Uvođenje radničkog dioničarstva

Osnovnu pretpostavku za učinkovito korporativno upravljanje i rukovođenje u Hrvatskoj predstavlja razvoj radničkog dioničarstva. Odnosi među sudionicima u dioničkom društvu - radnici, rukovoditelji, dioničari - oblikuju model radničkog dioničarstva prema strateškom dugoročnom planu dioničkog društva. U dugoročnom planu dioničkog društva predviđa se prihod i dobit iz poslovanja, te se na temelju toga može planirati i aktivna dividendna politika društva.

U projektu za uvođenje radničkog dioničarstva treba prvenstveno riješiti modalitete ostvarenja rasta prihoda i dobiti, povećanja plaća i osuvremenjivanje opreme, što sve stvara osnovu za projektiranje potrebne dividende. Bitno je izabrati odgovarajući model radničkog dioničarstva, koji je sukladan vremenskim prioritetima ciljeva koje treba realizirati u društvu.

Poznato je da je dioničko društvo trgovačko društvo u kojem članovi (dioničari) sudjeluju u ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice. Dionice su vrijednosni papiri koje izdaju dionička društva. Prodaja dionica iz novih emisija predstavlja i jedan od glavnih načina za financiranje razvoja svakog dioničkog društva. Dionicama se trguje na burzama.

Javna dionička društva trebala bi imati kao cilj i povećavanje zaposlenosti i blagostanja u regiji u kojoj djeluju. Javna trgovačka društva prema zakonu obvezna su kotirati na burzi u Hrvatskoj (Zagrebačka burza i Varaždinska burza).

Privatizacija putem radničkog dioničarstva

Proces privatizacije i pretvorbe koji bi kao glavni cilj imao radničko dioničarstvo (radnici kao strateški partneri, odnosno većinski vlasnici) u Hrvatskoj od 1990. nije bio ni zakonski ni institucionalno podržavan. U dioničkim društvima u Hrvatskoj u proteklih desetak godina radnici su, uglavnom, dionice koje su stekli kao sitni dioničari u privatizaciji i pretvorbi prodavali znatno ispod nominalne vrijednosti i u velikom broju društava postali su manjinski dioničari - imaju manje od 10% dionica.

Budući da je za bolju kvalitetu rada, učinkovitost poslovanja te za ostvarenje ubrzanog rasta i visoke dobiti važno aktivno sudjelovanje svih radnika, u razvijenim zemljama dolazi do primjene raznih modela radničkog vlasništva i nagrađivanja rada iz dobiti, s pomoću sustava dioničarskog partnerstva i participacije u upravljanju.

Strateški ciljevi radničkog dioničarstva

Glavni cilj radničkog dioničarstva je ostvariti materijalnu korist radnika dioničara putem porasta vrijednosti dionica na burzi i stalni porast dividende.

Cilj privatizacijskog modela uz udjel radnika u vlasništvu društva je i povećanje motivacije radnika i rukovoditelja za dugoročnu uspješnost društva. Radničkim dioničarstvom

stvaraju se tržišno-socijalni radni uvjeti za dugoročnu sigurnost zaposlenja i ostvarenje naknade za vlasništvo, kao i potencijalno dugoročna dobit na dionicama za odlazak u mirovinu.

ESOP planovi u svijetu

Svjetska praksa poznaje niz modela radničkog dioničarstva.

Jedan od najpoznatijih vlasničkih planova radnika je ESOP (Employee Stock Ownership Plan - Plan dioničkog vlasništva zaposlenih) iz SAD-a. Osim u SAD-u, planovi ESOP primjenjuju se i u Kanadi te nekim državama Europske unije (Velika Britanija, Francuska ...).

Polazna osnova ESOP programa je da radnici uz pomoć kredita banaka ili drugih institucija postanu vlasnici u društvima u kojima rade. Vlasništvo radnika u tim društvima kreće se od 1% do 100%.

Model ESOP se u SAD-u primjenjuje od 1974. godine, a danas obuhvaća više od 10% ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru.

Razlozi ulaska u ESOP programe su prvenstveno:

1. povećanje produktivnosti rada,
2. sprječavanje neprijateljskog preuzima*- nja,
3. porezne olakšice,
4. očuvanje radnih mjesta,
5. rješavanje kriza u društvu.

ESOP je u SAD-u reguliran sa 17 zakonskih propisa.

Posebno se podupire posuđivanje kapitala potrebnog za funkcioniranje ESOP programa u svrhu daljnjeg razvoja društva na način da je takav kapital znatno jeftiniji nego što su uobičajeni bankarski uvjeti.

Američki Kongres dao je ESOP-u i posebne porezne olakšice, koje se odnose na prodaju dionica i glavnice u ESOP-u, isplatu dividendi članovima ESOP-a i niz drugih pogodnosti.

Neprijateljsko preuzimanje društava koje imaju ESOP programe je otežano i posebnim propisima.

Značajan segment kod funkcioniranja ESOP-a čini dugoročna privrženost radnika društvu uz povećanu motivaciju zaposlenih za ostvarenje planiranih ciljeva.

Posebno se ističe obveza potpune i otvorene informiranosti svih zaposlenih radnika i rukovoditelja - članova ESOP-a. U društvo se uvodi sustav »Open Book« (Otvorena knjiga) za bitne financijske transakcije, tekuće stanje i perspektivu društva, kao i za sva primanja koja proizlaze iz rezultata rada direktora, managera, stručnjaka i izvršitelja poslova.

Dioničar - član ESOP programa kad odlazi u mirovinu ili napušta društvo mora biti isplaćen (besporezno) u visini dospjelih dividendi, uloženog kapitala i unaprijed utvrđene izlazne premije.

ESOP statistički podaci

Prema NCEO-ESOP institutu i ESOP As-sociation, Washington, SAD, navodimo neke činjenice i podatke:

• ESOP društva imaju 3-4% brži rast,
• ESOP društva s participativnim manage-mentom ostvaruju 11-17% brži rast,
• ESOP društva koja su ponudila dioničke programe svojim radnicima povećala su dobit za 31,7%.

Razvoj ESOP-a u SAD

Godina     Broj društava

1974.  - 200
1984. - 2.500
1990. - 7.000
2000. - 10.000 društava gdje je uveden ESOP s 11,500.000 zaposlenih

Procjena ESOP-Udruženja je da 2.000 ESOP društava ima većinsko vlasništvo od strane zaposlenih, od toga 1.000 društava je u 100%-tnom vlasništvu zaposlenih.

Vrijednost udjela zaposlenih u ESOP društvima prelazi iznos od 800 milijardi dolara.

75% ESOP društava koristila su posuđena financijska sredstva sukladno posebnim propisima za stimuliranje ESOP programa.

Najveća poduzeća ESOP-a u SAD
1. Bell South 80.000 zaposlenih
2. United Airlines 78.000 zaposlenih
3. Honeywell 55.000 zaposlenih
4. Proctor & Gamble 40.000 zaposlenih
5. DyeCorp 16.000 zaposlenih
6. LoweCompany 12.000 zaposlenih
7. Yeldwen 9.000 zaposlenih
8. Rudick Company 8.935 zaposlenih

ESOP programi u Hrvatskoj

Prema našim empirijskim istraživanjima i procjenama, do sada postoji nešto preko 30 trgovačkih društava koje imaju razne modele radničkog dioničarstva (paketi upravljačkih dionica).

U većini slučajeva funkcioniraju dva pristupa dioničarstva zaposlenih:

• neposredno dioničarstvo zaposlenih, gdje su sve dionice individualizirane i svaki zaposleni ima određeni broj dionica,
• posredno dioničarstvo, gdje dionice nisu individualizirane već u ime zaposlenih njima upravlja posebna pravna osoba (ESOP).

Zaposlenici društva (radnici i rukovoditelji) uključeni su zajednički u jedan ESOP program. ESOP programi sadržavaju jedan ili više ciklusa za ulazak radnika i povećanje dionica u vlasništvu ESOP društva. Neka od dioničkih društava završila su svoje ESOP programe ili određene potprograme.

U postupku priprema za uvođenje ESOP programa sve je više dioničkih društava u Hrvatskoj. Prema našim procjenama i saznanjima 50-ak društava priprema ESOP programe kao dio strateškog projekta restrukturiranja i privatizacije.

U većini društava koja su uvela ESOP programe kao model posrednog dioničarstva, za sada ti programi obuhvaćaju manjinske dijelove u strukturi vlasništva dioničkog društva.

Programi ESOP-a u hrvatskim društvima mogu se oblikovati prema sljedećoj skici, koja predstavlja i izvadak iz Studije slučaja za radničko dioničarstvo - program ESOP-a. Cjeloviti studijski model radničkog dioničarstva sadržava prikaz organizacijskih oblika, orgnizacije upravljanja i sudionike ESOP-a, iz čega je moguća i daljnja razrada njihovih međusobnih odnosa i proces funkcioniranja modela.

Studijski model radničkog dioničarstva pretpostavlja matično dioničko društvo Tvrtka ».... « d.d. kao javno dioničko društvo (JDD) koje je uvršteno u kotaciju burze za JDD. Tako se najbolje određuje tržišna vrijednost dionica.

Izvadak iz studije slučaja - radničko dioničarstvo: Program ESOP

U modelu ESOP-a razlikujemo članove-dioničare Tvrtke »....-ESOP« d.d. i ulagače u Tvrtku »....-ESOP« d.d.

Članovi Tvrtke ».... -ESOP« d.d. su njegovi dioničari i imaju status člana-dioničara dok traje ESOP program te su zaposleni u matičnom društvu Tvrtka ».... « d.d.

Ulagači u Tvrtku ».... -ESOP« d.d. mogu biti pravne i fizičke osobe prema unaprijed utvrđenim pravilima programa radničkog dioničarstva. Prvi ulagač u Tvrtku >>.... -ESOP« d.d. je matična Tvrtka »....« d.d. koja osniva dioničko društvo uz Program stimulativnog nagrađivanja rada iz dobiti s vlasništvom dionica.

U modelu radničkog dioničarstva - ESOP-a razlikujemo članove-dioničare Tvrtke- ESOP d.d. i ulagače u Tvrtku -»....ESOP d.d..

Članovi ESOP društva su njegovi dioničari/ udjeličari i imaju status člana-dioničara dok traje program ESOP-a ili su zaposleni u matičnom društvu.

Ulagači u ESOP društvo mogu biti pravne i fizičke osobe prema unaprijed utvrđenim pravilima programa radničkog dioničarstva. Prvi ulagač u ESOP društvo je matično društvo koje osniva ESOP za pokretanje radničkog dioničarstva uz Program stimulativnog nagrađivanja rada iz dobiti s vlasništvom dionica.

Financiranje radničkog dioničarstva - ESOP-a

Jedan od glavnih elemenata ESOP programa je osigurati potrebna financijska sredstva radnicima za kupnju dionica za ulazak u ESOP program. Dionice matičnog društva kupuje ESOP za potrebe svojih članova-dioničara. Svi mogući financijeri programa navedeni su u prethodnoj skici. Financiranje ESOP programa na rok od 5, 10 i 15 godina priprema se kao investicijski projekt.

Uvođenjem programa ESOP-a u dioničko društvo potrebno je oblikovati dugoročnu aktivnu politiku dividende na rok od 5, 10, 15 i 20 godina. Navedeni vremenski rokovi politike dividende povezani su sa sudjelovanjem u dioničkoj strukturi svih radnika dioničara. Budući da prema investicijskom projektu ESOP-a kroz njegove potprograme raste postotak vlasništva radnika dioničara, projektira se politika dobiti uz isplatu dividende ili novih ulaganja radnika u dionice. Pritom je važno izabrati najbolji trenutak za isplatu dobiti-dividende prema zakonskim propisima (stalno minimiziranje poreznog opterećenja u skladu s promjenama Zakona).

Ta nova dugoročna politika dividende treba sadržavati stalnu godišnju mogućnost isplate dividende za kreditno opterećenje (otplatu kamata i/ili glavnice kredita) bez planiranja značajnijeg povećanja tržišne vrijednosti dionica i njihove prodaje. Ako se očekuje znatnije povećanje tržišne vrijednosti dionica zbog malog udjela radnika u ESOP-u, politika dividende može imati sporiji rast u predviđenom prvom vremenskom razdoblju ESOP programa.

Svako neprijateljsko preuzimanje dionica matičnog dioničkog društva nastoji se spriječiti kroz adekvatne modele ESOP-a ili planove za povećanje temeljnog kapitala dioničkog društva emisijama redovitih i povlaštenih ESOP dionica. ESOP društvo preko broker-skih kuća i u suradnji s investicijskim bankama koji podržavaju ESOP programe trebaju biti u financijskoj mogućnosti otkupiti i određenu količinu dionica matičnog društva na burzama.

Temeljna pravila za radničko dioničarstvo - ESOP program

U dioničkim društvima koja se odlučuju za radničko dioničarstvo prema modelu ESOP-a potrebno je u statut ili ugovore ugraditi određena pravila za dugoročnu strategiju programa radničkog dioničarstva. Učinkovitost i kvaliteta ESOP programa u velikoj mjeri ovisi o konzistentnosti ugrađenih pravila prema strategiji dioničkog društva. Na temelju dosadašnjeg iskustva predlažemo da se, uvažavajući vlastite specifičnosti djelatnosti, veličine društva, strukture vlasništva-dioničarstva, oblikuje model prema sljedećim pravilima:

• Svaki ESOP program i potprogram ima točno utvrđeni rok (3,5-10 godina ...)
• U ESOP društvima razlikujemo članove-dioničare i Ulagače
• Dionice ESOP društva (d.d.) imaju svi zaposleni radnici
• Dioniče matičnog društva ima većina radnika
• Ulagači u ESOP društva postaju svi koji stave na raspolaganje svoje dionice ESOP-u
• U ESOP program ulazi se u nekoliko potprograma-ciklusa
• Dionice ESOP programa su redovite
• Dionice ESOP programa su povlaštene (određena dividenda - npr. 10% godišnje)
• Mogućnosti financiranja ESOP-a za kupnju dionica od financijskih institucija ili trgovačkih društava
• Broj dionica/udjela koji posjeduju radnici na početku programa ESOP-a je približno jednak
• Nema vanjskih članova u ESOP programu
• Predstavnici radnika su u nadzornom odboru i upravi ESOP društva
• U trezoru ESOP društva nalazi se određeni broj dionica za nove radnike
• Ulasci i izlasci iz ESOP društva su mogući samo u unaprijed poznatim rokovima
• Izlazak iz ESOP programa je dopušten, ali je destimulativan
• Odlazak iz ESOP programa u mirovinu je stimulativan
• Završetak ESOP programa je višestruko stimulativan
• Odlaskom iz matičnog društva dionice se prodaju u trezor društva
• Ulagači u ESOP društvo dobivaju posebne premije
• Odlučivanje u ESOP društvo je kapital-sko
• Odlučivanje u ESOP društvu je demokratsko - svaki član jedan glas
• Dionicama se trguje samo na burzi.

Izabrana i ugrađena pravila dugoročno definiraju sustav radničkog dioničarstva i imaju cilj savladavati višestruku složenost sinerget-skog odnosa dioničarskog upravljanja i rukovođenja u matičnom društvu i ESOP društvu barem sljedećih pet godina.

Pravila za radničko dioničarstvo trebaju definirati i sustav za dioničarsku kontrolu koja je u funkciji ostvarenja terminskih ciljeva iz programa ESOP-a.

Zaključak

Radničko dioničarstvo je međusobni par- tnerski odnos svih zaposlenih uključenih u svaki program ili potprogram ESOP-a. Radnici su u procesu restrukturiranja i privatizacije strateški partneri što znači da imaju najmanje 50% + 1 dionicu u dioničarskom društvu u kojem su zaposleni.

U uvjetima hrvatskog nerazvijenog burzovnog dioničarstva, a posebno radničkog dioničarstva, za očekivati je da će vrlo brzo doći do novog privatizacijskog modela za upravljanje i rukovođenje, koji će se zasnivati na modelima radničkog dioničarstva - modelima ESOP-a.

Smatramo da će zbog zahtjeva za očuvanje postojećih radnih mjesta i novih razvojnih strategija veliki broj dioničkih društava pristupiti izradi vlastitih strateških planova-programa za radničko dioničarstvo (dioničarsko partnerstvo). Kao prilog takvoj tezi mogu poslužiti podaci o netransparentnosti i neuspješnosti dosadašnjeg privatizacijskog modela dioničarstva u Hrvatskoj, koji stalno dovodi do smanjivanja radnih mjesta, povećanja broja nezaposlenih, prestanka rada pojedinih djelatnosti, sve većeg broja stečajeva ili sanacija društava, te sve većih socijalnih razlika koje nisu rezultat rada ili uloženog kapitala.

U prilog radničkom dioničarstvu je i činjenica da do sada ni jedno ESOP društvo nije prestalo s radom ili otišlo u stečaj.

Prema dosadašnjim istraživanjima, programi ESOP-a - radničkog dioničarstva i partici- pativnog sudjelovanja u dioničarskom upravljanju i rukovođenju u izravnoj su vezi i imaju najbolji utjecaj na dugoročnu učinkovitost dioničkog društva kao i kvalitetu rada radnika i rukovoditelja.

Izvadak iz »Radničko dioničarstvo - Primjena modela ESOP-a za hrvatska poduzeća«, Znanstveni forum HITA-Consulting, Zagreb, 21. 3. 2003.