1.bUvod

Izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora raspisani su Odlukom predsjednika Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor koja je objavljena 20. listopada 2003. (Nar. nov., br. 165/03). U Republici Hrvatskoj održat će se u nedjelju, 23. studenoga 2003., a u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske diljem svijeta, u subotu 22. studenoga i u nedjelju 23. studenoga 2003. Državno izborno povjerenstvo donijelo je Obvezatne upute kojima je iscrpno propisalo redoslijed izbornih radnji i tijek rokova, kao i druge pojedinosti koje nisu Zakonom o izborima dovoljno precizno propisane. Sukladno Obvezatnim uputama broj l svi rokovi u izbornom postupku počeli su teći 21. listopada 2003., u 00,00 sati. Nakon što su, sukladno odredbama članka 19. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, političke stranke, odnosno birači kao predlagatelji stranačkih, odnosno neovisnih izbornih lista u izbornim jedinicama izvršili radnju kandidiranja predajom prijedloga izbornih lista za pojedine izborne jedinice u kojima žele izaći na izbore, Državnom izbornom povjerenstvu u roku 14 dana od dana raspisivanja izbora (dakle do 3. studenoga 2003., u 24.00 sati), Državno je izborno povjerenstvo u roku 48 sati po isteku toga roka prihvatilo i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objavilo sve pravovaljane predložene liste za svaku izbornu jedinicu. Također, Državno izborno povjerenstvo objavilo je i za svaku izbornu jedinicu zbirnu listu svih pravovaljanih predloženih lista. Glasački listići za pojedine izborne jedinice sadržavat će popis izbornih lista koje sudjeluju na izborima, onakav kakav je objavljen na zbirnoj listi svih pravovaljano predloženih lista za svaku izbornu jedinicu. Može se, međutim, dogoditi da rješenje Državnog izbornog povjerenstva o prihvaćanju neke predložene liste bude ukinuto povodom prigovora, odnosno žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske zbog određenih nepravilnosti pa se takva lista, iako objavljena na zbirnoj listi, zasigurno neće naći na popisu lista na glasačkom listiću za odnosnu izbornu jedinicu. Nakon što je Državno izborno povjerenstvo istekom roka za kandidiranje objavilo zbirne liste izbornih jedinica, 5. studenoga 2003., na temelju članka 26. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (u nastavku teksta: Izborni zakon), počeo je i stadij izbornog postupka koji se naziva izborna promidžba. Ona završava 24 sata prije dana održavanja izbora, kad nastupa izborna šutnja.

2. Izborna promidžba i izborna šutnja

2.1. Sadržaj i pravila izborne promidžbe

Izborna promidžba predstavlja prema odredbi članka 26. Izbornog zakona vrijeme u kojem političke stranke koje su istaknule svoje liste, odnosno kandidate, predstavljaju svoje izborne programe, te kandidate biračima - jednom riječju provode izbornu kampanju ili agitaciju. U tom smislu, sukladno odredbi članka 27. Izbornog zakona sva sredstva javnog priopćavanja dužna su u svom djelovanju omogućiti ostvarivanje prava političkih stranaka koja im prema tom Zakonu pripadaju u izbornoj promidžbi.

Poput mnogih demokratskih izbornih zakona i novi hrvatski Izborni zakon nastoji svojim rješenjima u granicama objektivnih mogućnosti osigurati jednake uvjete izborne utakmice, odnosno ravnopravnost svih političkih stranaka koje sudjeluju na izborima u tom stadiju izbornog postupka. Sukladno članku 28. Izbornog zakona Sabor je donio Pravila o postupanju elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe kojima su razrađeni i utvrđeni oblici i vrijeme praćenja izborne promidžbe političkih stranaka, način predstavljanja programa političkih stranaka, kandidata na stranačkim i na neovisnim listama, kandidata za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina, stranačkih dužnosnika, te pravila za emisije sa sučeljavanjima nositelja izbornih lista. Budući da u suvremenom društvu najvažnije mjesto među sredstvima priopćavanja, odnosno prema odredbama Zakona o medijima (Nar. nov., br. 163/03) zauzimaju televizija i radio, tim je Pravilima, kako je propisano Izbornim zakonom, utvrđeno ukupno vrijeme svih emisija (telopi, spotovi, snimke sa skupova, posebne emisije i slično) koje putem elektroničkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj u jednakom trajanju mogu zakupiti većinska politička stranka i koalicija i oporbene političke stranke ili koalicije, vodeći računa da se jednako vrijeme obračunava po pojedinačnoj listi koja sudjeluje na izborima.

Ostala sredstva javnog priopćavanja, kao što su dnevni i tjedni tisak, objektivno je nemoguće obvezati zakonom da količinski odrede prostor koji bi morali rezervirati za svaku političku stranku koja sudjeluje na izborima. Tako je člankom 27. stavkom 2. Izbornog zakona propisano da su sva sredstva javnog priopćavanja, (pa tako i tisak, op.) dužna u

svom djelovanju omogućiti iznošenje i obrazlaganje svojih programa pod jednakim uvjetima.

2.2. Troškovi izborne promidžbe i pravo na njihovu naknadu

Prema članku 29. Izbornog zakona, pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz Državnog proračuna Republike Hrvatske ostvarit će sve političke stranke koje su istaknule liste u najmanje jednoj izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Također, pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz Državnog proračuna Republike Hrvatske ostvarit će i kandidati za zastupnike pripadnika autohtonih nacionalnih manjina koji se biraju u posebnim izbornim jedinicama i nositelji neovisnih lista. Ovdje valja naglasiti da parlamentarne političke stranke koje su imale zastupnike u Zastupničkom domu Hrvatskog sabora na dan 31. prosinca 2002. koje sudjeluju na izborima imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe u jednogodišnjem iznosu određenom za 2003. godinu prema Zakonu o političkim strankama (Nar. nov., br. 76/93, 111/96, 164/98 i 36/01) i propisima donesenim na temelju toga Zakona. Troškovi izborne promidžbe moraju biti isplaćeni političkim strankama najkasnije 48 sati nakon što su prihvaćene liste postale konačne. Naime, tek će se tada znati koje će izborne liste doista sudjelovati na predstojećim izborima jer je moguće da neka od predloženih izbornih lista u postupku povodom izjavljenog prigovora u postupku kandidiranja, te žalbenom postupku pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, bude ukinuta i time eliminirana s izbora.

Kao što je bilo uobičajeno i dosad, političke stranke, neovisni kandidati za zastupnike autohtonih nacionalnih manjina, izbornu će promidžbu moći financirati vlastitim novčanim sredstvima. Zanimljivo je istaknuti odredbu članka 31. prema kojoj je svaka politička stranka, koja je istaknula liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, dužna do početka izborne promidžbe objaviti okvirne podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koje namjerava utrošiti za izbornu promidžbu. Te su podatke do istog roka dužni objaviti i kandidati za zastupnike pripadnika autohtonih nacionalnih manjina, te nositelji neovisnih lista.

Međutim, političke stranke koje na dan 31. prosinca 2002. nisu bile zastupljene u Hrvatskom saboru kao i predlagatelji neovisnih lista, a koji sudjeluju na izborima, imat će pravo na naknadu troškova izborne promidžbe tek ako na izborima dobiju više od 5% važećih glasova birača izborne jedinice. Isto tako, pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz Državnog proračuna Republike Hrvatske ostvarit će i kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koji dobiju najmanje 5% važećih glasova birača u posebnoj izbornoj jedinici. Sukladno odredbi članka 34. st. 3. i 4. ta se naknada mora isplatiti u roku 30 dana od dana objave službenih rezultata izbora. Visinu naknade troškova izborne promidžbe odredit će Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom. Pritom se propisuje da ta odluka mora biti donesena najkasnije 20 dana prije dana održavanja izbora.

Naknada troškova izborne promidžbe isplaćivat će se izravno na središnje račune političkih stranaka u mjestu njihova sjedišta, odnosno izravno neovisnim kandidatima za zastupnike autohtonih nacionalnih manjina.

2.3. Ograničenja izborne šutnje

Izborni zakon poznaje institut izborne šutnje, te se pod tim pojmom razumijeva vrijeme neposredno pred početak samih izbora, te vrijeme u kojemu se odvija samo glasovanje. Razlog postojanja toga instituta, a kojeg u tom obliku ne poznaju baš svi izborni sustavi, u našim političkim prilikama nalazi se u želji zakonodavca da biračima omogući da u vremenu neposredno prije izbora, kao i na sam dan izbora, samostalno, bez pritiska agitacija političkih konkurenata, razmisle kome će pokloniti svoj glas. U tom smislu, člankom 26. stavkom 2. Izbornog zakona propisuje se da se na dan održavanja izbora kao i 24 sata prije dana održavanja izbora zabranjuje svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua nositelja lista, odnosno kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela. Možda je od svih navedenih zabranjenih radnji tijekom izborne šutnje najvažnija zabrana objavljivanja prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, jer bi se time i te kako moglo utjecati na odaziv, odnosno neo-daziv birača na sam dan izbora. Međutim, izborna promidžba na sam dan izbora nije zabranjena u svim državama. Dopuštena je, primjerice, u Velikoj Britaniji kao i još ponegdje. Ipak, institutom izborne šutnje kako je postavljena našim Izbornim zakonom, uklanjaju se moguća žarišta manipulacija, čime se u svakom slučaju pridonosi čistoći izbornih rezultata, ne samo u tehničkom, već i u sadržajnom smislu.

No, dok će se glasovanje na dan izbora na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj odvijati samo jedan dan, u diplo-matsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u inozemstvu glasovanje će na temelju odredbe članka 68. stavka 2. trajati dva dana, s tim da će završiti na dan kad završava glasovanje u Republici Hrvatskoj. Ta odredba otvara problem određivanja izborne šutnje u pojedinim državama u kojima će glasovati naši građani s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, te će se izborna šutnja, kao obvezatan institut iz članka 26. stavka 2 Izbornog zakona u inozemstvu produljiti na 24 sata prije prvog dana izbora, te prvi i drugi dan izbora, čime će izborna šutnja u inozemstvu počinjati 24 sata prije nego li u Republici Hrvatskoj. Tako će u inozemstvu izborna šutnja početi 21. studenoga 2003. u 00,00 sati, a trajat će zaključno do 23. studenoga 2003. u 19,00 sati. U Republici Hrvatskoj izborna će šutnja početi 22. studenoga 2003. u 00,00 sati, a trajat će do 23. studenoga 2003. u 19,00 sati.

3. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski sabor

Prema odredbi članka 44. Izbornog zakona, tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski sabor su: Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva izbornih jedinica, općinska i gradska izborna povjerenstva, te birački odbori. Osim tih tijela, koja provode izborni postupak, na određen način sudjeluju još neka: povodom žalbi na rješenja Državnog izbornog povjerenstva u izbornom postupku sudjeluje i Ustavni sud Republike Hrvatske, dok izvanupravni nadzor izborne promidžbe provodi Etičko povjerenstvo na čelu s predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao svojim predsjednikom.

3.1. Državno izborno povjerenstvo i njegova nadležnost

Državno izborno povjerenstvo, baš kao i ostala niža izborna povjerenstva, sukladno članku 45. Izbornog zakona, ima stalni i prošireni sastav. Stalni sastav Državnog izbornog povjerenstva čine predsjednik i četiri člana, te njihovi zamjenici. Dok je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske po položaju predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, članove povjerenstva, zamjenika predsjednika i zamjenike članove stalnog sastava Državnog izbornog povjerenstva imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika koji prema prirodi stvari ne smiju biti članovi političkih stranaka.

Međutim, prošireni sastav Državnog izbornog povjerenstva, baš kao i nižih izbornih povjerenstava, jest stranački. Prema članku 46. Izbornog zakona, prošireni sastav Državnog izbornog povjerenstva čine po tri predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicije i tri dogovorno predložena predstavnika oporbenih političkih stranaka, odnosno koalicija sukladno stranačkom sastavu doma Sabora za koji su izbori raspisani, te njihovi zamjenici. Prošireni sastav Državnog izbornog povjerenstva određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica. No, ako se ne postigne dogovor o tri predstavnika političkih stranaka koje se prema stranačkom sastavu doma Sabora za koji su raspisani izbori smatraju oporbenima, izbor tri člana proširenog sastava i njihovih zamjenika obavit će se kockom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske i to između kandidata i zamjenika posebno.

Valja naglasiti da na temelju članka 46. stavka 2. Izbornog zakona članovi proširenog sastava Državnog izbornog povjerenstva imaju sva prava i dužnosti stalnih članova Državnog povjerenstva. Time su im, dakle, i odgovornosti jednake.

Državno izborno povjerenstvo sukladno članku 48. Izbornog zakona:

1. brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za zastupnike Sabora,
2. imenuje članove izbornih povjerenstava izbornih jedinica,
3. utvrđuje obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora,
4. određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske,
5. propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbe izbora,
6. nadzire rad izbornih povjerenstava izbornih jedinica,
7. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje liste izbornih jedinica, te sastavlja zbirne liste izbornih jedinica,
8. nadzire pravilnost izborne promidžbe,
9. objavljuje rezultate izbora za zastupnike u Saboru,
10. osigurava stalnu službu sa zadaćom mjerodavnog i stručnog informiranja birača i davanja odgovora vezanih uz provedbu glasovanja i izbora, te
11. obavlja druge poslove određene Izbornim zakonom.

3.2. Izborna povjerenstva izbornih jedinica i njihova nadležnost

Kao i Državno izborno povjerenstvo, i izborna povjerenstva izbornih jedinica imaju stalni i prošireni sastav. Stalni sastav izbornih povjerenstava izbornih jedinica čine predsjednik i dva člana, te njihovi zamjenici, pri čemu predsjednika, članove, zamjenika predsjednika i zamjenike članova stalnog sastava izbornog povjerenstva izborne jedinice imenuje Državno izborno povjerenstvo iz reda sudaca i istaknutih pravnika, lako nije izričito propisano, misli se dakako na pravnike izvan stranaka, sukladno općem in-terpretativnom pravilu iz članka 45. stavka 3. Izbornog zakona, koji uređuje istovrsnu situaciju u odnosu na sastav Državnog izbornog povjerenstva. Prošireni sastav izbornog povjerenstva izborne jedinice čine po dva predstavnika većinske političke stranke, odnosno koalicije i dva dogovorno predložena predstavnika oporbenih političkih stranaka, odnosno koalicija sukladno stranačkom sastavu Hrvatskog sabora za koji su raspisani izbori, te njihovi zamjenici. U tom se slučaju, također, prošireni sastav izbornog povjerenstva izborne jedinice određuje se po prihvaćanju, utvrđivanju i objavi izbornih (u zakonu stoji »stranačkih«, što je preusko, op.) lista. Ako se ni u tom slučaju ne bi postigao dogovor o dva predstavnika političkih stranaka koje se prema stranačkom sastavu Sabora za koji su izbori raspisani smatraju oporbenima, izbor dva člana proširenog sastava i njihovih zamjenika obavit će se kockom pred Državnim izbornim povjerenstvom i to između kandidata i zamjenika. Također i u tom slučaju, sukladno članku 51. stavku 2., članovi proširenog sastava izbornih povjerenstava izbornih jedinica imaju sva prava i dužnosti stalnih članova izbornih povjerenstava izbornih jedinica.

Izborno povjerenstvo izborne jedinice temeljem članka 53. Izbornog zakona:

1. brine za zakonitu provedbu izbora na biračkim mjestima na svom području,
2. određuje biračka mjesta na prijedlog općinskih i gradskih izbornih povjerenstava,
3. imenuje općinska i gradska izborna povjerenstva,
4. imenuje i raspušta biračke odbore,
5. prema obvezatnim uputama Državnog izbornog povjerenstva obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području,
6. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području od općinskih i gradskih izbornih povjerenstava i dostavlja ih Državnom izbornom povjerenstvu, te
7. obavlja druge poslove određene Izbornim zakonom.

Valja istaknuti da se odredbe navedenog članka 53. Izbornog zakona o nadležnosti izbornih povjerenstava izbornih jedinica na odgovarajući način primjenjuju i na izborna povjerenstva izbornih jedinica u kojima se biraju zastupnici pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. S druge strane, funkciju izbornog povjerenstva za XI. posebnu izbornu jedinicu u kojoj svoje predstavnike biraju hrvatski birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, preuzima Državno izborno povjerenstvo (arg. iz čl. 48. t. 4. Izbornog zakona).

3.3. Općinska i gradska izborna povjerenstva i njihova nadležnost

Općinska i gradska izborna povjerenstva u skladu s modelom prema kojem su zamišljena kao tijela izbornog postupka predstavljaju sponu između izbornih povjerenstava izbornih jedinica i biračkih odbora, te su im nadležnosti određene upravo prema toj zadaći. Postojanje općinskih i gradskih izbornih jedinica u strukturi tijela izbornog postupka za Hrvatski sabor olakšava komunikaciju izbornih povjerenstava izbornih jedinica s biračkim odborima, što svakako pridonosi urednosti distribucije i povrata izbornog materijala (glasački listići, zapisnici o radu biračkih odbora). Konačno, općinska i gradska izborna povjerenstva lakše operiraju podacima s terena - područja svoje mjesne nadležnosti, te je i na taj način olakšano obavljanje pojedinih radnji izbornim povjerenstvima izbornih jedinica. Općinska i gradska izborna povjerenstva imenuju izborna povjerenstva izbornih jedinica na čijem se području nalaze. Na temelju članka 55. stavka 2. Izbornog zakona, na sastav i izbor općinskih i gradskih izbornih povjerenstava primjenjuju se ista pravila kao i za sastav i izbor izbornih povjerenstava izbornih jedinica.

Prema odredbi članka 56. Izbornog zakona općinska i gradska izborna povjerenstva:

• predlažu izbornom povjerenstvu izbornih jedinica utvrđivanje biračkih mjesta na području općine, odnosno grada,
• predlažu imenovanje biračkih odbora na području općine, odnosno grada,
• predlažu raspuštanje biračkih odbora u slučajevima predviđenima Izbornim zakonom,
• prikupljaju podatke o izborima i prosljeđuju ih izbornom povjerenstvu izborne jedinice.
• obavljaju i druge poslove koje na njih iz svoga djelokruga prenese izborno povjerenstvo izborne jedinice.

3.4. Birački odbori

Birački odbori izravno provode glasovanje birača na biračkim mjestima, te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja, u skladu s odredbama Izbornog zakona. Njihov je sastav stranački, osim predsjednika biračkog odbora koji mora biti imenovan iz reda osoba izvan stranaka. Prema odredbi članka 57. Izbornog zakona, birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te zamjenici članova. Po dva člana i zamjenika određuje većinska politička stranka ili koalicija, a po dva člana i zamjenika oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stranačkom sastavu Hrvatskog sabora.

Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije osam dana prije dana na koji se održavaju izbori za zastupnike. Međutim, ne odrede li ih, odnosno ne dostave li njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima, čime bi objektivno bio blokiran čitav izborni postupak, ta izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora. Propisuje se, također, da predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebali bi biti pravne struke. Biračke odbore za sva biračka mjesta, sukladno navedenim odredbama, imenuju izborna povjerenstva nadležna prema odredbama Izbornoga zakona (to su izborna povjerenstva izbornih jedinica i Državno izborno povjerenstvo koje određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u hrvatskim diplo- matsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske najkasnije pet dana prije održavanja izbora.

U tom sklopu treba reći i to da će na temelju odredbe članka 58. Izbornog zakona najkasnije deset dana prije izbora Državno izborno povjerenstvo za biračka mjesta u inozemstvu, a izborna povjerenstva izborne jedinice, odnosno županijska izborna povjerenstva za područje Republike Hrvatske, objaviti koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu. U nas je uobičajeno da se takva rješenja nadležnih izbornih povjerenstava objave biračima prema mjestu stanovanja putem plakata.

Ministar obrane prema odredbi članka 59. Izbornog zakona odredit će biračka mjesta za glasovanje birača na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske; ministar pomorstva, prometa i veza odredit će biračka mjesta za glasovanje birača koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske; a ministar pravosuđa odredit će biračka mjesta za glasovanje birača lišenih slobode. Pojedinosti oko glasovanja tih kategorija osoba propisalo je Državno izborno povjerenstvo svojim Obvezatnim uputama VII. o glasovanju osoba na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, članova posada pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom i osoba lišenih slobode (Nar. nov., br. 171/03).

Dakako, pri određivanju biračkih mjesta morat će se voditi računa o broju birača koji će na njima glasovati, kao i o dostupnosti i prostornoj udaljenosti biračkog mjesta. Broj birača koji će glasovati na jednom biračkom mjestu odredit će se tako da se glasovanje bez poteškoća može odvijati u vremenu određenom za glasovanje. Konačno, kako se propisuje člankom 60. Izbornog zakona, za svako biračko mjesto određuje se posebna prostorija za glasovanje koja se mora opremiti i urediti na način koji će osigurati tajnost glasovanja. U tom sklopu svako biračko mjesto ima redni broj.