15.05.2017.

Provedba lokalnih izbora u 2017.

Vlada Republike Hrvatske donijela je, na sjednici od 13. travnja 2017., Odluku o raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 38/17), kojom je za dan provedbe izbora određena nedjelja, 21. svibnja 2017., na temelju članka 5. i članka 6. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima (Nar. nov., br. 144/12 i 121/16). Stoga u ovom članku autorica VESNA ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur., načelnica Sektora za etiku, sustav vrijednosti i izobrazbu državnih službenika u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske, piše o temeljnim aktima za provođenje izbora i o načinu provođenja lokalnih izbora u 2017. godini.
1. Uvod
Redoviti lokalni izbori odnosno izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika održavaju se istodobno, treće nedjelje u svibnju, svake četvrte godine. Lokalni izbori u smislu Zakona o lokalnim izborima[1], izbori su za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika i izbori zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izbore za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike i izbore za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno općinskih načelnika iz reda hrvatskog naroda raspisuje Vlada Republike Hrvatske. To su ujedno jedini preostali izbori koji se u Republici Hrvatskoj provode za neko od predstavničkih tijela, a na kojima ne postoji mogućnost preferencijalnog glasovanja.
Posljednji redoviti izbori održani su 19. svibnja 2013. Prema Odluci Vlade Republike Hrvatske, redoviti lokalni izbori održat će se u nedjelju 21. svibnja 2017.

2. Održavanje i raspisivanje redovitih lokalnih izbora u 2017. godini
Sukladno članku 40. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi[2], općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik biraju se na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu. Slijedom članka 41. istoga Zakona, u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika, općinski načelnik odnosno gradonačelnik ima jednog zamjenika, koji se bira na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu, a u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u gradovima sjedištima županija odnosno županijama, općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan imaju dva zamjenika, koji se biraju na neposrednim izborima sukladno posebnom zakonu.
Na temelju članka 5. Zakona o lokalnim izborima Vlada Republike Hrvatske raspisuje izbore za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike. U skladu s člankom 6. Zakona o lokalnim izborima, odlukom Vlade RH kojom se raspisuju izbori određuje se dan njihove provedbe. Od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. Nadalje, člankom 7. toga Zakona propisano je da se redoviti izbori za članove predstavničkih tijela te izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike održavaju istodobno, treće nedjelje u svibnju, svake četvrte godine.
Također, člankom 112. stavak 1. toga Zakona propisano je da se zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina bira neposredno na izborima tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine, istovremeno na isti način i po istom postupku kao i općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan. Sukladno članku 117. Zakona, pripadnicima hrvatskog naroda jamči se pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u jedinicama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva, a na izbor zamjenika iz reda hrvatskog naroda primjenjuju se odredbe toga Zakona koje uređuju način izbora iz reda pripadnika nacionalnih manjina.
Stoga Vlada RH donijela je, 13. travnja 2017., Odluku o raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave[3], kojom je za dan provedbe izbora određena nedjelja, 21. svibnja 2017., i na temelju te odluke je, danom stupanja na snagu Odluke, prestao mandat svih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Istog dana Vlada RH donijela je i Odluku o raspisivanju izbora za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike[4], kojom je propisala da se 21. svibnja 2017. održavaju izbori, a u odnosu na izbor njihovih zamjenika utvrdila da se u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 10.000 stanovnika bira jedan zamjenik općinskog načelnika odnosno gradonačelnika te u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u gradovima sjedištima županija, odnosno županijama, biraju se dva zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana. Također, istog dana donijela je i Odluku o izborima za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda u jedinicama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva[5], koja je stupila na snagu 20. travnja 2017.

3. Biračko pravo i pravo na kandidiranje
Na redovitim lokalnim izborima biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. Pravo birati članove predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: jedinice) te birati općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike imaju birači koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode. U odnosu na članove predstavničkih tijela jedinice državljani drugih država članica Europske unije imaju pravo birati, u skladu sa Zakonom o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave[6]. Biračko pravo ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
U odnosu na pravo kandidiranja na lokalnim izborima, prema odredbi članka 3. Zakona o lokalnim izborima, za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanja izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode, a za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihova zamjenika ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode. Za člana predstavničkog tijela jedinice može se kandidirati odnosno ima pravo biti biran državljanin drugih država članica Europske unije, u skladu s navedenim posebnim zakonom.

4. Postupak kandidiranja
Kandidiranje na lokalnim izborima je postupak predlaganja kandidacijskih lista i kandidata od strane ovlaštenih predlagatelja. Ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista i kandidata su političke stranke i birači. Predlagatelji kandidacijskih lista dužni su poštovati načelo ravnopravnosti spolova, sukladno posebnom zakonu. Sukladno članku 10. Zakona o lokalnim izborima, kada birači predlažu kandidacijske liste za zbor članova predstavničkih tijela i kandidate, predlaganje je uvjetovano prikupljenim potpisima birača sukladno odredbama članka 11. Zakona. Potpise birača za predlaganje kandidata za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika dužne su prikupiti i političke stranke. Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo. 

4.1. Zabrana kandidiranja i višestrukog kandidiranja
Prema članku 13. Zakona o lokalnim izborima, birači koji su policijski službenici, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama Republike Hrvatske ne smiju se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihova zamjenika. Posljednjim Zakonom o dopunama Zakona o lokalnim izborima[7] dodana je nova odredbada birači i političke stranke ne smiju za člana predstavničkog tijela jedinice niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihova zamjenika kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene (uključujući tu i uvjetnu osudu) na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (u nastavku taksativno su navedena kaznena djela).
Također, člankom 14. Zakona propisana je zabrana višestrukog kandidiranja te je propisano da se nitko ne može istovremeno kandidirati za općinskog načelnika odnosno gradonačelnika i za župana i da se navedena zabrana odnosi i na zamjenike općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana.
U slučaju navedene istovremene kandidature županijsko izborno povjerenstvo pozvat će kandidata da se u roku 24 sata izjasni o tome koju kandidaturu prihvaća, a ako se ne izjasni rješenjem će poništiti kandidaturu za općinskog načelnika odnosno gradonačelnika, tj. njihova zamjenika.

5. Tijela za provedbu lokalnih izbora
Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori. Ista izborna tijela provode redovite i prijevremene izbore. Gradska i općinska izborna povjerenstva mogu se imenovati u istom stalnom sastavu za provedbu izbora u više gradova i općina, na prijedlog Državnog izbornog povjerenstva. Državno izborno povjerenstvo je stalno i neovisno tijelo, čiji se sastav i način izbora uređuje posebnim zakonom[8].

5.1. Izborna povjerenstva
Izborna povjerenstva koja provode lokalne izbore jesu: Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske imenuje županijska izborna povjerenstva i Izborno povjerenstvo Grada Zagreba. Županijska izborna povjerenstva imenuju gradska i općinska izborna povjerenstva na svom području. Izborno povjerenstvo Grada Zagreba te gradska i općinska izborna povjerenstva imenuju i raspuštaju biračke odbore na svom području.

5.2. Birački odbori
Birački odbor čine predsjednik, potpredsjednik i osam članova. Četiri člana biračkog odbora određuje većinska politička stranka odnosno političke stranke, a četiri člana oporbena politička stranka odnosno političke stranke, sukladno stranačkom sastavu predstavničkog tijela pojedine jedinice. Predsjednik, potpredsjednik i članovi biračkog odbora ne smiju biti kandidati na izborima koje provode, a predsjednik i potpredsjednik biračkog odbora ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke. Biračke odbore imenuju i raspuštaju Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, te gradska i općinska izborna povjerenstva, svako izborno povjerenstvo na svom području. Birački odbori imenuju se najkasnije deset dana prije dana održavanja izbora.

5.3. Državno izborno povjerenstvo
Državno izborno povjerenstvo brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora, nadzire rad županijskih, gradskih i općinskih povjerenstava te Izbornog povjerenstva Grada Zagreba, propisuje i objavljuje obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora, propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbe izbora, nadzire financiranje izborne promidžbe sukladno posebnom zakonu, te obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim posebnim zakonom. 

6. Biračka mjesta
Izbori će se provoditi na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske. Biračko mjesto je prostor u kojem se odvija glasovanje. Biračka mjesta određuju Izborno povjerenstvo Grada Zagreba te gradska i općinska izborna povjerenstva, svako izborno povjerenstvo na svom području. Biračka mjesta moraju se odrediti najmanje 15 dana prije dana održavanja izbora. Biračko mjesto ne može biti u vjerskom objektu, objektu u vlasništvu, najmu, zakupu ili trajnom korištenju političke stranke ili kandidata koji sudjeluje na izborima, te u prostorijama u kojima se poslužuju i konzumiraju alkoholna pića.
Na svakom biračkom mjestu prostorija za glasovanje mora se opremiti i urediti tako da se osigura tajnost glasovanja, tako da nitko u prostoriji ne može vidjeti kako je birač popunio glasački listić. Na biračkom mjestu glasački listići moraju biti pomiješani tako da nisu složeni po serijskim brojevima i postavljeni lepezasto licem okrenutim prema dolje, da se ne vidi serijski broj listića.
U prostorijama u kojima će se glasovati mogu se isticati državni simboli u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske. U istim prostorijama mogu se isticati i obilježja županija, gradova odnosno općina u skladu s njihovim statutima.

7. Glasovanje
Glasovanje će trajati neprekidno od sedam do devetnaest sati. Birališta će se zatvoriti u devetnaest sati, ali će se biračima koji su se zatekli na biralištu omogućiti glasovanje. Birači će glasovati osobno na glasačkim listićima. Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićem. Glasovati se može samo za kandidate navedene na glasačkom listiću, a popunjava se zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena kandidata za kojega birač glasuje. Važeći glasački listić jest onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao, a nevažeći glasački listić jest: neispunjeni glasački listić, glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao i glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista odnosno kandidata.
Rezultate izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika utvrđuje nadležno izborno povjerenstvo jedinice, na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u jedinici. Kad izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja, bez odgode će objaviti:
- broj birača upisanih u popis birača jedinice
- koliko je glasova dobio pojedini kandidat
- koliko je bilo nevažećih glasačkih listića
- ime i prezime kandidata koji je izabran za općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihova zamjenika.
Ako niti jedan od kandidata nije dobio većinu koja se traži za izbor, nadležno izborno povjerenstvo u javnim glasilima objavit će ime i prezime dvaju ili više kandidata koji su dobili najviše glasova i koji imaju pravo sudjelovanja u novom krugu glasovanja. 
Rezultati izbora bez odgode objavljuju se u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i novinama, na oglasnoj ploči jedinice i internetskim stranicama jedinice. Rezultati izbora objavljuju se i na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva.


[1] Zakon o lokalnim izborima (Nar. nov., br. 144/16 i 121/16).
[2] Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - proč. tekst i 137/15 - ispr.).
[3] Odluka o raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 38/17).
[4] Odluka o raspisivanju izbora za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike (Nar. nov., br. 38/17).
[5] Odluka o izborima za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda u jedinicama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva (Nar. nov., br. 38/17).
[6]Zakon o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 92/10).
[7] Zakon o dopunama Zakona o lokalnim izborima (Nar. nov., br. 121/16).
[8] Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu (Nar. nov., br. 44/06 i 19/07).