje nude usluge, ali i proizvođači različite zaštitarske opreme i opreme za protudiverzijsku zaštitu.

Način izvršenja napada govori da su mjere zaštite koje su se do sada provodile bile djelomično neučinkovite. Naime, otmičari-samoubojice su gotovo bez ikakvog ozbiljnog sredstva, prijeteći, primjerice, plastičnim noževima i si. preuzimali kontrolu nad zrakoplovima, neutralizirali upravljačku posadu zrakoplova te uvježbanim pilotskim manevrima samoubilački se obrušili na značajne objekte u Sjedinjenim Američkim Državama. Neke vjerske terorističke organizacije, naime, primjenjujući sve više samoubilačku doktrinu, pokazuju da ne prežu niti od najgorih oblika napada, dugotrajno pripremajući napad školovanjem ljudi, potičući ih na kolektivno samoubojstvo.

Nakon tako izvedenih oblika ugrožavanja ništa više neće biti isto kao prije.

Zaštita zračnog prometa morat će biti puno aktivnija, agresivnija i više zadirati u slobode i prava čovjeka koji želi putovati.² Zaštita zračnog prometa podrazumijeva širok spektar mjera i radnji koje se poduzimaju na raznim razinama. Ona nije niti do sada počinjala na samim zračnim lukama jer su razne sigurnosne službe i tijela progona i policije svih civiliziranih zemalja svijeta prikupljale podatke o mogućim osobama i organizacijama koje imaju namjere i motiv ugrožavati sigurnost zračnog prometa te provodili kazneni progon istih. Naime, i samo pripremanje izvršenja takvih kaznenih djela je kažnjivo. Sada će taj rad biti puno agresivniji. Više se neće provoditi samo rutinski pregledi putnika, prtljage, putnih i drugih isprava.

Valja imati na umu da to mogu biti samo sekundarne mjere u borbi protiv terorizma koje moraju provoditi državna tijela progona. Dugoročno se mora raditi na političkom planu s ciljem otklanjanja uzroka i pogodnih okruženja za ustrojavanje terorističkih organizacija. Plodno tlo za nastanak takvih oblika terorističkih aktivnosti jesu neriješena politička i nacionalna pitanja koja su sporna za pojedine narode, države i vjeroispovijesti. Posebno pogodna okruženja koja utječu na razvoj terorizma su neobrazovanost, siromaštvo i zloporaba vjerskih osjećaja za “više ciljeve”. Onog dana kad se ozbiljnije krene s rješavanjem tih pitanja terorističke organizacije će izgubiti uporište u pojedinim nacionalnim skupinama što je temelj za otklanjanje uzroka zbog kojih dolazi do ustrojavanja i razvoja terorističkih organizacija.

Raščlanjujući dosad izvedene terorističke akcije u zračnom prometu može se zaključiti da je većina terorističkih aktivnosti usmjerena, ponajprije, onim zrakoplovnim kompanijama koje imaju sjedišta u onim zemljama koje su najviše politički aktivne na međunarodnom planu. Stoga su takve kompanije i najaktivnije u poduzimanju zaštitnih mjera i za te potrebe su angažirale ponajbolje bivše policajce i obavještajce kao “security stručnjake”. Međutim, nemaju pravo na opuštanje niti one kompanije koje nisu neposredna meta terorističkih skupina.

1.1. Oblici ugrožavanja zračnog prometa

Sukladno raznim međunarodnim konvencijama kao izvorima kaznenog zakonodavstva, u svim modernim zakonodavstvima civiliziranih zračni promet je posebno zaštićen. Naš Kazneni zakon poznaje nekoliko kaznenih djela kojim je neposredni objekt zaštite zračni promet, a to su, prije svega, kaznena djela koja su opisana u Glavi XIII., “Kaznena djela zaštićena međunarodnim pravom” i to:

• Otmica zrakoplova ili broda (čl. 179. KZ-a),
• Morsko i zračno razbojništvo (čl. 180. KZ-a) i
• Ugrožavanje sigurnosti međunarodnog zračnog prometa i međunarodne plovidbe (čl. 181. KZ-a),

Posredno je zračni promet i zrakoplov kao prometno sredstvo, objekt zaštite predviđen djelima opisanim kao kaznenim i to:

• Protudržavni terorizam (čl. 141. KZ-a), - Diverzija (čl. 143. KZ-a) i
• Međunarodni terorizam (čl. 169. KZ-a).

Objekt ugrožavanja zračnog prometa može biti usmjeren prema zračnim lukama i drugoj infrastrukturi (radari i dr.) te zrakoplovima.

Eksperti zaštite zračnog prometa služe se i kolokvijalnom podjelom ugrožavanja zračnog prometa i to na:

• otmice zrakoplova,
• sabotaže zrakoplova i infrastrukture na zemlji i
• terorizam prema zračnim lukama.³

Nakon tragičnih događaja iz rujna mjeseca 2002. g. možemo dodati poseban oblik ugrožavanja zračnog prometa i to “otmica zrakoplova sa ciljem samoubilačkog uništenja objekta na zemlji”.

1.2. Pravni temelj poduzimanja zaštitnih mjera

U ovom ćemo dijelu analizirati pozitivne propise koji se moraju primjenjivati u provođenju mjera zaštite zračnog prometa. Od domaćih pozitivnih propisa potrebno je posebno istaknuti:

• Zakon o zračnom prometu (Nar. nov., br. 132/98),
• Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe (Nar. nov., br. 19/98 i 20/00 - Odluka USRH),
• Zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja (Nar. nov., br. 27/99),
• Zakon o zračnim lukama (Nar. nov., br. 19/98),
• Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni (Nar. nov., br. 53/91),
• Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu (Nar. nov., br. 132/98),
• Pravilnik o prostorijama, tehničkoj opremi i načinu pregleda zrakoplova, putnika i stvari na zrakoplovnom pristaništu (SI.8/89), ⁴
• Pravilnik o ispitivanju ugrožavanja sigurnosti zrakoplova (SI. 79/87),
• Pravilnik o načinu pregleda putnika u javnom zračnom prometu koji uživaju diplomatski i konzularni imunitet (Nar. nov., br. 26/94),
• Pravilnik o obrascu stalne i privremene propusnice u zračnoj luci (SI. 32/75),
• Pravilnik o načinu predaje i vraćanja oružja i streljiva u javnom prijevozu u zračnom prometu (Nar. nov., br. 57/93),
• Pravilnik o stručnoj spremi, ispitima i dozvolama za rad stručnog osoblja koje obavlja poslove od značaja za sigurnost zračne plovidbe (Nar. nov., br. 103/97),
• Pravilnik o vatrogasnoj službi na aerodromima (SI. 13/79),
• Pravilnik o kriterijima za određivanje i zaštitu objekata posebno značajnih za obranu zemlje (Nar. nov., br. 120/99),
• Pravilnik o znacima državne pripadnosti, oznakama registracije i drugim oznakama zrakoplova u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 9/93),
• Naredba o vremenu otvorenosti aerodroma za javni zračni promet (Nar. nov., br. 32/02),
• Uredba o sigurnosti na zrakoplovnom pristaništu (SI. 73/87),
• Uredba o snimanju iz zraka (Nar. nov., br. 17/93),
• Uredba o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 97/96, 7/98, 81/ 99, 91/99, 110/99, 49/00 i 69/00).

Zaštitarski propisi se isto tako primjenjuju pri obavljanju zaštite zračnih luka a posebno:

• Zakon o zaštiti osoba i imovine (Nar. , br. 83/96, 90/96, 75/01 i 96/01),
• Pravilnik o utvrđivanju opće zdravstvene i posebne sposobnosti zaštitara i privatnog detektiva (Nar. nov., br. 5/97),
• Pravilnik o uvjetima provedbe nastave i osposobljavanja osoba za čuvare (Nar. nov., br. 5/97),
• Pravilnik o izobrazbi, ispitima i provjeri znanja za čuvara (Nar. nov., br. 5/97),
• Pravilnik o zaštitarskoj iskaznici (Nar. nov., br. 5/97),
• Pravilnik o obavljanju poslova tjelesne zaštite (Nar. nov., br. 119/97),
• Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima koje mora ispunjavati prostor u kome se obavlja zaštitarska i detektivska djelatnost (Nar. nov., br. 40/97),
• Pravilnik o Programu polaganja stručnog ispita za čuvara (Nar. nov., br. 93/ 98),
• Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite (Nar. nov., br. 28/99),
• Pravilnik o načinu i Programu polaganja ispita za obavljanje poslova tehničke zaštite (Nar. nov., br. 28/99),

Posredno se odnose i primjenjuju;

• Kazneni zakon (Nar. nov., br. 110/97, 27/ 98, 50/00, 129/00 i 51/01),
• Zakon o kaznenom postupku (Nar. nov., br. 110/97, 27/98, 58/99 i 112/99),
• Zakon o policiji (Nar. nov., br. 129/00),
• Zakon o oružju (Nar. nov., br. 46/97 - proč. tekst, 27/99, 12/01 i 19/02),
• Zakon o zaštiti tajnosti podataka (Nar nov., br. 108/96),

Člancima 137., 138. 139. i 140. Zakona o zračnom prometu (u nastavku teksta: ZZP) uređena su prava i obveze operatera aerodroma u svezi sa zaštitom zračnog prometa.⁵ Sukladno čl. 137. provođenje mjera zaštite zračnog prometa obavlja se sukladno ZZP-u i sukladno propisima koji uređuju obavljanje zaštitarske djelatnosti kao i međunarodnih ugovora koji obavezuju Republiku Hrvatsku.

Zakon o zaštiti od ionizirajućih zračenja je zanimljiv zračnim lukama koje imaju zaštitarske službe koje provode zaštitne rendgenske preglede prtljage i predmeta jer isti uređuje problematiku uporabe rendgenskih i sl. uređaja, izobrazbu i stručno usavršavanje djelatnika u području zaštite od ionizirajućih zračenja. Prema navedenom Zakonu osobe koje rade s izvorima ionizirajućih zračenja moraju imati posebnu stručnu izobrazbu glede primjene mjera zaštite od ionizirajućih zračenja. Zdravstvena sposobnost djelatnika koji rade s ionizirajućim zračenjem obvezatno se provjerava svakih 12 mjeseci. Ministarstvo zdravstva izdaje suglasnost za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućih zračenja pravnoj ili fizičkoj osobi koja mora, usto, imenovati i odgovornu osobu za zaštitu od ionizirajućih zračenja.

Sukladno Zakonu o zračnim lukama, zračne luke mogu ugovorom povjeriti obavljanje poslova prihvata i otpreme putnika, prtljage, robe, stvari i pošte drugim pravnim osobama (čl. 5. i 6.). Sukladno navedenom zračna luka može povjeriti i provedbu mjera zaštite pod uvjetom da je osigurana provedba mjera sigurnosti i zaštite zračnog prometa propisanih Zakonom o zračnom prometu.

Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti prometa i veza koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon još je uvijek na snazi jer provedbenu snagu imaju pojedini akti doneseni temeljem Zakona o zračnoj plovidbi i Zakona o obveznim i osnovnim materijal-no-pravnim odnosima u zračnoj plovidbi.

Pravilnikom o prostorijama, tehničkoj opremi i načinu pregleda zrakoplova, putnika i stvari na zrakoplovnom pristaništu propisuju se uvjeti kojima moraju udovoljavati prostorije i tehnička oprema za pregled zrakoplova, putnika, prtljage i robe te način tog pregleda u zračnoj luci. Pregled se obavlja radi sprječavanja unošenja predmeta u zrakoplov, čije je unošenje u zrakoplov zabranjeno ili predmeta koji mogu ugroziti sigurnost putnika i zrakoplova. Zračna luka osigurava “operatere”, a Ministarstvo unutarnjih poslova policijske službenike koji obavljaju preglede putnika, prtljage i zrakoplova. Protu-diverzijski pregled zrakoplova isključivo obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. Policijski službenici neće dopustiti unošenje onih predmeta u zrakoplov kojima se može ugroziti sigurnost putnika i zrakoplova (vatreno oružje, noževi, eksplozivne naprave ili dijelovi koji mogu činiti eksplozivnu napravu, igračke slične oružju, ali i tvari za koje se sumnja da su kemijsko ili biološko oružje i dr.). Prtljagu koja se prevozi odvojeno od putnika pregledavaju operatori s pomoću rendgena, a izvangabaritnu prtljagu pregledavaju bez rendgenskih uređaja, neposrednim uvidom.

Pravilnikom o načinu pregleda putnika u javnom zračnom prometu koji uživaju diplomatski i konzularni imunitet uređen je način pregleda diplomatskih predstavnika i konzularnih dužnosnika akreditiranih u Republici Hrvatskoj i članova njihovih obitelji koji uživaju diplomatske i konzularne privilegije i imunitet te diplomatskih predstavnika i konzularnih predstavnika.

Pravilnik o obrascu stalne i privremene propusnice u zračnoj luci uređuje obrasce propusnica, kretanje na prostoru zračne luke, sadržaj zahtjeva za izdavanje propusnica i tko zahtjev može podnijeti.

Pravilnik o načinu predaje i vraćanja oružja i streljiva u zračnom prometu, uređuje obveze putnika koji posjeduje kratko vatreno oružje i streljivo (temeljem valjane isprave), hladno ili plinsko oružje ili kratko zračno oružje, da ga prijavi i preda policijskom službeniku prije pregleda. Policijski službenik mora provjeriti je li oružje ispražnjeno i izdaje potvrdu o primljenom oružju. Oružje i streljivo od policijskog službenika preuzima zapovjednik zrakoplova ili osoba koju on za to ovlasti.

Pravilnik o stručnoj spremi, ispitima i dozvolama za rad stručnog osoblja koje obavlja poslove od značaja za sigurnost zračne plovidbe propisuje stručnu spremu, ispite i druge uvjete koje mora ispunjavati stručno osoblje koje može obavljati poslove od značaja za sigurnost zračne plovidbe, način provjeravanja stručnosti tog osoblja i izdavanja dozvola za rad kao i poslove koje to osoblje može obavljati na zrakoplovnim lukama. Između ostalih, osobe koje rade na poslovima protupožarne zaštite te prihvata i otpreme zrakoplova, putnika i stvari moraju položiti poseban ispit i dobiti posebnu dozvolu za rad od Ministarstva prometa i veza.

Pravilnik o kriterijima za određivanje i zaštitu objekata posebno značajnih za obranu zemlje uređuje kriterije za odabir vojnih i drugih objekata posebno značajnih za obranu zemlje te obvezne mjere za njihovu zaštitu. Sukladno Zakonu o zračnim lukama, zračne su luke od posebnog značenja za Republiku Hrvatsku te se prema tome zaštita mora provoditi prema odredbama navedenog Pravilnika. Zračna luka je sukladno tome u obvezi izraditi prosudbu ugroženosti i plan zaštite zračne luke. Opće mjere zaštite, prema Pravilniku, obvezni su stalno provoditi vlasnici, odnosno korisnici objekata posebno značajnih za obranu zemlje i

zaštitne snage. Opće mjere zaštite obuhvaćaju:

• utvrđivanje funkcionalnog značaja objekata,
• provedbe mjera zaštite na temelju prosudbe ugroženosti, obveza utvrđenih drugim zakonskim i podzakonskim propisima i plana zaštite objekta, koji uključuju:
• organiziranje i djelovanje službe tjelesne zaštite;
• projektiranje, instaliranje i uporabu mehaničkih i elektroničkih sigurnosnih sustava tehničke zaštite;
• druge mjere predviđene planom zaštite;
• provođenje organizacijskih mjera koje obuhvaćaju propisivanje i nadzor zaštite dokumentacije s oznakom tajnosti, unutarnjeg ustroja zaštite i dr.

Naredba o vremenu u kojem zračne luke moraju biti otvorene, određuje radno vrijeme zračnih luka, ali na taj način određuje i taktiku i modele zaštite pojedinih zračnih luka.

Uredbom o sigurnosti na zrakoplovnom pristaništu određeni su subjekti koji su dužni brinuti se o sigurnosti na zrakoplovnom pristaništu, propisuje zaštitu zrakoplovnih pristaništa. Uredba nalaže izradu planova sigurnosnih mjera u izvanrednim slučajevima, kretanje i zadržavanje zrakoplova na pristaništu, ukrcaj i iskrcaj putnika, prtljage i robe te zadržavanje i kretanje osoba i vozila na zrakoplovnom pristaništu. Kad dolazi do, tzv., kolizije i preklapanja odredbi ove Uredbe i Zakona o zračnom prometu primjenjuju se odredbe Zakona. Prema Uredbi zračnu luku su obavezni štititi sama zračna luka, služba koja opskrbljuje zrakoplov gorivom i mazivom, služba kontrole letenja, nadležna policijska uprava te carinska služba, a na mješovitom aerodromu i nadležno vojno tijelo. Sve navedene službe dužne su pripremiti, u sklopu svojih prava i obveza, planove sigurnosnih mjera u izvanrednim slučajevima. Izvanrednim slučajevima smatraju se: terorističke akcije, otmice zrakoplova, sabotaže, prijetnje podmetanja bombe ili druge eksplozivne naprave, podmetanja zapaljivih ili drugih tvari opasnih za ljudski život, nesreće zrakoplova, požari, elementarne i druge nepogode koje dovode u opasnost živote većeg broja ljudi i prijete nastankom veće materijalne štete. Navedeni planovi moraju međusobno biti usklađeni, a usklađenje obavlja Lokalno povjerenstvo za izvanredne događaje (prije Savjet za sigurnost i urednost zračne plovidbe na zrakoplovnom pristaništu). Uredbom je određeno da je zračna luka dužna osigurati zrakoplovno pristanište od nekontroliranog pristupa ljudi, vozila i životinja i ograditi ga ogradom koja ne smije biti niža od 2,20 m odnosno u posebnim uvjetima od 1,80 i 1,60 m. Policijska uprava, odnosno policijska postaja, dužna je pružati neposrednu pomoć i poduzimati mjere iz svoje nadležnosti za održavanje sigurnosti na zrakoplovnom pristaništu. Pregled ručne prtljage, putnika i neidentificirane prtljage te zrakoplova provode policijski službenici, a predanu (odvojenu) prtljagu pregledavaju operateri za zaštitu (zaštitari) zračne luke. Ako se opravdano posumnja da postoji opasnost za ljude i imovinu daljnji detaljniji pregled predane prtljage obavljaju policijski službenici. Pristanišna zgrada mora imati posebne službene prolaze za domaći i međunarodni zračni promet, ulaze za službene osobe te službeni ulaz za vozila, a zaštitari zračne luke dužni su stalno kontrolirati, odnosno pregledavati osobe i vozila koji ulaze, odnosno izlaze iz zračne luke. Zaštitari zračne luke dužni su paziti da nitko od pregledanih putnika koji se nalaze u štićenoj ili sterilnoj zoni ne dođe u kontakt s nepregledanim putnicima. ⁶

Uredbom o graničnim prijelazima određeno je čak 7 graničnih prijelaza I. kategorije na kojima poslove granične kontrole stalno obavljaju: policija, carina te sanitarna, veterinarska, fitosanitarna inspekcija te inspekcija Državnog inspektorata.

Zakon o zaštiti osoba i imovine utvrđuje uvjete za osnivanje i ustrojavanje trgovačkih društava te obavljanje poslova zaštite osoba i imovine, propisuje nadzor nad radom subjekata koji obavljaju poslove zaštite osoba i imovine, a koji nisu određeni kao poslovi Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i drugih tijela državne uprave. Ukratko Zakon obvezuje pravne osobe koje žele obavljati zaštitarsku djelatnost na ishodovanje odgovarajućih odobrenja ili suglasnosti za početak rada, a fizičke osobe'na ishodovanje odobrenja za obavljanje zaštitarske djelatnosti da bi mogli biti osnivači zaštitarskih trgovačkih društava. Čuvari su, isto tako, obavezni imati licenciju (ovlast za obavljanje zaštitarskih poslova). Sve navedene licencije izdaje MUP uz prethodno ispunjenje sljedećih uvjeta; hrvatsko državljanstvo, 18 g. starosti, prebivalište u RH, srednja stručna sprema, pohađana izobrazba i položen stručni ispit, zdravstvena sposobnost te dostpjnost za obavljanje navedenih poslova. Čuvari su svake dvije godine obvezni dostaviti potvrdu o liječničkoj sposobnosti i obvezni su nositi zaštitarsku odoru sa znakom tvrtke te zaštitarsku iskaznicu. Osim navedene zaštitarske iskaznice čuvari su obavezni nositi i propusnicu koja se izdaje za svaku zračnu luku posebno. Čuvari su Zakonom ovlašteni; utvrditi identitet osobe koja ulazi, odnosno izlazi iz štićene građevine ili prostora, izdavati zabrane i zapovijedi, zadržati osobu koja je zatečena pri izvršenju kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti, obaviti pregled osoba, prtljage i vozila, upotrijebiti tjelesnu snagu i vatreno oružje.

Pravilnik o utvrđivanju opće zdravstvene i posebne sposobnosti zaštitara i privatnog detektiva određuje mjerila i način utvrđivanja opće zdravstvene i posebne duševne i tjelesne sposobnosti zaštitara.

Pravilnik o uvjetima provedbe nastave i osposobljavanja osoba za čuvare određuje uvjete koje moraju ispunjavati predavači, prostor u kojem se održava nastava, vrste vatrenog oružja za obuku te obvezu tijela koje obavlja izobrazbu na izdavanje potvrde.

Pravilnik o izobrazbi, ispitima i provjeri znanja za čuvara određuje broj nastavnih sati (50 sati) ustroj ispitnih povjerenstava i način provedbe ispita.

Pravilnik o programu polaganja stručnog ispita za čuvara određuje ispitne predmete i njihovu strukturu.

Pravilnik o zaštitarskoj iskaznici određuje sadržaj i izgled zaštitarske iskaznice te postupak u slučaju gubitka iste.

Pravilnik o obavljanju poslova tjelesne zaštite pobliže određuje uvjete i način primjene ovlasti čuvara i način obavljanja tjelesne zaštite uz korištenje radnog naloga.

Pravilnik o prostornim i tehničkim uvjetima koje mora ispunjavati prostor u kojem se obavlja zaštitarska i detektivska djelatnost određuje prostorne i druge tehničke uvjete u kojima se obavlja zaštitarska djelatnost.

Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite pobliže određuje što se smatra tehničkom zaštitom, postupak provedbe tehničke zaštite, sadržaj i izgled prosudbe ugroženosti, elaborata zaštite, potvrde i zapisnika, određuje izvedbu tehničke zaštite i tehnički pregled.

Pravilnik o načinu i programu polaganja ispita za obavljanje poslova tehničke zaštite određuje ispitne predmete i sadržaj i strukturu predmeta.

Nacionalni program zaštite zračnog prometa je u fazi donošenja, a na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za zaštitu zračnog prometa donijet će ga, po prvi puta, Vlada Republike Hrvatske. Navedeni program bit će izrađen temeljem smjernica ICAO-a (International Ćivil Aviation Organization). Program će biti obvezujući kao temeljni dokument izrade svih propisa kojima se na bilo koji način uređuje zračni promet. Nacionalnim će se programom definirati i procedure i protokoli kojih će se morati pridržavati svi subjekti koji su na bilo koji način involvirani u zračnom prometu.

Međunarodni izvori prava koji se odnose na problematiku sigurnosti zračnog prometa su: Čikaška (Nar. nov., br. 6/94), Tokijska, Haška i Montrealska konvencija (Nar. nov., br. 4/94). Bitno je naglasiti da je najvažniji od^ navedenih sporazuma tzv. Anex 17. Čikaške konvencije koji najopsežnije uređuje pravila zaštite zračnog prometa. Sve bitne odredbe međunarodnih konvencija su ugrađene u naše pozitivne propise.

1.3. Međunarodne organizacije⁷

International Civil Aviation Organization (ICAO)8 najznačajnija je međunarodna organizacija za civilni zračni promet osnovana temeljem Čikaške konvencije pri Ujedinjenim narodima. Preporuke i standardi koje donosi ICAO nemaju obvezujući karakter, ali se očekuje da se isti standardi ugrade u nacionalno zakonodavstvo i provode svakodnevno u praksi.

International Air Transport Association (IATA)⁹ je međunarodna udruga zrakoplovnih prijevoznika koja je osnovana sa ciljem povezivanja zrakoplovnih prijevoznika.

International Criminal Police Organisa- tion (INTERPOL)¹⁰ je najvažnija međunarodna organizacija za borbu protiv kriminala općenito, pa tako i protiv onih kriminalnih djelovanja kojima je cilj ugrožavanje zračnog prometa. INTERPOL zauzima sve aktivniju ulogu u borbi protiv kriminaliteta, a posebno protiv međunarodnog terorizma. Tome svjedoči podatak da je na posljednjoj konferenciji INTER- POL-a u Mexico Cityju inicirano ustrojavanje tzv. “Interpol Terrorism Watch List” gdje bi pristup imale policije svih 179 država članica da bi u realnom vremenu mogli provjeriti spornu osobu.

International Federation of Airline Pilot’s Association (IFALPA)¹¹ je međunarodna udruga pilota civilnog zrakoplovstva čiji je osnovni cilj ustrojavanje standarda i donošenje preporuka o svim pitanjima vezanim uz rad zrakoplovnih pilota, a posebno pitanjima sigurnosti i zaštiti u zrakoplovnim lukama.

European Civil Aviation Conference (ACAC)¹² je organizacija europskih zemalja osnovana sa ciljem povećanje sigurnosti civilnog zračnog prometa i stvaranje okruženja za sigurno putovanje iz jedne u drugu zemlju.

1 Sigurnost (safety) je prema značenju širi pojam od pojma zaštita (security). Pod poduzimanjem mjera sigurnosti podrazumijeva se poduzimanje i pridržavanje svih propisanih postupaka koje nemaju izravnu vezu sa zaštitom (procedure slijetanja, uzlijetanja, opskrbe s gorivom i dr.).
2 Pod sintagmom “zaštita zračnog prometa” u smislu ovog stručnog rada smatraju se kako zaštitne mjere koje se poduzimaju u zračnim lukama tako i one mjere koje se poduzimaju u samom zrakoplovu tijekom leta.
3 Krešić, Ž., Zaštita civilnog zračnog prometa, MUP RH, Policijska akademija, 1999., p. 17-19.
4 “SI.” - Službeni list Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
5 U nastavku ćemo komentirati hitnije odredbe propisa koji temeljno uređuju problematiku zaštite zračnih luka i zračnog prometa.
6 Sterilnom zonom smatra se onaj prostor u zračnoj luci koji se nalazi između linije gdje se obavlja protudiverzijski pregled putnika i izlaska iz zgrade prema zrakoplovu.
7 Vidjeti; Krešić, Ž., Zaštita civilnog zračnog prometa, MUP RH, Policijska akademija, 1999., p. 17-19.
8 www.icao.int
9 www.iata.org .
10 www.interpol.com
11 www.ifalpa.org
12 www.acac-ceac.org.