Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
05.11.2014.
Reorganizacija pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj
Reforma hrvatskog pravosuđa
Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu i Organizator d.o.o. održali su u Opatiji 23. i 24. listopada 2014. XXIX. tradicionalno savjetovanje pod naslovom »Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse« Predsjednik Organizacijskog odbora bio je Mladen Žuvela, sudac Ustavnog suda u m., a urednik savjetovanja dr. sc. Ivo Grbin, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske u m., koji je pozdravio sudionike. Uvodni referat o reorganizaciji pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj izlagala je gospođa Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa Republike Hrvatske, koji u cijelosti donosimo. Ostali predavači na savjetovanju bili su: Vesna Katarinčić, predsjednica Općinskog suda u Opatiji, Dragan Katić, Darko Milković i Damir Kontrec, suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Mihajlo Dika, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u m., dr. sc. Petar Miladin, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mr. sc. Senija Ledić, sutkinja Županijskog suda u Splitu, Dražen Jakovina, predsjednik Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu, Ivica Crnić, odvjetnik iz Zagreba, Tomislav Aralica, sudac Općinskog suda u Sesvetama i Andreja Čavlina, tajnica Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK-u.
Otvaranje savjetovanja
XXIX. tradicionalno savjetovanje koje pod nazivom Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse organizirali su Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu i Organizator d.o.o., u Opatiji, 23. i 24. listopada 2014. Društvo je pripremilo zbornik radova - Godišnjak. Ovoga puta to je Godišnjak 21.
Pozdrav dr. sc. Ive Grbina
Urednik Zbornika i savjetovanja dr. sc. Ivo Grbin, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, tom prilikom istaknuo je pozdravljajući sudionike:
»Odabrati teme za savjetovanje vraški je težak i složen zadatak na koji utječe više okolnosti. Ponajprije pitanja koja se obrađuju moraju biti aktualna. Naš se zakonodavac brine da to vrlo često, prečesto, mijenja, i to znatno, vrlo važne zakone, sve u nastojanju da pruži pravnim subjektima što bolju i učinkovitiju zaštitu.
Te promjene propisa donose nova rješenja, ali i razne nedoumice i nejasnoće, pa je prilika da se na ovakvom stručnom savjetovanju one pokušaju ukloniti ili ublažiti. I ove godine doneseni su neki značajni zakoni, a neki su novelirani, što se, dakako, odrazilo na sadržaj savjetovanja. Da bi neko pravno pitanje postalo aktualno nije, međutim, nužno da dođe do promjene propisa. Gospodarski se odnosi razvijaju i često iznjedre razna pitanja na koja postojeći propisi ne daju odgovore ili oni nisu potpuno jasni, pa se pravni stručnjaci trebaju i time pozabaviti. Neovisno o svemu tome ima i tema koje su toliko važne i poučne da njihova aktualnost uvijek postoji, pa bi bez njih savjetovanje bilo nekako pusto i nepotpuno. Ako se uzme u obzir da je savjetovanjem obuhvaćeno područje građanskog prava u najširem smislu i da je ono namijenjeno pravnicima različitih profila kojih interesi nisu uvijek identični, jasno je da je broj pitanja koja zaslužuju biti predmetom savjetovanja vrlo velik.«
Izlaganja Sandre Artuković, zamjenice ministra pravosuđa Republike Hrvatske
Na otvaranju savjetovanja o Reformi hrvatskog pravosuđa izlagala je gospođa Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa RH., čije izlaganje u cijelosti donosimo:
»Poštovani predstavnici sudbene vlasti, poštovani predstavnici Sveučilišta, poštovani odvjetnici, poštovane kolegice i kolege, srdačno Vas pozdravljam ispred Ministarstva pravosuđa, u ime ministra gospodina Orsata Miljenića i osobno, na početku tradicionalnog XXIX. savjetovanja o aktualnostima Hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse u građanskoj sferi prava koja široko obuhvaća građansko, trgovačko, radno, ovršno, obiteljsko i upravno područje sa svim modalitetima koje donosi recentno europsko pravo i praksa, a građanska sfera prava neposredno se odražava na gospodarski i svakodnevni život gotovo svih građana.
Najavljene teme koje su na dnevnom redu ovogodišnjeg savjetovanja odražavaju brojnost i različitost aktualnosti zakonodavstva i pravne prakse. Dopustite mi da u ovom uvodnom dijelu ukratko prezentiram onu vruću aktualnost koja će se, uvjereni smo, pozitivno odraziti na uspješnost rada sudova i sudaca, kvalitetu odluka, skraćenje trajanja sudskih postupaka, ravnomjerniju radnu opterećenost sudaca te modernizaciju i informatizaciju pravosudnog sustava, a nadamo se i na bolju percepciju javnosti o pravosuđu.
Riječ je o aktualnoj reformi pravosudnog sustava, kojoj smo pristupili u kontekstu nastavka prethodnih reformskih procesa, a počeli smo sa Strategijom reforme pravosuđa iz 2005. (tada smo imali 293 prvostupanjska pravosudna tijela). U okviru CARDS projekta sa finskim twining partnerima krenuli smo u spajanja sudova, 2006. smo reformu nastavili s austrijskim partnerima, Vlada RH je 2007. donijela Zaključak o započinjanju procesa racionalizacije mreže sudova te su uslijedili novi Zakoni o područjima i sjedištima sudova i državnih odvjetništava iz 2008. te prekršajnih sudova iz 2009.
Dakle, nastavljamo reformski proces racionalizacije pravosudnog sustava koji prelazi iz faze ograničene na smanjenje ukupnog broja pravosudnih tijela, odnosno sužavanje njihove nadležnosti, u sustavnu reorganizaciju kakva je planirana Konačnim prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima sudova te Konačnim prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava iz 2014., uzimajući u obzir niz zakonodavnih izmjena u svrhu povećanja učinkovitosti, koncentracije postupka i smanjenja njegovog trajanja te procesne discipline, posebice u građanskoj pravnoj sferi.
Osnove reorganizacije pravosudnog sustava su:
1. teritorijalni preustroj mreže općinskih i prekršajnih sudova te općinskih državnih odvjetništava,
2. organizacijski preustroj pravosudnog sustava kroz poboljšanje učinkovitosti pratećih službi pravosudnih tijela,
3. reforma žalbenog postupka s elektroničkom nasumičnom dodjelom predmeta
4. dovršetak procesa informatizacije u svim pravosudnim tijelima.
Ova četvrta točka je posljednja navedena, ali predstavlja osnovu na kojoj se temelji reorganizacija, ali i modreno, učinkovito i transparentno pravosuđe.
Polazišni kriteriji nove teritorijalne organizacije mreže pravosudnih tijela temelje se na uspostavi 15 pravosudnih područja te ustanovljavanju 24 općinska suda, 22 prekršajna suda i 22 općinska državna odvjetništva.
Iako se predloženim izmjenama ne dira u područja i sjedišta postojećih županijskih sudova, uvodi se značajna izmjena u njihovoj mjesnoj nadležnosti, i to ponajprije iz razloga postojanja fragmentirane sudske prakse pojedinih županijskih sudova i njezine neujednačenosti na razini Republike Hrvatske, a što stvara nejednakosti među građanima te utječe na opću pravnu sigurnost.
Predviđa se, stoga, da svaki županijski sud postane nadležan za postupanje u drugom stupnju po izjavljenim žalbama na prvostupanjske odluke, i to od 1. veljače 2015. na presude svih općinskih sudova u kaznenim predmetima, od 1. srpnja 2015. na odluke svih općinskih sudova u radnim, obiteljskim i zemljišnoknjižnim predmetima, a od 1. veljače 2016. na sve druge odluke općinskih sudova u građanskim predmetima. Pritom se uvodi specijalizacija na županijskim sudovima za radne, obiteljske i zemljišnoknjižne predmete na način da se određuju samo određeni županijski sudovi kao sudovi nadležni odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka općinskih sudova u tim predmetima.
Tako se kao drugostupanjski sudovi:
- za radne predmete određuju županijski sudovi u Bjelovaru, Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci,
- za obiteljske predmete u Zagrebu, Puli i Splitu, a
- za zemljišnoknjižne i parnične zemljišnoknjižne predmete županijski sudovi u Splitu, Varaždinu i Velikoj Gorici.
Specijalizacija je određena u osam najvećih županijskih sudova jer samo sudovi s velikim brojem sudaca imaju mogućnost osnivanja specijaliziranih vijeća, a da pritom nije ugrožena njihova učinkovitost u rješavanju ostalih vrsta predmeta
Predmeti će se pojedinim županijskim sudovima u rad dodjeljivati nasumičnom algoritamskom dodjelom koja će biti razrađena odredbama Sudskog poslovnika. Osim ujednačenije sudske prakse, ovom će se izmjenom postići i ujednačenija radna opterećenost, što će se pozitivno odraziti i na ubrzanje provedbe i trajanje drugostupanjskih postupaka.
Specijalizacija sudaca za postupanje u određenim vrstama predmeta, posebno u drugostupanjskim postupcima, nužna je jer se osim poznavanja nacionalne, zahtijeva i poznavanje opsežne pravne stečevine Europske unije. Specijalizacija olakšava sucima praćenje zakonodavnoga okvira u predmetima u kojima sude te im omogućava brže i kvalitetnije postupanje te se osigurava ujednačeno postupanje sudaca prilikom suđenja u istoj vrsti predmeta i posljedično veća pravnu sigurnost građana.
Prilikom odabira pravnih područja za specijalizaciju cijeni se njihova složenost i specifičnost te društveni značaj - zaštita obitelji, pravo na rad i prava radnika, a uz navedena pravna područja, za ostvarenje gospodarskog razvoja i poticanje investicijskih aktivnosti bitni su ujednačena sudska praksa i brzina rješavanja zemljišnoknjižnih predmeta.
Cijenio se udjel predmeta iz navedenih pravnih područja u ukupnom broju primljenih predmeta na svim županijskim sudovima u razdoblju od siječnja 2012. do rujna 2014. imajući na umu i zakonodavne intervencije koje su od utjecaja na njihov priljev. Iz baze podataka sustava eSpisa u promatranom razdoblju udjel obiteljskih predmeta iznosi 3,5%, a radnih predmeta 7,5% od ukupnog broja svih građanskih predmeta na županijskim sudovima. Udjel zemljišnoknjižnih predmeta iznosi 6% (od ukupnog broja svih građanskih predmeta na županijskim sudovima.
Uzimajući u obzir nova pravila o pravnim lijekovima, uvedena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, udjel zemljišnoknjižnih predmeta od siječnja do rujna 2014. iznosi 3,2% od ukupnog broja svih građanskih predmeta na županijskim sudovima u tom razdoblju.
Dakle, radni, obiteljski i zemljišnoknjižni predmeti čine oko 16% predmeta od ukupnog broja građanskih predmeta na županijskim sudovima.
Za određenje potrebnog broja sudova, odnosno sudaca za rješavanje godišnjeg priljeva bilo je potrebno uzeti u obzir mjerila za rad sudaca na tim vrstama predmeta. Time je utvrđeno da je najveći broj sudaca (sudskih vijeća) potreban za rješavanje radnih predmeta, dok je za rješavanje obiteljskih predmeta (zbog blagog povećanja) i zemljišnoknjižnih predmeta (zbog znatnog smanjenja priljeva i većeg broja predmeta potrebnih za rješavanje, ali povećanja u odnosu na postupanje u parničnim predmetima) potreban podjednak broj.
Kriterij za određivanje županijskih sudova u kojima bi se osnovali specijalizirani odjeli ponajprije je dostatnost veličine sudova, odnosno broj sudaca u njima, i to iz građanske grane sudovanja, kao i sudskih savjetnika ovlaštenih referirati o stanju spisa i pripremati nacrte odluka.
Osim toga, vodilo se računa i da u specijalizaciju, za postupanje u određenoj vrsti predmeta, bude uključen što veći broj sudova. Slijedom toga, određuje se specijalizacija u osam najvećih sudova i to: Županijski sud Zagreb (93 suca), Županijski sud Split (46 sudaca), Županijski sud Rijeka (33 suca), Županijski sud Varaždin (30 sudaca), Županijski sud Osijek (27 sudaca), Županijski sud Pula (21 sudac), Županijski sud Bjelovar (20 sudaca) i Županijski sud Velika Gorica (15 sudaca).
Primjenom navedenih kriterija za specijalizaciju u obiteljskim predmetima određeni su Županijski sud Zagreb, Županijski sud Split (vijeće za obiteljske predmete) i Županijski sud Pula.
Za specijalizaciju u radnim predmetima određeni su Županijski sud Zagreb (vijeće za radne predmete), Županijski sud Split (vijeće za radne predmete), Županijski sud Rijeka, Županijski sud Osijek i Županijski sud Bjelovar (vijeće za radne predmete).
Za specijalizaciju u zemljišnoknjižnim predmetima određeni su Županijski sud Split, Županijski sud Varaždin i Županijski sud Velika Gorica.
Intervencije u nadležnost i algoritamska dodjela drugostupanjskih predmeta s područja cijele RH, kritički su razmatrane u kontekstu prava na pristup sudu. To pravo svakako nije uskraćeno, a nije niti ograničeno reformom jer je osobno sudjelovanje stranke u drugostupanjskim raspravama i javnim sjednicama u pravilu iznimno.
Prema važećem uređenju, sadržanom u temeljnom građanskom postupovnom propisu, ročište se, u pravilu, održava u sudskoj zgradi. Međutim, sud može odlučiti da se ročište održi izvan sudske zgrade kad utvrdi da je to nužno ili da će se na taj način uštedjeti na vremenu ili u troškovima postupka.
Osim toga, vijeće drugostupanjskog suda, ovisno o vrsti povrede, može odlučiti da se određeni dokazi izvedu u sudskoj zgradi prvostupanjskog suda pred sucem drugostupanjskog suda, a ako za to postoje važni razlozi, može odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred sucem pojedincem ili predsjednikom vijeća prvostupanjskog suda. Isto tako, sudac izvjestitelj drugostupanjskog suda može zatražiti od suca pojedinca ili predsjednika vijeća prvostupanjskog suda da dá objašnjenja o tim bitnim povredama ili da provede potrebne izviđaje radi provjere istinitosti navoda o tome jesu li počinjene. Također, potrebno je napomenuti da je u pripremi izrada novoga normativnog okvira i osiguranja tehničkih sredstava za održavanje sjednica vijeća i rasprava (izvođenje dokaza) putem video-konferencije i drugih sredstava komunikacijske tehnologije, čime će se u potpunosti spriječiti nastanak možebitnih troškova prisustvovanja sjednici vijeća ili raspravi u zgradi drugostupanjskog suda.
Prethodno je naglašena važna komponenta reorganizacije pravosudnog sustava, dakle potpuna informatizacija. U 2014. te početkom 2015. planirana je potpuna uspostava HITRONET komunikacijske mreže te centraliziranih informacijskih sustava, i to eSpis sustava u sve općinske sudove i CTS sustava u sva državna odvjetništva do kraja 2014. godine, te novog JCMS sustava u sve prekršajne sudove do kraja 1. kvartala 2015. godine. Naravno da će za provedbu pune informatizacije biti nužno obnavljanje postojećih nepodržavajućih računala, servera i ostale prateće opreme, te je osigurana zamjena oko 3.300 računala i opreme u sustavu u okviru JSSP projekta kojeg provodimo u suradnji sa Svjetskom bankom.
Predloženom reorganizacijom pravosudnog sustava očekuju se pozitivni učinci u smislu povećane učinkovitosti, kvalitetnije i brže pravne zaštite uz smanjenje broja povreda prava na suđenje u razumnom roku. Ostvarit će se:
- ravnomjernija radna opterećenost pravosudnih tijela i pravosudnih dužnosnika, a time i pravednije vrednovanje njihovog rada,
- smanjit će se troškovi delegacije predmeta s opterećenih na manje radno opterećene sudove,
- ujednačit će se sudska praksa,
- otvorit će se veće mogućnosti specijalizacije,
- veća pokretljivost pravosudnog osoblja
- veća iskorištenost postojećih resursa (zgrada pravosudnih tijela, službenih vozila, informacijskih sustava u primjeni, informatičke opreme i sl.),
- smanjit će se ukupni režijski troškovi i troškovi infrastrukturnog održavanja (projekt reorganizacije pravosudnog sustava uvršten je kao posebna reformska mjera i u Projektni plan provedbe dugoročnih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014.-2016. kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila zaključkom od 27. prosinca 2013. te se, unatoč potrebi izvršenja jednokratnih početnih investicija, smatra da će predložena reorganizacija srednjoročno i dugoročno imati pozitivne financijske učinke),
- ostvarit će se bolja organizacija radnih procesa u pravosudnim tijelima (godišnji odmori, dežurstva, sazivanje vijeća, organizacija rada zajedničkih službi i sl.),
- smanjit će se ukupni broja čelnika pravosudnih tijela te broja pravosudnih dužnosnika koji obavljaju posebna zaduženja koja predstavljaju osnovu za oslobođenje od obavljanja sudačke funkcije, a time će se povećati broj onih koji rješavaju predmete i posljedično broj riješenih premeta.
Ostvarivanjem ovih učinaka bit ćemo bliži cilju za koji ne sumnjam da nam je zajednički – a to je učinkovito, kvalitetno, moderno i dostupno hrvatsko pravosuđe. Uvjerena sam da ćemo tom cilju biti bliži već iduće godine kad će se održati jubilarno XXX. savjetovanje i s tom vizijom se zahvaljujem na pozornosti.«
1.15.01. Organizacija pravosuđa