08.03.2014.

Reorganizacija pravosudnog sustava

prilog javnoj raspravi o reorganizaciji pravosuđa

Kako se upravo provodi javna rasprava - savjetovanja i prikupljaju mišljenja o reorganizaciji pravosudnog sustava Republike Hrvatske, tako u ovom broju donosimo, kao prilog javnoj raspravi, mišljenje mr. sc. Antuna Šagovca, odvjetnika iz Velike Gorice, o toj temi. Naime, autor iznosi svoja argumentirana stajališta protiv radikalnog smanjenja općinskih sudova, o nedostatnosti stalne službe te neprihvatljivosti procesa centralizacije i metropolizacije. Autor istovremeno iznosi stajalište o određenim pitanjima u Prijedlogu novih zakonskih rješenja, koja smatra protivnim Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske.
1. Uvodne napomene
Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, u postupku reorganizacije pravosuđa, dalo je na javnu raspravu Nacrt prijedloga1 Zakona o područjima i sjedištima sudova2 i Nacrt prijedloga Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava3

Prema prijedlogu Zakona o područjima i sjedištima sudova u Republici Hrvatskoj, Republika Hrvatska imala bi 15 županijskih sudova, županijskih i općinskih državnih odvjetništava, 18 općinskih sudova i 15 prekršajnih sudova.

2. Sadržaj Prijedloga
Prema prijedlogu Zakona, u biti, izjednačen je broj županijskih i općinskih sudova i dosadašnja sjedišta županijskih sudova zadržala su i općinske sudove (uz iznimku Velike Gorice i Slavonskog Broda) i reorganizaciju prvostupanjskog suđenja u Zagrebu.

Prema prijedlogu Zakona o područjima i sjedištima sudova, Zagreb bi imao tri općinska suda – istok, zapad i jug. 

Novoosnovani općinski sudovi u Zagrebu teritorijalno bi se proširili na područje dosadašnje nadležnosti općinskih sudova okolnih županija.

Na mjesto ukinutih općinskih sudova došle bi možebitno samostalne stalne službe, a postoji realna mogućnost da dosadašnji općinski sudovi u budućnosti nemaju niti stalnu službu. 

U članku 10. prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova određeno je da će ministar pravosuđa osnovati stalne službe općinskih i prekršajnih sudova izvan sjedišta suda kada se osiguraju uvjeti iz članka 9. prijedloga Zakona. U članku 9. prijedloga Zakona određeno je da će ministar pravosuđa osigurati prostor i tehnički opremiti sudove ustanovljene Zakonom. 

Dakle, kada općinski sudovi u sjedištima budu tehnički opremljeni, prestat će potreba za stalnom službom. 

Stalne službe,
koje će možebitno odlukom ministra biti osnovane, bit će tranzicijske, dok ne bude radno i tehnički opremljen općinski sud u sjedištu, za neposredno izvršavanje svih svojih zakonskih obveza. 

3. Argumenti protiv radikalnog smanjenja broja općinskih sudova
U nastavku članka iznosimo naše pravne argumente protiv smanjenja broja općinskih sudova:

  • budući da je teret suđenja na prvostupanjskim sudovima, nije logički opravdano radikalno smanjivanje broja općinskih sudova i izjednačavanje broja općinskih i županijskih sudova; 
  • ukidaju se sudovi sa stogodišnjom tradicijom;
  • neujednačeni su kriteriji osnivanja općinskih sudova, pa su tako Velika Gorica i Slavonski Brod, iako imaju sjedište Županijskog suda i Županijskog državnog odvjetništva, ostali bez općinskog suda;
  • s obzirom na znatnu udaljenost područja ukinutih sudova do sjedišta općinskog suda, građani će imati otežan, a ponekad onemogućen, pristup sudu, čime će biti ugroženo njihovo ustavno pravo na pristup sudu, a što je bitan element prava na pravično suđenje;
  • pojedini općinski sudovi, čije se ukidanje predlaže, imaju zadovoljavajuće prostorne kapacitete; 
  • osnivanje novih sudova zahtijeva velika novčana sredstva; 
  • velik broj zaposlenika dosadašnjih ukinutih općinskih sudova ostat će bez posla;
  • centralizacijom sudbene vlasti radikalnim smanjenjem općinskih sudova, načelo javnosti sudskog postupka, a što je ustavna i konvencijska obveza, postaje iluzorno, a time slabi i borba protiv korupcije u pravosuđu; 
  • niz općinskih sudova bio je do sada ažuran i predloženom reorganizacijom mogu postati žrtve neažurnosti i neučinkovite organiziranosti pravosudnog sustava, koja je karakteristična za velike sudove, osobito za Općinski građanski sud u Zagrebu, pa postoji vjerojatnost da će svi subjekti s područja koja će biti u nadležnosti novoosnovanih općinskih sudova u Zagrebu, dobiti manju ažurnost postupanja;
  • radikalno smanjenje broja općinskih sudova negativno će utjecati i na gospodarstvo u pojedinim sredinama koje će ostati bez općinskih sudova, imajući na umu reverzibilnu interakciju državnog pravosuđa s jedne strane, i gospodarstva s druge strane, jer je gospodarstvu bitno jamstvo učinkovite i kvalitetne zaštite subjektivnih prava u slučaju potrebe.

Navedeni argumenti samo su naznačeni, jer ima i više drugih argumenata, i na odgovarajući način vrijede i za općinska državna odvjetništva i za prekršajne sudove. 

4. Argumenti nedostatnosti stalne službe
  • upitna je ustavnost prijedloga Zakona, jer narušava stabilnost sudačke službe, s obzirom na ustavno jamstvo zabrane premještanja sudaca bez njihove privole, a to ustavno jamstvo postoji zbog zabrane šikaniranja i zloporabe ovlasti sudske uprave ili izvršne vlasti; 
  • nova reorganizacija dovodi u pitanje načelo pravne sigurnosti glede legitimnog očekivanja nositelja pravosudnih funkcija koji su imenovani na određene sudove na koje su se natjecali vođeni osobnim i profesionalnim motivima i uz koje su vezali i organizirali svoj obiteljski i profesionalni život na osnovi postojeće organizacije sudova;4
  • stalnoj službi dodjeljuje se u rad samo dio građanskih predmeta, bez kaznenih predmeta i radnih sporova. Stoga ne stoji tvrdnja da će stalne službe zadovoljiti istovjetno potrebe građana kao općinski sudovi i da, u biti, sve ostaje isto; 
  • dosadašnje iskustvo iz rada stalnih službi potvrđuje da one nemaju odgovarajuću i pravovremenu logistiku; 
  • sjedišta sudova su pretrpana i prekapacitirana, a stalne službe su poluprazne s viškom prostora; 
  • stalna služba nema ovlasti koje ima sud i u njima se ne mogu obaviti poslovi koji su vezani uz sud, a što je i logično, jer je u pitanju samo ispostava odnosno podružnica pravne osobe s ograničenim zadacima i zakonskim ovlastima; 
  • budući da je strateški cilj reorganizacije ukidanje stalnih službi, u budućnosti i građani i struka doživljavat će ih kao provizorij, a što je za niz područja u kojima će biti ukinuti općinski sudovi, neprihvatljivo i dugoročno štetno.
Ukratko, pristup pravosudnim institucijama putem stalne službe, prema našem mišljenju, nije zadovoljavajući.

5. Neprihvatljiva centralizacija i metropolizacija
Niz pokazatelja potvrđuje da je započeo proces centralizacije države, a njezin je sastavni dio i predložena reorganizacija pravosudnog sustava, čiji je osnovni cilj centralizacija državnih ustanova, a što je protivno proklamiranim načelima decentralizacije. U dosadašnjim sjedištima općinskih sudova odsutnost pravosudnih institucija negativno će se odraziti i na rad drugih tijela lokalne samouprave, javnih bilježnika i odvjetnika, koji su u dosadašnjim sjedištima imali svoje urede. Odvjetnici i javni bilježnici i druge službe vezane uz rad ukinutih sudova preselit će se u sjedišta pravosudnih institucija. 

Dosadašnja sjedišta općinskih sudova bez pravosudnih institucija bit će osiromašena za bitne službe, koje im po prirodi stvari pripadaju u njihovim sredinama.5

U gradovima
koji su prošli razdoblje metropolizacije (npr. Velika Gorica), kada im je neosnovano oduzet lokalni subjektivitet te su postali sastavni dio Grada Zagreba, postoji opravdana bojazan građana da je ponovno na djelu provedba metropolizacije, drugim novim sredstvima, a samo jedan od koraka je upravo predloženo ukidanje sjedišta predloženih pravosudnih institucija, koje su dio njihovog identiteta i subjektiviteta. 

U dosadašnjoj prezentaciji prijedloga reforme pravosuđa u sredinama koje zadržavaju općinske sudove, isticano je da će te sredine dobiti na važnosti već samom činjenicom što će imati sudove, a u sredinama gdje se sudovi ukidaju, prilikom prezentacije, tvrdi se da se ništa ne mijenja.6

6. Kritički osvrt na Prijedlog reorganizacije pravosuđa
Objektivno, postoji opravdan zahtjev građana s područja koja pripadaju pravosudnim institucijama koje bi trebale biti ukinute, za primjenu jasnih kriterija u odnosu na teritorijalni ustroj pravosudnih institucija, a koji imaju izvorišne osnove u dugogodišnjem kontinuitetu u funkciji učinkovitog i kvalitetnog ostvarivanja pravne zaštite. 

Svrha reforme pravosuđa je i da ojača povjerenje građana, tako da stvori pretpostavke da pravosuđe u sustavu podjele vlasti bude nezavisno, samostalno, stručno i odgovorno, te da brzo i sa što manje troškova rješava i ostvaruje pravnu zaštitu građana.

Nemamo namjeru dovoditi u pitanje potrebu racionalne reforme pravosudnog sustava, uz uvažavanje svih dostignuća informatičkog umreženog društva. Logično je da suvremena elektronička informacijska tehnologija bude u funkciji olakšavanja ostvarivanja prava na pristup sudu i pravično suđenje. Podržavamo da se sudovi podjednako opterete, što znači da se i uvjeti rada što više izjednače. Međutim, ostvarenje navedenog cilja reforme je upitno ako je sud prostorno udaljen od mjesta gdje građani žive.

Radi unaprjeđenja zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, pristup pravosuđu mora biti jednostavan, a za sve ugrožene kategorije građana besplatan, radi pravne sigurnosti i podizanje pravne kulture građana.

Prostornim udaljavanjem sudova i njihovim premještajem samo u veće gradove, smanjit će se mogućnost djelotvornog ostvarivanja pravne zaštite. Ako se građani ne pitaju koji je njihov interes u organizaciji pravosuđa glede određivanja pravnih područja i sjedišta sudova, tada građanin nije kreativan subjekt, već samo podanik, a odluka po tom pitanju samo izraz političkog voluntarizma.

Sudovi moraju biti otvoreni prema cjelokupnoj javnosti i imati osjećaj za pravozaštitne potrebe svoje sredine. Nismo za usitnjavanje sudova, ali npr. Velika Gorica, koja ima prvostupanjski sud 120 godina, to još od vremena kada je imala nekoliko tisuća stanovnika, sada kada ih ima 20-30 puta više i šesti je grad po broju stanovnika u državi, logično je i racionalno da i dalje ima općinski sud, jer ima i županijski.

Prijedlog pravosudne reorganizacije sadrži model koji predstavlja totalni diskontinuitet ne samo prema tradiciji i dosadašnjem zakonodavstvu, nego pretpostavlja promjenu i svih životnih navika građana. 

7. Diskontinuitet je protivan izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske
Takav diskontinuitet protivan je izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske7, koje upućuju na povijesni kontinuitet. Država koja ne vodi računa o dugogodišnjoj životnoj snazi svog teritorijalnog ustroja, ne može uspostaviti djelotvornu infrastrukturu pravosuđa, a notorno je da nam je potrebna kvalitetna i pravosudna infrastruktura. Umjesto diskontinuiteta, potrebna nam je dogradnja pravosudnog sustava, koji ima dugogodišnju stoljetnu tradiciju i svoju životnu snagu. 

Zaboravlja se da je sadašnji teritorijalni ustroj rezultat povijesnog razvitka i da je u njemu sadržana kolektivna snaga i iskustvo naroda.

U posljednjih dvadeset godina turbulencija pravnog i političkog sustava dovela je do toga da su oba sustava izgubila zajednička organizacijska načela, koja predstavljaju civilizacijsku vrijednost na ovim prostorima, od kojih se mora polaziti pri svakom novom teritorijalnom preustroju sudbene ili upravne vlasti. Uvijek se pri određivanju teritorijalne nadležnosti općinskih sudova polazilo od organizacijskog načela da sud bude nadležan za teritorij koji čini gospodarsku, prirodnu, kulturnu i povijesnu tradicionalnu cjelinu. 

Samo primjera radi, navodimo da nema opravdanja da skoro cijelo područje Zagrebačke županije bude u nadležnosti novoosnovanog suda za dio Grada Zagreba. 

8. Umjesto zaključka
Ukratko, može se ustvrditi da će stvaranje novih velikih općinskih sudova realno imati više nedostataka nego prednosti za učinkovit rad sudova. 
Radikalno smanjenje broja općinskih sudova, prema našem mišljenju, dovest će do otežanog pristupa stranaka pravosuđu i ostvarivanju prava na pristup sudu i pravično suđenje, a što će dovesti i do povećanja troškova koje će snositi isključivo stranke. Neopravdan je kriterij izjednačavanja broja županijskih i općinskih sudova (niti taj kriterij nije konzistentno primijenjen), jer nejedinstvena primjena zakona i neujednačenost sudske prakse posljedica je prevelikog broja županijskih sudova. Stalne službe neće nadoknaditi ukidanje općinskih sudova niti smanjiti troškove i sve to dovest će do smanjenja pravne sigurnosti građana, kao i kvalitete suđenja, a zbog znatno veće prostorne udaljenosti do sjedišta sudova, povećat će se troškovi na teret stranaka.

1  http://www.pravosudje.hr/otvorena-savjetovanja- 
2 Nar. nov., br. 144/10 i 84/11. 
3 Nar. nov., br. 84/11 i 130/11. 
4 Vidi priopćenje Udruge hrvatskih sudaca od 17. 2. 2014. 
5 Vidi negativne učinke reforme pravosuđa u Srbiji zbog radikalnog smanjenja broja prvostupanjskih sudova. Ostali podaci na internetu. 
6 Dakle, zaobilazi se notorna činjenica da će sredine koje neopravdano izgube sudove, imati niz štetnih posljedica. 
7 Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 - ispr. 76/10, 85/10 - proč. tekst i 5/14 – Odluka USRH).