1. Postupak glasovanja

1.1. Osobno glasovanje i načelo neposrednosti

Glasovanje se, kako propisuje odredba članka 62. st. 1. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Nar. nov., br. 69/03 - proč. tekst, u nastavku: Izborni zakon), obavlja osobno, glasačkim listićima, te nitko ne može glasovati u ime druge osobe. Time je, uz ostale odredbe Izbornog zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor koje propisuju način izbora, ostvareno načelo iz članka 45. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov, br. 41/01 - proč. tekst i 55/01 - isp.) o neposrednosti glasovanja. Naime, to načelo određuje da birači neposredno, dakle bez posredstva posebne kategorije birača - izbornika, koje bi birači prethodno birali da oni u njihovo ime sami neposredno glasuju za kandidate koji su kao takvi istaknuti na stranačkim, odnosno neovisnim listama u pojedinim izbornim jedinicama. Od tog ustavnog načela nema odstupanja pa je samo po sebi razumljivo da i birači koji zbog bolesti, odnosno tjelesnog nedostatka, te nepismeni ne mogu fizički sami glasovati već to čine uz pomoć i sudjelovanje druge osobe, također glasuju neposredno - za kandidate istaknute na listama.

U tom smislu članak 71. Izbornog zakona propisuje da birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će prema njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste, odnosno ispred imena kandidata za koje birač glasuje. Isto tako, birač koji nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto obavijestit će o tome birački odbor. Predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora ili zamjenika koji će birača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasovanje, vodeći pritom računa o tajnosti glasovanja. Predsjednik biračkog odbora dužan je glasovanje birača s tjelesnom manom, nepismenih birača, kao i glasovanje izvan biračkog mjesta po prethodnoj obavijesti birača, poimenično navesti u zapisniku o radu biračkog odbora. Pojedinosti oko praćenja izbora od strane stranih promatrača propisalo je Državno izborno povjerenstvo svojim Obvezatnim uputama V o pravima i dužnostima stranih promatrača (Nar. nov., br. 170/03). Pojedinosti oko glasovanja osoba s tjelesnom manom, kao i nepismenih osoba, te osoba koje ne mogu pristupiti na biračko mjesto propisalo je Državno izborno povjerenstvo svojim Obvezatnim uputama VIII (Nar. nov., br. 171/03).

1.2. Sadržaj glasačkog listića

Tiskanje glasačkih listića temeljem članka 62. Izbornog zakona rezervirano je za državnu tiskaru koju odredi Državno izborno povjerenstvo. Ono je osim toga dužno i nadzirati tiskanje glasačkih listića. Istim je člankom Izbornog zakona propisano da svaki glasački listić mora imati otisnut serijski broj. Na taj je način omogućen djelotvoran nadzor kretanja tiskanih glasačkih listića tijekom njihove distribucije po biračkim mjestima, čime su u mjeri koliko je to objektivno moguće spriječene nepravilnosti, a ako bi do njih i došlo, upravo putem numeracije glasačkih listića, te evidencije kojem je biračkom odboru dostavljena koja serija, olakšano je utvrđivanje njihove nepovlasne uporabe. Valja naglasiti da se zbog numeracije glasačkih listića ne narušava ustavno načelo tajnosti glasovanja, jer Državno izborno povjerenstvo obvezatnim uputama propisuje da prilikom pružanja glasačkih listića biračima, glasačke listiće treba držati složene tako da članovi biračkog odbora, prilikom njihova izdavanja biračima, nisu u mogućnosti vidjeti redni broj listića, dakle naopako - s licem prema dolje.

Prema članku 63. Izbornog zakona, glasački listić na kojem se glasuje za jednu od lista izborne jedinice sadržava:

1. naziv liste,
2. ime i prezime nositelja liste, te
3. serijski broj.

Na glasačkom listiću stranačke se liste navode onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi dotičnih lista, a ispred naziva liste stavlja se redni broj.

1.3. Način glasovanja

Sukladno odredbi članaka 64. st. 1. Izbornog zakona, glasuje se samo za liste izborne jedinice, a ne i za kandidate na njima pojedinačno. Tom je odredbom postavljen sustav tzv. vezanih izbornih lista - pri čemu birači nisu ovlašteni samostalno zaokruživanjem tek pojedinih kandidata na listama glasovati za njih pojedinačno, odnosno mijenjati njihov redoslijed na listama, kao što bi bilo moguće da je primijenjen sustav otvorenih lista. Naprotiv, U sustavu tzv. vezanih izbornih lista birači glasuju za neku od predloženih izbornih lista i sve kandidate koji su na njoj istaknuti. Navedeni sustav tzv. otvorenih lista vrlo se rijetko primjenjuje zbog tehničke složenosti obračuna koliko je pojedini kandidat na nekoj od lista dobio glasova, te pretvaranja tih glasova u broj osvojenih zastupničkih mjesta. Tako se i u Hrvatskoj unatoč najavama uvođenja takvog sustava od toga odustalo.

Predsjednik biračkog odbora ili od njega ovlašteni član dužan je za svakog birača koji pristupi glasovanju provjeriti je li upisan u popis birača. Ako birač nije upisan u popis birača, predsjednik biračkog odbora neće mu dopustiti glasovanje, osim ako birač svoje biračko pravo na tom biračkom mjestu ne dokaže potvrdom nadležnog državnog tijela (glasovanje uz potvrdu).

Glasački listić popunjava se temeljem stavka 2. članka 64. tako da se zaokruži redni broj ispred naziva liste izborne jedinice (odnosno ispred naziva županijske liste). U tom će se smislu važećim glasačkim listićem smatrati, temeljem članka 66. Izbornog zakona onaj glasački listić iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu ili kandidata birač glasovao. Prema odredbi članka 67. nevažeći glasački listić jest: 1. neispunjeni glasački listić, 2. glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu, odnosno kandidata nacionalne manjine, glasovao. Dakako takav nevažeći glasački listić ne nosi glas niti jednoj od istaknutih lista u odnosnoj izbornoj jedinici, odnosno kandidatu nacionalne manjine, već samo listić iz kojega se sa sigurnošću može utvrditi kojoj je od istaknutih lista dan glas, predstavlja - važeći glas.

Prema odredbi članka 65. Izbornog zakona, glasački listić na kojem se glasuje u izbornoj jedinici u kojoj se bira zastupnik za nacionalne manjine i njegov zamjenik sadržava:

1. ime i prezime kandidata i njegovog zamjenika,
2. puni i skraćeni naziv političke stranke, odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je predložila kandidata. Ako je kandidat predložen od skupine birača u skladu s odredbama Izbornog zakona, uz njegovo ime i prezime navodi se i naznaka »neovisni kandidat«, kao i
3. serijski broj.

Pritom se kandidati na glasačkom listiću navode onim redom kojim su navedeni na listi kandidata za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Također, ispred imena svakog kandidata stavlja se redni boroj. Glasuje se samo za kandidate za izbor zastupnika nacionalnih manjina koji su navedeni na glasačkom listiću i to zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata. Dakle, izbor se u ovom slučaju provodi sustavom relativne većine u izbornoj jedinici za odgovarajuću nacionalnu manjinu koju kao, tzv. malu izbornu jedinicu, čini čitav teritorij Republike Hrvatske.

1.4. Vrijeme glasovanja

Na dan izbora, kao što je i dosad bilo uobičajeno, glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. U diplomatsko-kon-zularnim predstavništvima glasovanje traje dva dana s time da završava na dan kad završava glasovanje u Republici Hrvatskoj. Birališta se zatvaraju u devetnaest sati, ali će se, kako se propisuje, biračima koji su se zatekli na biralištima omogućiti glasovanje. U navedeno vrijeme određeno za glasovanje, na biračkom mjestu moraju neprekidno biti nazočna najmanje tri člana biračkog odbora ili njihovi zamjenici.

1.5. Osiguranje reda i mira

Predsjednik biračkog odbora dužan je i ovlašten osigurati red i mir na biračkom mjestu za vrijeme glasovanja, kao i nakon zatvaranja birališta. Ako je to nužno radi očuvanja reda i mira, te radi nesmetanog odvijanja glasovanja, predsjednik biračkog odbora ovlašten je temeljem članka 69. st. 2. Izbornog zakona zatražiti pomoć policije koja je na biračkom mjestu dužna postupati prema njegovim uputama, u sklopu zakonskih ovlasti. Nitko osim pripadnika policije na poziv predsjednika biračkog odbora, ne smije doći na biralište naoružan.

2. Utvrđivanje izbornih rezultata

2.1. Prebrojavanje glasačkih listića

Odredbe članka 72. Izbornog zakona propisuju metodologiju kako će se prebrajati glasački listići i utvrditi koliko je glasova dobila koja lista, na način koji, koliko je to objektivno moguće propisati, onemogućava pogreške i možebitne zlouporabe. Po završenom glasovanju birački odbor će najprije prebrajati neu-potrebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti. Potom će birački odbor na temelju zapisnika utvrditi ukupan broj birača koji su glasovali, prema popisu birača, odnosno prema izvatku iz popisa birača. Nakon što broj birača koji su glasovali bude utvrđen, birački će odbor pristupiti otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.

Važna je odredba članka 73. Izbornog zakona. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima. Naime, moglo bi se dogoditi da neki od birača, nakon što primi glasački listić od članova biračkog odbora, isti ne ubaci u glasačku kutiju, već se odnoseći ga udalji s birališta.

Međutim, ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od glasova u glasačkoj kutiji (misli se na listiće u glasačkoj kutiji, op.), birački će odbor odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale općinskom, odnosno gradskom izbornom povjerenstvu. Općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo odmah će o tome izvijestiti izborno povjerenstvo izborne jedinice koje će poništiti glasovanje na tom biračkom mjestu, raspustiti birački odbor, te imenovati novi i odrediti ponavljanje glasovanja na tom biračkom mjestu u roku 8 dana.

2.2. Utvrđivanje rezultata izbora i njihovo objavljivanje

Temeljem članka 75. Izbornog zakona, birački odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom općinskom ili gradskom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku 12 sati od zatvaranja birališta. Birački odbor u hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu dostavlja zapisnik o svom radu, s ostalim izbornim materijalom, izravno Državnom izbornom povjerenstvu u roku 48 sati od zatvaranja birališta. Nakon što od izbornih povjerenstava izbornih jedinica primi izborne rezultate s njihovih područja zajedno sa zapisnicima o radu tih izbornih povjerenstava, Državno će izborno povjerenstvo temeljem članka 78. Izbornog zakona utvrditi rezultate izbora za zastupnike Hrvatskog sabora. Sve do objavljivanja službenih izbornih rezultata koji će kao takvi obuhvatiti izborne rezultate sa svih biračkih mjesta, svi izborni rezultati koje Državno izborno povjerenstvo prethodno objavi na temelju sve do tog trenutka obrađenih podataka, smatrat će se neslužbenim izbornim rezultatima. Nakon proteka Izbornim zakonom predviđenih rokova za podnošenje prigovora zbog nepravilnosti u postupku izbora Državnom izbornom povjerenstvu, te provedenih postupaka pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u povodu žalbi na rješenje Državnog izbornog povjerenstva, službeni će izborni rezultati postati konačnim izbornim rezultatima.

2.3. Promatranje izbora od nevladinih udruga i stranih promatrača

Temeljem članka 94. Izbornog zakona nevladine udruge imaju pravo pratiti izborni postupak, a napose promatrati provedbu izbora, te rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora na svim razinama. Da bi ostvarile to pravo, zainteresirane udruge dužne su u roku osam dana od dana raspisivanja izbora, zatražiti od Državnog izbornog povjerenstva dozvolu za promatranje rada izbornih povjerenstava i biračkih odbora. Državno izborno povjerenstvo dopustit će promatranje izbornog postupka, svim udrugama koje su registrirane kao udruge koje djeluju na području nezavisnog promatranja izbornih postupaka odnosno promicanja ljudskih i građanskih prava. Pojedinosti oko praćenja izbora od strane stranih promatrača propisalo je Državno izborno povjerenstvo svojim Obvezatnim uputama V o pravima i dužnostima stranih promatrača (Nar. nov., br. 170/03).

3. Zaštita izbornog prava i nadzor izborne promidžbe (pravni lijekovi u izbornom postupku)

Sukladno članku 87. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 49/02 - proč. tekst), te temeljem članka 83. Izbornog zakona, Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora. Također, Ustavni sud temeljem navedenih odredbi rješava i izborne sporove odlučujuć u povodu žalbe na rješenja nadležnog izbornog povjerenstva.

3.1. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja, odnosno prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora temeljem članka 84. Izbornog zakona može podnijeti svaka politička stranka koja je predložila listu u izbornioj jedinici, nositelj neovisne liste, kao i kandidati za zastupnika nacionalnih manjina. Ako je listu izborne jedinice ili kandidata za zastupnika nacionalne manjine predložilo više političkih stranaka, prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za zastupnike sukladno članku 85. st. 1. Izbornog zakona podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu u roku 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor, dakle od 00:00 sati idućeg dana Državno izborno povjerenstvo dužno je temeljem članka 85. st. 2. Izbornog zakona donijeti rješenje o prigovoru u roku 48 sati od dana kad je dostavljen prigovor, odnosno od dana kad su dostavljeni izborni materijali na koje se prigovor odnosi, dakle do 00:00 sati idućeg dana

Utvrdi li Državno izborno povjerenstvo rješavajući o prigovoru, sukladno članku 86. Izbornog zakona, da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se, u određenom roku koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kad su raspisani, te radnje ponove. Ako ne postoji mogućnosti po

navljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale, odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Državno izborno povjerenstvo će poništiti izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.

3.2. Prigovor zbog nepravilnosti u izbornoj promidžbi

Državno izborno povjerenstvo nadležno je temeljem članka 48. toč. 8. nadzirati pravilnost izborne promidžbe. Osim što je u skladu s tom odredbom ovlašteno izdavati određena priopćenja, te upozoravati sudionike u izbornoj promidžbi na eventualne nepravilnosti koje bi tijekom izborne kampanje činili, Državno izborno povjerenstvo nadležno je odlučivati i o prigovorima zbog nepravilnosti u izbornoj promidžbi koje su ovlašteni podnosti isti oni ovlaštenici koji su ovlašteni podnosti prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja, odnosno u postupku izbora (vidjeti prethodno pod 3.1.). Ti se prigovori, također, analogno podnose u istim, kratkim rokovima od 48 sati od isteka dana kad je izvršena radnja, dakle kršenje pravila o izbornoj promidžbi, na koju je podnesen prigovor. Međutim, Državno izborno povjerenstvo nema ovlasti sankcionirati sudionike u izbornoj promidžbi koji prekrše pravila o njezinom izvođenju, odnosno neke druge propise koji su s njom povezani. Može samo svojim rješenjem, o podnesenom prigovoru, konstatirati je li postupanje sudionika izborne promidžbe, a na što se odnose navodi prigovora, bilo u skladu s pravilima o izbornoj promidžbi ili ne. Time pravorijek Državnog izbornog povjerenstva u takovim slučajevima ne predstavlja stvarnu sankciju, osim njegove moralne dimenzije u očima birača, odnosno javnosti. U tom se smislu uloge Državnog izbornog povjerenstva i Etičkog povjerenstva, iz članaka 90. do 93. Izbornog zakona, koje provode izvanupravni nadzor izborne promidžbe, nadopunjuju.

3.3. Žalba Ustavnom sudu Republike Hrvatske (izborni sporovi)

Osim Izbornog zakona, člankom 91. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, propisano je da političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori, imaju pravo protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva u zaštiti izbornog prava podnijeti žalbu Ustavnogm sudu (izborni spor). Bilo da se radi o postupku u povodu prigovora zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja odnosno u postupku izbora ili u povodu prigovora zbog nepravilnosti u izbornoj promidžbi, temeljem odredbe članka 87. Izbornog zakona, protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo podnijeti žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ta se žalba podnosi Ustavnom sudu putem Državnog povjerenstva, u roku 48 sati, računajući od isteka dana kad je primljeno pobijano rješenje, dakle do 00:00 sati sljedećeg dana. Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku 48 sati od dana njezina primitka, dakle do 00:00 sati sljedećeg dana. Istovjetne odredbe o postupku podnošenja žalbe Ustavnom sudu sadržane su i u članku 91. st. 2. do 4. Ustavnog zakona, s time da je stavkom 5. ovoga članka propisano da odluka Ustavnog suda u povodu žalbe isključuje pravo podnošenja ustavne tužbe. Inače, kad bi ustavna tužba bila dopuštena, provođenje izbornog postupka bilo bi pravno neizvjesno i time paralizirano.

Važno je istaknuti da zbog načela koncentracije izbornog postupka i pojedinih izbornih radnji, čemu su prilagođeni i navedeni kratki rokovi od 48 sati za podnošenje prigovora, odnosno žalbi, kao i za donošenje rješenja, odnosno odluka o njima, podneseni prigovor, odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava, temeljem članka 88. Izbornog zakona, nemaju suspenzivni učinak, dakle ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane Izbornim zakonom. Također, temeljem članka 89. Izbornog zakona, na podneske i rješenja u pojedinim postupcima po odredbama Izbornog zakona ne plaćaju se upravne pristojbe.

3.4. Nadzor nad ustavnošću i zakonitošću izbora

Temeljem članka 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republke Hrvatske, političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori, ovlašteni su tijekom izbora, odnosno najkasnije do isteka roka od 30 dana, od dana objavljivanja rezultata izbora (misli se na konačne službene rezultate izbora objavljene u Narodnim novinama op.), zatražiti od Ustavnog suda da u izvršavanju nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora poduzima odgovarajuće mjere ako se te aktivnosti provode suprotno Ustavu i zakonu. U tom smislu, kad utvrdi da sudionici u izborima postupaju protivno Ustavu i zakonu, temeljem odredbe članka 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Ustavni će sud o tome obavijestiti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, perma potrebi upozoriti nadležna tijela, a u slučaju povrede koja je utjecala ili je mogla biti od utjecaja na rezultat izbora, poništit će sve ili pojedine izborne radnje i odluke, koje su prethodile takvoj povredi. Na dosadašnjim izborima praksa Ustavnog suda je bila da, primjerice u ovoj razini nadzora izborne promidžbe, izdaje priopćenja javnosti, odnosno priopćenja i upozorenja javnosti i pojedinim tijelima izbornog postupka kojima bi od njih tražio da svojim konkretnim postupanjem slijede odredbe zakona prema pravnim shvaćanjima koja bi zauzeo sam Ustavni sud. Time je bio uveo praksu da su se političke stranke kad bi im to odgovaralo, neposredno obraćale Ustavnom sudu zahtjevom za nadzorom ustavnosti i zakonitosti izborne promidžbe, zaobilazeći Državno izborno povjerenstvo, što nije bilo potpuno u duhu zamišljenog sustava pravnih radnji predviđenog važećim izbornim propisima.

Dok pojedina izborna povjerenstva sve svoje odluke donose na sjednicama u svom punom sastavu (članovi stalnog i proširenog sastava, op.), prema člancima 92. i 93. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, u nadzoru ustavnosti i zakonitosti izbora, kao i državnog referenduma, Ustavni sud odlučuje na sjednici, dok rješavanje izbornih sporova provodi u vijeću sastavljenom od tri suca koje na prijedlog predsjednika Ustavnog suda imenuje Ustavni sud na sjednici. Vijeće Ustavnog suda ispitat će osporeni akt u onom dijelu koji se osporava s time da se u pravilu ograničava na ispitivanje onih povreda koje ističe podnositelj (quantum apellatum, tantum devolutum). Vijeće, kako se propisuje, odlučuje na nejavnoj sjednici. Temeljem članka 94. Ustavnog zakona, vijeće može donijeti odluku samo jednoglasno. Stoga, ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra kako postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Ustavnog suda, predmet će biti dostavljen predsjedniku Ustavnog suda da bi se iznio na sjedici Ustavnog suda (u plenumu), koja će donijeti odluku.