3. Identifikacija ključnih utjecaja koje bi lokalne uprave trebale poznavati u cilju brže prilagodbe izmjenama koje donose procesi globalizacije i integracije
Gradovi, kao jedinice lokalne samouprave, nosioci su politike i gospodarskog razvoja na svom području. Proces globalizacije mnogim gradovima kako u svijetu tako i kod nas donosi određene promjene. Ključno je pitanje kako se gradovi u Republici Hrvatskoj mogu prilagoditi i pripremiti u novonastaloj situaciji. Kao što je iz ranije navedenog vidljivo, brojni su trendovi u svjetskom globalnom okruženju koji se danas javljaju, a koji imaju snažan utjecaj kako na gospodarske tako i na upravne jedinice. Proces globalizacije mijenja cjelokupni pristup politici kako u državi tako i u njezinim najmanjim administrativnim jedinicama, gradovima i općinama. To se događa upravo kroz gospodarske utjecaje koji se ponekad služe i različitim političkim pritiscima. Pitanje je koji su to zapravo utjecaji i na koji ih je način moguće identificirati. Najvažniji utjecaji globalizacije i integracije na gradove su upravo gospodarski utjecaji koji sadašnje »lokalne uvjete« pretvaraju u »globalne uvjete« i to putem globalnih financija, globalne tehnologije i globalne informacije.

S obzirom na to da je demokratizacija informacija, telekomunikacija i tehnologije omogućila nesmetani protok informacija svima u bilo koje vrijeme, osobito putem Interneta, razumljivo je da danas bilo tko u svijetu može zapravo biti kupac obveznica »Lagune« iz Poreča. Na taj način i u tim okolnostima sve je manje prostora gdje lokalne vlasti mogu utjecati na promjene u strukturi gospodarstva koje ih okružuje. Ista je situacija i s lokalnim projektima. Postoji vjerojatnost da će lokalne uprave i u Hrvatskoj sve više ovisiti o globalnoj informaciji i to na način da će samo financiranje nekog bitnog municipalnog projekta ovisiti o svjetskom položaju neke zemlje i grada. Tako recimo ako Grad Rovinj ili Rijeka žele u skoroj budućnosti izgraditi npr. kanalizacijsku mrežu ili veliki kompleks bazena za svoje građane u vrijednosti od 5 milijuna eura, kredit mogu dobiti u jednoj od hrvatskih poslovnih banaka. No vlasnici tih poslovnih banaka više nisu samo manjina poslovnih ljudi u Hrvatskoj, već postaju svjetski vlasnici i to od Njemačke, Italije, Meksika do Brazila, Koreje ili Malezije koji svojim odlukama mogu ali i ne moraju podržati jedan takav projekt. Slična situacija može se dogoditi i s kupnjom ili preuzimanjem određenog gospodarskog subjekta. U doglednoj budućnosti kao npr. Rijeci može se dogoditi preuzimanje Luke ili Brodogradilišta 3. maj. Ako se to dogodi, male su mogućnosti utjecaja lokalne vlasti na recimo eventualna otpuštanja radnika ili bitne promjene u poslovnoj politici, cijepanje tvrtke i prodaje u dijelovima i tomu slično. Takvo nešto može se dogoditi i s, recimo, tvornicom duhana Rovinj. TDR d.d. Rovinj danas je najveći izvor prihoda proračuna grada Rovinja. Uopće nije upitno da ukupna politika grada ovisi i o tim prihodima jer se njima u prvom redu namiruju potrebe građana u pogledu infrastrukture, socijalnih pitanja, sporta i kulture. Ako taj gospodarski subjekt napusti Rovinj ili ga, recimo, preuzme neka druga svjetska kompanija, cjelokupna politika grada i utjecaji mogu se u potpunosti izmijeniti.

Dakle, uspješnost upravljanja nekim gradom, poznavanje managerskih vještina, poznavanje poslovnog sustava koji okružuje neki grad i ekonomskih prilika uvjetovat će u širokom spektru financijske i operativne mogućnosti nekog vodstva. Stoga, lokalni čelnici, lokalne vlasti, moraju usmjeriti svu pažnju i svoje snage na sljedeće:

1. Gradovi i općine moraju definirati lokalne uvjete i moraju naučiti upravljati lokalnim »uvjetima« kako bi smanjile proračunske i političke ovisnosti i to kroz partnerstva s privatnim sektorom u vidu fleksibilnijih društvenih, kulturnih i socijalnih projekata te u vidu vlastitog »downsizinga« i »outsourcinga«, odnosno prepuštanja većeg dijela komunalnih i drugih poslova tržištu i privatnim tvrtkama kako bi s jedne strane garantirale bolju uslugu svojim građanima, a s druge strane kako bi u slučaju potrebe mogle bolje amortizirati eventualne proračunske gubitke uzrokovane globalnim poremećajima u svom lokalnom dvorištu. Prepuštanjem poslova privatnom sektoru dobiva se na kvaliteti, efikasnosti i decentralizaciji svih usluga tako da se njihova proračunska ovisnost u potpunosti smanjuje. Drugi oblik suradnje s lokalnim gospodarskim subjektima je stvaranje partnerstva i suradnje u pogledu razvojnih mogućnosti, zapošljavanja i komuniciranja te suradnje i zajedničkog donošenja nekih bitnih odluka kao što su prostorno-planski dokumenti, gradnje velikih kapitalnih objekata, usuglašavanje buduće vizije razvoja grada i tome slično.

2. U novoj globalnoj ekonomiji, globalni kapital sve više koristi gradove kao polazne i ciljne točke za daljnji razvoj i prodor na nova tržišta. Današnji globalni investitori uz pomoć tehnologije i interneta direktno se obraćaju lokalnim vlastima, traže uvjete i načine investiranja, prena-mjene prostora i vrše različite političke i gospodarske pritiske. U takvim uvjetima kada načelnik općine Kanfa-nar može pregovarati s tvrtkom u New Yorku i kada njegov mali lokalni projekt, toliko važan za njegovu zajednicu, može postati točka interesa za globalnog investitora, isti mora znati i razumjeti svjetski poslovni sustav, načine komuniciranja i poslovanja te mora posjedovati adekvatna managerska znanja kojima će moći parirati globalnim poduzećima i izboriti ono najbolje za njegovu malu zajednicu.¹³

Internet i globalna informacija najveći su neprijatelj zatvorenih i konvencionalnih sredina. Lokalne vlasti moraju koristiti nove tehnologije, moraju spoznati njihove koristi i nadasve moraju globalnu informaciju uvijek nastojati iskoristiti u pozitivnom smislu za sebe, promovirajući svoj grad, privlačeći one usluge i investitore koji im trebaju, a odvraćajući one koji bi mogli biti štetni za grad. »E-city« neminovna je budućnost svakog grada i to kako u komuniciranju sa svojim građanima, tako i u suradnji i komuniciranju sa svjetskim tvrtkama. Samodostatnost, samodopadnost i lažna autonomnost u gospodarskom smislu više ne postoje, svi gradovi, sva poduzeća dio su svjetskog poslovnog sustava i više ili manje ovise o njemu.

Nepoštivanje procesa globalizacije i zanemarivanje svjetskih utjecaja može dugoročno naštetiti lokalnoj zajednici i to kroz gubitak različitih razvojnih mogućnosti, gubitak pristupa fondovima i drugim oblicima financijske pomoći, kroz gubitak novih radnih mjesta, rasta i razvoja. Opiranje administrativnim i drugim birokratskim metodama ne može biti vječno, kratkog je daha i stvara negativan image grada i regije te odvraća strani kapital i smanjuje privlačnost.

Globalizacija i internetizacija te stvaranje novih usluga svakako imaju velik i značajan utjecaj i na smanjenje potreba za proizvodnim radnicima i velikim industrijama. Gradovi i lokalne vlasti moraju već sada početi stvarati uvjete za smanjivanje ovisnosti o nekoliko velikih i tromih subjekata, za razvoj usluga, za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i samozapošljavanja uz favoriziranje konkurentnosti između lokalnih domaćih tvrtki, kako bi već sutra te iste mogle konkurirati i uključiti se u globalne tokove kapitala, ljudi i informacija. Uspjeh u stvaranju povoljnih gospodarskih prilika i uvjeta moguć je, između ostalog, i inzistiranjem na permanentnoj edukaciji lokalnih čelnika i city managera koji će biti sposobni prepoznati priliku za svoj grad.

Osnovne vještine i znanja koje bi sadašnji i budući javni djelatnici, manageri i direktori različitih javnih poduzeća trebali razvijati i posjedovati ako žele svojim zajednicama osigurati ravnoparavan nastup na globalnom tržištu jesu:¹⁴

- Razvoj vodstva i povezanih vještina, razvoj timskog rada, rješavanje problema pregovorima i konsenzusom, učenje načina posredovanja između različitih kulturnih i društvenih sredina, suradnja svih u procesu donošenja odluka;
- Savladavanje vještina komuniciranja, usmene, pisane, tehnološke i vizualne (grafičke) vještine temeljene na uporabi računala, softwarea i interneta; potpuno računalno opis-menjavanje; znanje svjetskih jezika;
- Vještine prikupljanja, analiziranja i procjene informacija i njihova prijenosa do svih relevantnih čimbenika;
- Razvoj samokritičkog, etičkog i kreativnog načina razmišljanja;
- Razumijevanje međuljudskih odnosa bit će ključni nositelj uspjeha u multietničkoj i multikulturnoj globalnoj društvenoj sredini;
- Nedvosmislena opredijeljenost i djelovanje na povećanju i poboljšanju ukupne društvene koristi i razvoja cijele zajednice u kojoj djeluju;
- Ponašanje u skladu s etičkim i moralnim načelima;
- Posjedovanje i čuvanje principa i građanskih vrijednosti koje ima svaki odgovorni građanin;
- Interpersonalne, intergrupne i intragrupne vještine usmjerene na realizaciju uspješnog djelovanja u kompleksnom »globalnom selu«;

Slijedom navedenog potrebno je da lokalni čelnici pripreme svoje lokalne zajednice za nastup na lokalnom tržištu. Poglavarstva gradova i općina u tom smislu moraju uvažavati sljedeće koncepte razvoja:

- educirati i pripremati kadrove, razumijevati procese globalizacije, integracije i svjetskog sustava jer u novoj ekonomiji znanja, izvorište bogatstva odnosno dodane vrijednosti su ideje i znanje;
- razvijati i podržavati projekte usmjerene na korištenje novih tehnologija, interneta i novih znanja, i to putem približavanja krutih administracija građanima;
- smanjivati izbirokratiziranost i neefikasnost unutar svojih »kuća«;
- shvaćati građane kao kupce i snositi i shvaćati odgovornost za razvoj njihove lokalne zajednice i obvezu osiguranja »najboljeg« investitora;
- prostorno-plansku dokumentaciju prilagoditi svjetskim kriterijima i trendovima, biti fleksibilne i usmjerene na zaštitu okoliša;
- svjetske kompanije i investitore prihvaćati u dobroj namjeri i izbjegavati birokratska ograničenja i lažna djelovanja u smislu zaštite lokalnih »monopola« u okviru lokalnih sredina kako bi se zadržala vlastita politička moć i utjecaji, jer takvim ponašanjem najviše gube upravo građani;
- svjetski kapital i svjetske kompanije imaju svoje interese i ciljeve, potrebno je moći i znati prepoznati neke od njih te u tom cilju pregovarati i boriti se za maksimalno moguće u danom trenutku i uvijek u korist svojeg grada;
- shvatiti da je lokalno sada postalo globalno i da dugoročno ne postoje mogućnosti zadržavanja i odbijanja inozemnih utjecaja. Takvi postupci rezultirat će dugoročno slabim razvojem na uštrb svoje zajednice, dok će se okolne zajednice brže razvijati, konkurirati i odvlačiti kapital i radnu snagu iz nerazvijenih i zatvorenih gradova. Najšire gledano, takav razvoj događaja može izazvati političku i gospodarsku deklinaciju lokalnog mjesta i njegov pad u ukupnom ekonomskom značenju.

I na kraju, potrebno je zaključiti da su procesi globalizacije, internetizacije, integracije nezaobilazni događaji koje niti jedna lokalna zajednica ne može izbjeći. Pitanje je samo trenutka. Oni gradovi koji već sada počinju s izmjenom pristupa, procesom prilagodbe i novim sagledavanjem budućnosti u okviru globalizacije, osigurat će si uspješan i dugoročan rast i razvoj, a oni koji sada zaostanu, dugoročno ih više neće biti u poziciji sustići.

4. Zaključna razmatranja
Uloga menadžera u ostvarivanju globalne konkurentnosti postaje sve veća, ali i sve složenija, a zahtijeva pritom transformaciju tradicionalnog managerskog prioriteta, tj. od imovine, briga prelazi na ljude, zajednicu i produženje jajednice, a to predstavlja obvezu koja prethodi svim drugim brigama i poslovima¹⁵. Zbog toga se od njih traži da posjeduju čitav niz tradicijskih vještina managera, kao npr. različiti financijski poslovi, upravljanje troškovima, razvoj proizvodnje, tehnologije, marketinga i slično. Gledano u kontekstu managera unutar državnih i lokalnih uprava koje žele pratiti procese u svom okruženju i koje žele biti aktivni sudionici na globalnom tržištu, javlja se potreba za njihovim usavršavanjem i općenito prihvaćanjem »globalne igre« te nadasve shvaćanjem procesa globalizacije i njegovih pozitivnih i negativnih dugoročnih utjecaja na lokalnu zajednicu koju zastupaju. Hrvatsko postupno otvaranje tržišta te integracija u međunarodne ekonomske tijekove, nametat će znanje kao temeljni organizacijski resurs. Pritom će upravljanje znanjem kako u gospodarstvu tako i u lokalnim upravama imati ključnu ulogu u rastu i razvoju naše zemlje na svim razinama.

Ukupno sagledavano, lokalna uprava izgubila je mogućnost djelovanja i uplitanja u gospodarstvo te kreiranja politike na uštrb gospodarstva. Danas je svaka lokalna sredina veoma ovisna o svojem gospodarstvu jer iz njega crpi veći dio svojih poreznih ali i neporeznih prihoda. Ta ovisnost značajna je u tome što ne-posjedovanje prihoda znači i nemogućnost ispunjavanja želja i potreba svojih građana, a samim time i nemogućnost opstanka na vlasti. Osnovni je zadatak lokalne uprave stvarati uvjete za uspješan rast i razvoj lokalne ekonomije kako bi jedni drugima osigurali opstanak. Na ovoj se razini utjecaj globalizacije razmatra kao mješavina lokalnih interesa građana i interesa vezanih za eksploataciju kulturnih, privrednih i prostornih resursa grada.

Jedan mali gradić može se dugoročno »othrvati« s tako značajnim i »velikim« globalnim utjecajima samo ako je njegovo vodstvo spremno jasno definirati ono čemu teži i ono što ne želi biti. U tom smislu u prethodnom tekstu predložene su neke od mogućih smjernica koje bi lokalna vodstva trebala uzeti u obzir prilikom definiranja budućnosti svoje lokalne zajednice.

¹³ Dr. Ari-Veikko Anttiroiko: The Winds of Change, restructuring the local government in Finland and Japan, University of Tampere, http: www.uta.fi.
¹⁴ Pripremljeno i prilagođeno prema: Robert B. Dehardt: »The Future of Public Administration: Challenges to Democracy, Citizenship and Ethics« University of Delavvare, http: pamij.com/99-4-2-Denhardt.htm, 7. 1. 2002.
¹⁵ Škrtić, M.: Kako do konkurentskih prednosti u uvjetima globalne konkurencije?, Susreti na dragom kamenu, 1998., p. 163.

Popis literature
Korištene knjige:
1. Thomas L. Friedman: The Lexus and the Olive tree, Anchor books inc., New York, april 2000.
2. Marcel Meller: Društveni marketing, Osijek, 1994.
OECD, Administration As Service, The public as elinet, 1987, Paris, France.

Časopisi, internet i druge stručne publikacije:
3. Dr. sc. Zoran Franjić: Proces globalizacije i značaj stranih direktnih ulaganja za hrvatski turizam, Časopis Tržište, broj 1/2 2000., Vol XII., Hrvatsko gospodarstvo u tranziciji, Izdavač Comar, Zagreb, 2000. godine.
4. Dr. sc. Mili Razović: Turizam Dalmacije u globalizaciji suvremenog turističkog tržišta, Časopis Tržište, broj 1/2 2000., Vol XII., Hrvatsko gospodarstvo u tranziciji, Izdavač Comar, Zagreb, 2000. godine.
5. Dr. sc. Marinko Jurčević: Transformacija i razvoj prometnog tržišta, Časopis Tržište, broj 1/2 2000., Vol XII, Hrvatsko gospodarstvo u tranziciji, Izdavač Comar, Zagreb, 2000. godine
6. Weisbrot Mark: Globalization: A Primer, Center for Economic and policy research, , 11. 1. 2002. http://www.cepr.net/GlobalPrimer.htm
7. Lee Hiu Hong: Globalization and Higher Education Reforms in Hong Kong and Singapore, ASAA 2000., Asialink The University of Melbourne, Victoria, Australia 7. 1. 2002.
8. Bajo, Ante: Administrativno-teritorijalni ustroj i financiranje jedinica lokalne samouprave i uprave u Republici Hrvatskoj, časopis Financijska praksa 3/96, Institut za javne financije, 1996., str. 281.-283. i Kattarina Ott i Ante Bajo, Lokalne financije i lokalni proračuni u Republici Hrvatskoj, časopis Financijska praksa 3/01, Institut za javne financije, rujan 2001.
9. Holzer Mare: Comunicating Commitment: Public Administration as a Calling, Rutgers University, Campus Newark, Public Administration and Management, Interactive Journal, 2. 4. 1999.
10. Robert B. Dehardt: The Future of Public Administration: Challenges to Democracy, Citizenship and Ethics University of Delaware, http: pamij.com/99-4-2-Denhardt.htm, 7. 1. 2002.
11. Škrtić, M.: Kako do konkurentskih prednosti u uvjetima globalne konkurencije?, Susreti na dragom kamenu, 1998.
12. Cimerman, Ratko, et. al.: Prostorni plan Općine Rovinj, planska godina 2000- (2015), Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, lipanj 1991.
13. Širac, Marko, et. al.: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Naklada Zadro, Zagreb, srpanj 1997.
14. Niko Bulić: Hrvatski turizam na razdjelnici tisućljeća, Časopis Turizam, 2000., str. 233.
15. Istraživanje Tomas, 1997.
16. Privredni vjesnik, stranica 12., od 30. srpnja 2001., članak: Otkrivanje privlačnosti vlastite zemlje
17. Ari-Veikko Anttiroiko: The Winds of Change, restrueturing the local government in Finland and Japan, University of Tampere, http: www.uta.fi