1. Uvod
Izbori za članove u Europskom parlamentu u svim državama Europske unije, u pravilu, održavaju se svakih pet godina, koliko traje zastupnički mandat, a predstojeći izbori održat će se u svim državama članicama Europske unije između 22. i 25. svibnja 2014., sukladno Odluci koju je 21. svibnja 2013. usvojio Europski parlament. To će biti ukupno osmi izbori za Europski parlament na području cijele Europske unije od 1979. godine, a drugi u kojima članove biraju i hrvatski birači¹. Ujedno, predstojeći europski izbori prvi su izbori nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora² (reformski ugovor), kojim su dopunjeni postojeći ugovori o Europskoj uniji³ i Europskoj zajednici⁴ i koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., nakon što je prošao proces ratifikacije u svim državama članicama EU. Konstituirajuća sjednica Europskog parlamenta održat će se početkom srpnja 2014. u Strasbourgu, a ukupan broj članova bit će 750 + 1 (predsjednik). Prema prijedlogu sastava Europskog parlamenta, koji je Europski parlament usvojio u ožujku 2013. za razdoblje 2014.-2019., prema kojemu države članice biraju broj članova ovisno o proporcionalnom broju stanovnika (degresivna proporcionalnost)⁵, Republika Hrvatska je među 12 država koje su izgubile po jedno zastupničko mjesto. Ostale države su: Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Irska, Latvija, Litva, Portugal i Rumunjska. Dakle, Republika Hrvatska birat će ukupno 11 predstavnika, jednog manje nego na proteklim izborima u 2013. Kao novina u odnosu na dosadašnje izbore članova za Europski parlament, ističe se mogućnost isticanja kandidata za predsjednika Europske komisije. Naime, prema Lisabonskom ugovoru, imenovanje kandidata europskih političkih stranaka za predsjednika Europske komisije, između ostalog, može ovisiti i o ishodu odnosno rezultatu europskih izbora, pa su se europske političke stranke »pozvale«⁶ da u okviru izbornih lista za izbore u Europski parlament istaknu i svoje kandidate za predsjednika Europske komisije⁷, u cilju postizanja šire rasprave u okviru izbornih kampanja i bolje informiranosti građana.

Sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Republika Hrvatska je prije datuma pristupanja, u mjesecu travnju 2013., održala neposredne opće ad hoc izbore za 12 zastupnika u Europski parlament. Izabrani članovi za Europski parlament na tim prvim izborima nisu ostvarili mandat u trajanju od pet godina, koliko inače traje mandat izabranih zastupnika, nego puno kraći, i to do isteka mandata aktualnog saziva Europskog parlamenta. U mjesecu svibnju Republika Hrvatska provest će druge izbore za Europski parlament i po prvi put birat će članove u Europski parlament koji će imati mandat u trajanju od pet godina.

2. Europski parlament i izborni sustav za izbor zastupnika
Europski parlament je tijelo Europske unije, čije članove izabiru izravno građani EU svakih pet godina, koliko traje mandat članovima, a na temelju općeg prava glasa. Europski parlament je tijelo koje zastupa otprilike 500 milijuna građana iz dvadeset osam država članica Europske unije. To je institucija čije članove izabiru izravno njezini građani općim glasovanjem, postupkom koji je po prvi put započeo u lipnju 1979. Europski parlament ima tri najznačajnije funkcije, i to: zakonodavnu funkciju, nadzor nad Europskom komisijom i usvajanje proračuna EU.Lisabonski ugovor učvrstio je zakonodavnu poziciju Europskog parlamenta time što je 40 novih područja uvrstio u proceduru »suodlučivanja«. Prema toj proceduri, Europski parlament ima ista prava kao i Vijeće. Ta područja obuhvaćaju poljoprivredu, sigurnost energije, imigraciju, pravosuđe i unutarnje poslove, zdravstvo i strukturne fondove. Parlament, zajedno s Vijećem, odlučuje o cijelom proračunu EU te daje odobrenje za čitav niz međunarodnih sporazuma koje dogovori Unija, na područjima poput međunarodne trgovine. Kao i svaki parlament, i Europski parlament djeluje kroz odbore, a njihov broj i područja koja pokrivaju, prati područja nadležnosti EU. 

Sastav Europskog parlamenta donekle odražava veličinu stanovništva država članica koje biraju svoje zastupnike sukladno osnivačkim ugovorima, no bez obzira na to koliko mala bila država, ona ima pravo na najmanje šest zastupnika u Europskom parlamentu odnosno bez obzira na to koliko je država velika, ima najviše 96 zastupnika (prije Lisabonskog ugovora bilo je minimalno pet zastupnika za male države, i 99 za velike države članice, te ukupan zbroj od 736 zastupnika). Sada će se birati maksimalan broj zastupnika od 750, plus jedan zastupnik, koji predstavlja predsjednika Europskog parlamenta. Sukladno tome, izbor članova za Europski parlament organizira se u svakoj državi članici za raspoloživi broj mjesta. Temeljna obilježja izbora za Europski parlament jesu: izravno pravo glasa, proporcionalna zastupljenost i obnovljivi petogodišnji mandat. Nije propisan jedinstveni izborni sustav za izbor članova Europskog parlamenta, već je svaka država članica EU slobodna izabrati vlastiti sustav, uz poštovanje triju uvjeta propisanih Aktom o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim odlučivanjem na temelju općeg biračkog prava⁸, i to: 

Na temelju članka 22. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, osigurava se svim građanima Europske unije da, bez obzira na to jesu li državljani države članice u kojoj borave ili nisu, mogu u toj državi ostvarivati pravo glasa i kandidirati se na izborima za Europski parlament pod jednakim uvjetima koji vrijede za državljane te države članice.

3. Nespojivost dužnosti i pravo na kandidiranje za zastupnika u Europski parlament
Zakonom o izboru članova iz Republike Hrvatske u Europski parlament^˝9 propisano je da je dužnost člana Europskog parlamenta nespojiva s dužnošću: člana Europske komisije, suca, nezavisnog odvjetnika ili tajnika Europskog suda, člana Odbora direktora Europske središnje banke, člana Revizorskog suda, europskog ombudsmana, člana Gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija, člana odbora i drugih tijela koja su osnovana na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije i osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju u svrhu upravljanja sredstvima Unije ili obavljanja trajnih neposrednih administrativnih zadaća, člana Odbora direktora ili Upravnog odbora ili osoblja u Europskoj investicijskoj banci, aktivnog dužnosnika ili službenika u institucijama Europske unije, ostalih specijaliziranih tijela koja su s njima povezana ili Europske središnje banke.

3.1. Imunitet članova Europskog parlamenta
Navedene odredbe Zakona uređuju pitanje nespojivosti dužnosti člana u Europskom parlamentu i prestanak mandata članova, ali ne sadrže način odnosno postupak i nadležno tijelo za podnošenje zahtjeva za ukidanje imuniteta člana u Europskom parlamentu. Sukladno Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Protokolu o povlasticama i imunitetima Europske unije, članovi Europskog parlamenta tijekom zasjedanja imaju imunitet. Prema Poslovniku Europskog parlamenta, zahtjev za ukidanje imuniteta člana Europskog parlamenta upućuje nadležno tijelo države članice predsjedniku Europskog parlamenta.¹⁰

4. Postupak i način izbora članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske
Postupak i način izbora članova iz Republike Hrvatske u Europski parlament utvrđen je Zakonom o izboru članova iz Republike Hrvatske u Europski parlament, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 16. srpnja 2010. Navedeni Zakon usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije u području ostvarivanja prava na glasovanje i kandidiranje za Europski parlament, međutim on je u međuvremenu izmijenjen u dva navrata, u dijelu koji se odnosi na vrijeme održavanja prvih ad hoc izbora, na promatrače, tijela za provedbu izbora, naziva samog Zakona, glasanje i kandidiranje stranih državljana članica EU i drugih izmjena radi usuglašavanja s izmjenom europskog i domaćeg zakonodavstva.

4.1. Biračko pravo i pravo kandidiranja
Članove u Europski parlament biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo. Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu birati državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, prema Zakonu o strancima ako nadležnom tijelu koje vodi popis birača, podnesu zahtjev za upis u popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora. Uz zahtjev za upis u popis birača državljani druge države članice Europske unije dužni su predočiti izjavu u kojoj je navedeno njihovo državljanstvo, adresa njihova prebivališta u Republici Hrvatskoj, gdje je to primjenljivo i mjesto ili izbornu jedinicu u matičnoj državi članici na kojem je biračkom popisu njegovo ime posljednje stavljeno, izjavu da će ostvariti pravo glasa samo u Republici Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici Europske unije čiji je državljanin. Nadležno tijelo koje vodi registar birača, dužno je izvijestiti Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske o upisu u popis birača državljana druge države članice Europske unije, u roku osam dana od dana upisa.

Za člana u Europski parlament može biti biran hrvatski državljanin koji ima biračko pravo. Za člana u Europski parlament mogu biti birani državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, prema Zakonu o strancima ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane tim Zakonom i pod uvjetom da u Republici Hrvatskoj i državi članici Europske unije čiji su državljani, nisu pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek, lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u registar birača Republike Hrvatske¹¹.

4.2. Održavanje izbora
Predsjednik Republike Hrvatske 18. ožujka 2014. donio je Odluku o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske¹². Odlukom o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske utvrđeno je da će se izbori  na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj održati u nedjelju, 25. svibnja 2014. Naime, Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske propisano je da je dan provedbe izbora nedjelja te da od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora mora proteći najmanje 60 dana.¹³ Navedenom Odlukom također se utvrđuje broj članova koji će se birati, te se propisuje da se na temelju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji u Europski parlament bira 11 članova iz Republike Hrvatske.

4.3. Biračka mjesta
Izbori će se provoditi na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske, i to:

- birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske određenima prema njihovom prebivalištu;

- birači druge države članice Europske unije glasuju na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili privremenog boravka;

- birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan održavanja izbora zateknu se na službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, birači koji se na dan izbora nalaze u mirovnim operacijama i misijama, birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom zateknu izvan njezinih granica, na plutajućim objektima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, birači koji su smješteni u ustanovama socijalne skrbi te birači lišeni slobode, glasuju na posebnim biračkim mjestima određenima u skladu s odredbama ovoga Zakona;

- birači koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a na dan izbora zateknu se izvan granica Republike Hrvatske glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske, uz prethodnu registraciju ili potvrdu radi glasovanja izvan mjesta prebivališta i 

- birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

4.4. Kandidiranje
Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama. Listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista). Političke stranke samostalno utvrđuju svoje stranačke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na način predviđen statutom političke stranke odnosno u skladu s posebnim statutarnim odlukama. Na listi kandidata mora biti toliko kandidata koliko se članova bira u Europski parlament odnosno jedanaest. Ako predlagatelj predloži manji broj kandidata od broja članova koji se biraju u Europski parlament, kandidacijska lista nije pravovaljana. Prilikom sastavljanja liste predlagatelj je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova. Osim političkih stranaka, i birači mogu predložiti kandidacijske liste, ali na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa. Za pravovaljanost prijedloga liste za izbor članova u Europski parlament potrebno je prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

4.4.1. Prijedlozi lista kandidata
Prijedlozi lista moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku 14 dana od dana raspisivanja izbora. U prijedlogu liste za izbor člana u Europski parlament obvezatno se navodi naziv liste, a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja jedan do zaključno dvanaest. Naziv liste mora imati puni naziv političke stranke odnosno političkih stranaka koje su listu predložile. Ako političke stranke koriste skraćeni naziv stranke odnosno stranaka, u nazivu se mogu koristiti skraćenice. Ako je listu predložila skupina birača, njezin je naziv »kandidacijska lista grupe birača«. Kandidatom se može biti samo na jednoj listi. Nositelj kandidacijske liste grupe birača je prvi kandidat na listi.

Državno izborno povjerenstvo mora u roku 48 sati od isteka vremena za predaju lista za izbor članova u Europski parlament, prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objaviti zbirnu listu svih pravovaljano predloženih lista te imena i prezimena kandidata. Zbirna lista mora sadržavati redni broj i naziv svake liste te imena i prezimena kandidata na listi. Na zbirnu listu stranačke odnosno neovisne liste unose se prema abecednom redu punog naziva političke stranke odnosno koalicije političkih stranaka koja je listu predložila. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku listu, ona će se navesti na glasačkom listiću prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.

Političke stranke koje su predložile prihvaćene liste kandidata za izbor članova u Europski parlament mogu, na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta, odustati od te liste najkasnije 48 sati nakon što je kao prihvaćena bila objavljena od strane Državnog izbornog povjerenstva. Za listu grupe birača odluku o odustajanju donosi prvi kandidat na izbornoj listi.

Ako neki od kandidata na listama za izbor članova u Europski parlament umre u vremenu od dana objave pravovaljano predloženih lista, političke stranke koje su predložile tog kandidata odnosno birači koji su predložili kandidacijsku listu na kojoj se nalazi taj kandidat, mogu umjesto njega predložiti novog kandidata, bez posebnih uvjeta za valjanost kandidature propisanih ovim Zakonom, sve do 21 dan prije dana održavanja izbora.

4.5. Način izbora i utvrđivanje izbornih rezultata
Birač će na izborima birati članove sustavom listi i jednog prenosivog glasa, na temelju proporcionalne zastupljenosti. To znači da birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Naime, prema odredbama Zakona o izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, članovi u Europski parlament biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnog glasovanja, putem liste kandidata te je teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, jedna izborna jedinica. Najniži prag za sudjelovanje u diobi za zastupnika Europskog parlamenta iznosi najmanje 5% dobivenih glasova odnosno pravo na sudjelovanje u diobi za zastupnika Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% danih glasova birača.

Podjela mjesta za članove u Europski parlament između lista kandidata obavlja se na državnoj razini, a broj članova koji će biti izabran sa svake liste kandidata, utvrđuje se po D’Hondtovoj metodi i broju preferiranih glasova, i to na način da se ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste), dijeli se s brojevima od jedan do jedanaest, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u Europskom parlamentu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata, uključujući decimalne ostatke. Preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista, a izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata. Ako na taj način nije izabrano onoliko kandidata koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se kandidati po redoslijedu na listi.

4.6. Glasovanje
Glasovanje će trajati neprekidno, od sedam do devetnaest sati. Birališta će se zatvoriti u devetnaest sati, ali će se biračima koji su se zatekli na biralištu omogućiti glasovanje. Birači će glasovati osobno, na glasačkim listićima. Glasački listić na kojem se glasuje mora sadržavati naputak o načinu glasovanja, redne brojeve i nazive liste po redoslijedu iz zbirne liste kandidata, a na svakoj listi i redne brojeve i imena i prezimena kandidata, te serijski broj. Birači će glasovati tako da zaokruže redni broj ispred naziva liste. Ako, pak, žele pojedinom kandidatu dati preferirani glas, zaokružuju redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daju preferirani glas. Ako birač samo zaokruži redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački listić je važeći. Međutim, ako birač zaokruži redni broj za jednu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s druge liste, u odnosu na glas za listu glasački listić je važeći, dok se preferirani glas kandidata neće uvažiti. Nadalje, ako je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, bez obzira na to je li redni broj ispred te liste zaokružen ili ne, dok se preferirani glasovi neće uvažiti. Ako je birač dao preferirani glas kandidatu s određene liste, a nije zaokružio redni broj ispred te liste, glasački listić je važeći kako u odnosu na glas za listu, tako i u odnosu na preferirani glas za kandidata s te liste. Ako je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio je redni broj ispred jedne od tih lista, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, kao i za preferirani glas s te liste ako je toj listi dao samo jedan preferirani glas.

Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zato što je nepismen ne bi mogao samostalno glasovati, može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste odnosno ispred imena kandidata za koje birač glasuje. Slijepe osobe imaju pravo glasovati uz pomoć druge osobe (pratitelja), koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva liste odnosno ispred imena i prezimena kandidata za koje birač glasuje ili matrice za samostalno glasovanje. Državno izborno povjerenstvo donijet će posebnu uputu o glasovanju slijepih osoba. Nadalje, birač koji nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto obavijestit će o tome birački odbor. Predsjednik biračkog odbora odredit će najmanje dva člana biračkog odbora ili zamjenika koji će birača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasovanje, vodeći pri tome računa o tajnosti glasovanja.

5.1. Državno izborno povjerenstvo
U provedbi izbora članova za Europski parlament iz Republike Hrvatske, Državno izborno povjerenstvo:

• brine o zakonitoj pripremi i provedbi izbora za članove u Europski parlament

• imenuje članove županijskih izbornih povjerenstava i Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba

• utvrđuje obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora 

• određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske

• propisuje obrasce u postupku pripreme i provedbe izbora

• nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba

• na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje liste kandidata

• nadzire pravilnost izborne promidžbe

• objavljuje rezultate izbora za članove u Europski parlament

• informira građane o provedbi izbora te mogućnosti ostvarenja i zaštite biračkog prava u izbornom postupku

• obavlja i druge poslove određene Zakonom.

5.2. Izborna povjerenstva
Županijsko izborno povjerenstvo i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Državno izborno povjerenstvo, s tim da predsjednika i njegovog zamjenika imenuje iz redova sudaca. Također, općinsko i gradsko izborno povjerenstvo čine predsjednik i dva člana, od kojih svaki ima zamjenika, s tim da predsjednika općinskog i gradskog izbornog povjerenstva i njegova zamjenika, županijsko izborno povjerenstvo imenuje iz redova magistara prava, koji ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke. Općinska i gradska izborna povjerenstva mogu se imenovati u istom stalnom sastavu za provedbu izbora u više općina i gradova, na prijedlog Državnog izbornog povjerenstva.

5.3. Birački odbori
Zakonom je propisano da birački odbor¹⁴ čine predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici. Po dva člana i njihove zamjenike određuje većinska politička stranka odnosno političke stranke, a po dva člana i njihove zamjenike oporbena politička stranka odnosno političke stranke, sukladno stranačkom sastavu tekućeg saziva Hrvatskoga sabora. 

6. Umjesto zaključka
U mjesecu svibnju (između 22. i 25. svibnja 2014.) održat će se izbori za članove Europskog parlamenta u svim državama članicama Europske unije te će birači tih država, među kojima i birači Republike Hrvatske 25. svibnja 2014., svojim glasom i izborom predstavnika utjecati na budući politički tijek Europske unije i njezino zakonodavstvo sljedeće mandatno razdoblje u trajanju od pet godina. Naime, rad Europskog parlamenta bitan je u mnogim područjima politika, jer odluke o novim europskim zakonima zajednički donose Europski parlament i Vijeće ministara koje predstavlja države članice. Europski parlament igra aktivnu ulogu u pisanju zakona koji imaju utjecaj na svakodnevni život građana, kao što su zaštita okoliša, prava potrošača, jednake mogućnosti, promet i slobodno kretanje radnika, kapitala i roba. Važnost održavanja izbora i odaziva glasača u što većem broju ogleda se u činjenici da njihovi predstavnici predstavljaju njihove interese u Europskom parlamentu, koje kao jedino izborno tijelo EU u okviru svoje nadležnosti i te kako utječe na nacionalna zakonodavstva i sva područja života građana EU. 

 
1 Prvi izbori za zastupnike iz Republike Hrvatske u Europski parlament održani su u travnju 2013., kada je izabrano 12 zastupnika. 
2 Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice međunarodni je ugovor, koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007., s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije. 
3 Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. siječnja 1993. 
4 Rimskim ugovorima, potpisanima 1957. godine u Rimu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). 
5 Drugim riječima, što više stanovnika neka zemlja ima, to će više mjesta dobiti, ali ujedno će i više građana svaki njezin zastupnik predstavljati. Prema tome, parlamentarni zastupnici iz manjih zemalja predstavljaju manje ljudi nego njihovi kolege iz većih zemalja. 
6 »Pripreme za izbore za Europski parlament 2014.: povećanje demokratičnosti i učinkovitosti provedbe izbora«, koje je u ožujku objavila Europska komisija i Rezolucija Europskog parlamenta o izborima za Europski parlament 2014 (2012/2829 RSP). 
7 Ne postoji automatizam i ta odredba nije obvezujuća za Europsko vijeće, koje kao i do sada bira predsjednika Europske komisije. 
8 Akt o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim odlučivanjem na temelju općeg biračkog prava (18. studenoga 1999., verzija od 11. veljače 2004.) [Konsolidirana verzija, koja uključuje Akt od 20. rujna 1976. (OJEC L 278 od 8. 10. 1976., p. 5) i izmjene i dopune uvedene člankom 10. Akta o pristupanju Grčke Europskim zajednicama, člankom 10. Akta o pristupanju Španjolske i Portugala Europskim zajednicama, Odlukom 93/81/Euratom, EZUČ, EEZ Vijeća od 1. veljače 1993. (OJEC L 33 od 9. 2. 1993., p. 15), člankom 11. Akta o pristupanju Austrije, Švedske i Finske Europskoj uniji i člankom 5. Amsterdamskog ugovora od 2. listopada 1997. (OJEC C 340 od 10. 11. 1997., p. 1), te Odlukom 2002/772/EZ, Euratom Vijeća od 25. lipnja i 23. rujna 2002. (OJEC L 283 od 21. 10. 2002., p. 1).] 
 - Direktiva Vijeća 93/109/EZ od 6. prosinca 1993., kojom se detaljno utvrđuje postupak ostvarivanja prava glasa i kandidiranja na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici koje nisu državljani. 
 - Ugovor o funkcioniranju Europske unije. 
9 Zakon o izboru članova iz Republike Hrvatske u Europski parlament (Nar. nov., br. 92/10, 23/13 i 143/13). 
10 Međutim, 13. ožujka 2014. Hrvatski je sabor, na svojoj sjednici, raspravio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, kojim je u Zakon dodao članak 13.a i propisao da zahtjev za ukidanje imuniteta člana Europskog parlamenta, predsjedniku Europskog parlamenta mogu podnijeti nadležni sud odnosno državno odvjetništvo (u vrijeme pisanja ovog članka navedeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske nije bio objavljen u Narodnim novinama). 
11 Napomena: Na prvim ad hoc izborima za članove u Europski parlament u travnju 2013., građani Unije nisu mogli ostvariti pravo na glasovanje i kandidiranje iz razloga što u vrijeme održavanja prvih izbora RH još uvijek nije formalno ušla u Europsku uniju. 
12 Odluka o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 36/14) 
13 Iznimno, na prvim neposrednim općim ad hoc izborima taj je rok smanjen na 30 dana. 
14 Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, koji je raspravljen u Hrvatskom saboru 13. ožujka 2014., međutim nije objavljen, utvrđuje se da birački odbor čine predsjednik, zamjenik predsjednika i četiri člana. Po dva člana dređuje većinska politička stranka odnosno političke strane, a po dva člana oporbena politička stranka odnosno političke stranke, sukladno stranačkom sastavu tekućeg saziva Hrvatskog sabora. Dakle, predloženo je da članovi biračkog odbora nemaju zamjenike.