1. Sadašnji pravni status i ovlasti ravnatelja u javnim kazalištima

U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o (kazalištima u nastavku teksta: ZK) iz 1991.¹, s kasnijim izmjenama i dopunama iz 1995., 1997. i 2000. godine.

U skladu s postojećim Zakonom o kazalištima, kazališta u Republici Hrvatskoj djeluju kao javna kazališta i to nacionalna i ostala javna kazališta, koja su osnovana kao gradska, županijska, općinska, zatim kazališne kuće i privatna kazališta.

Prema temeljnim zakonskim odrednicama glede upravljanja u javnim kazalištima, javnim kazalištem upravlja ravnatelj (čl. 24. st. 1. ZK-a). Rravnatelj predstavlja i zastupa kazalište, organizira i provodi umjetničku i poslovnu politiku kazališta te je odgovoran za zakonitost rada kazališta (čl. 24. st. 2. ZK-a). U javnim kazalištima, sukladno Noveli ZK-a iz 1997. g. ne osnivaju se upravna vijeća kao upravna tijela ustanova (čl. 35. Zakona o ustanovma). Na javna kazališta ne primjenjuju se odredbe Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Nar. nov., br. 96/01).

1.2. Imenovanje i razrješenje ravnatelja

Ravnatelje javnih kazališta imenuju i razrješavaju predstavnička tijela vlasnika (osnivača) kazališta (čl. 27. st. 1. ZK-a), a naknadna potvrda ministra kulture na odluke o imenovanju odnosno o razrješenju ravnatelja javnih kazališta se ne traži (ukinuto Novelom ZK-a iz 2000. g.). Glede postupka imenovanja ravnatelja, isti započinje objavljivanjem javnog natječaja kojeg raspisuje i provodi kazalište (čl. 27. st. 2. u svezi sa čl. 27a. ZK-a). Mandatno razdoblje ravnatelja javnog kazališta iznosi četiri godine, a nije ograničen broj reizbora istog ravnatelja. Temelj imenovanja predstavlja četverogodišnji program rada kojeg ravnatelj podnosi uz svoju ponudu na natječaj.

ZK-om su propisane posebnosti imenovanja kod javnih kazališta s više vlasnika (čl. 27. st. 3. ZK-a). Obveza je ravnatelja podnijeti izvješće o poslovanju kazališta i ostvarenju kazališnog repertoara vlasniku kazališta, najmanje jednom godišnje, odnosno uvijek na zahtjev vlasnika. Sankcija za nepodnošenje, odnosno neprihvaćanje izvješća, je razrješenje ravnatelja prije isteka mandata (čl. 28. st. 2. i 3. ZK-a). Zakonom je regulirana timska odgovornost u kazališnoj ustanovi, odnosno u slučaju neprihvaćanja izvješća ravnatelja mogu se razriješiti i voditelji kazališta koje je imenovao ravnatelj (čl. 28. st. 4. ZK-a).

2. Prijedlog Zakona o kazalištima od 30. rujna 2005. g.

Prijedlogom Zakona o kazalištima (u nastavku teksta: Prijedlog) kojeg je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici od 30. rujna 2005. g.² i dalje se kazališna djelatnost smatra djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Kazališna djelatnost obuhvaća pripremu i/ili organizaciju te javno izvođenje dramskih, opernih, ope-retnih, baletnih, plesnih, lutkarskih i drugih scenskih i glazbenoscenskih djela. Kazališnu djelatnost obavljaju kazališta i kazališne družine kao samostalne pravne osobe, a iznimno kao posebne ustrojstve-ne jedinice unutar druge pravne osobe.

2.1. Ustrojstvo i upravljanje kazalištem

Prema čl.19. Prijedloga ustrojstvo i upravljanje kazalištem i kazališnom družinom pobliže se uređuje statutom i drugim općim aktima kazališta, a u skladu sa zakonom i aktom o osnivanju. Ipak, u nastavku Prijedlog daje temeljne odrednice upravljanja u javnim kazalištima.

U tom se području ponovno, u naše zakonodavstvo uvode posebna tijela upravljanja. Tako je čl. 20. Prijedloga regulirano da javnim kazalištem i javnom kazališnom družinom upravlja upravno vijeće.

Prema Prijedlogu, upravno vijeće javnog kazališta i javne kazališne družine ima tri ili pet članova od kojih većinu imenuje predstavničko tijelo osnivača iz reda uglednih umjetnika i radnika u kulturi, a ostale članove iz svojih redova bira umjetničko osoblje^ kazališta, odnosno kazališne družine. Članove upravnog vijeća javnog kazališta i javne kazališne družine, kojoj je osnivač Republika Hrvatska, imenuje ministar kulture. Broj članova upravnog vijeća javnog kazališta i javne kazališne družine koja ima više osnivača može biti veći od broja iz stavka 2. ovoga članka, ali mora biti razmjeran osnivačkim udjelima, odnosno utvrđen osnivačkim aktom, statutom i međusobnim ugovorom osnivača. Način imenovanja, izbora i razrješenje članova upravnog vijeća, donošenje odluka i druga pitanja vezana uz rad upravnog vijeća, uređuju se aktom o osnivanju i statutom kazališta i kazališne družine. Mandat članova upravnog vijeća je 4 godine.

Postavlja se pitanje vezano uz sastav upravnog vijeća u onim kazalištima koja nemaju stalno umjetničko osoblje, nego ga angažiraju prema pojedinom projektu ili na određeno vrijeme koje je kraće od mandata upravnog vijeća. Ostaje li članom upravnog vijeća umjetnik koji je angažiran, primjerice, na godinu dana, te nakon isteka tog roka ne bude više an gažiran ili mu prestankom umjetničkog rada u kazalištu prestaje i članstvo u upravnom vijeću? Na to pitanje nužno je precizno odgovoriti već u zakonskom tekstu da bi se izbjegli nesporazumi do kojih će zasigurno doći u kasnijoj praksi, a čini nam se radi ujednačenosti rješenja neracionalnim ostavljati da to pitanje riješe osnivači u aktu o osnivanju kazališta i u drugim aktima (statut, poslovnik upravnog vijeća i si.). Naime, i dalje se zalažemo za koncepciju prema kojoj nije nužno da u upravnom vijeću, kao upravnom tijelu koje je spona između osnivača i ustanove, sjede predstavnici djelatnika kazališta. Podredilo, ne vidimo razloga da u tom tijelu sjede samo predstavnici umjetničkog osoblja, kako je to predviđeno u čl. 20. st. 2. Prijedloga, a ne i predstavnici drugih zaposlenika kazališta, ako se već odlučimo za modalitet participacije zaposlenika u upravljanju.

Potrebno je da osnivač, prilikom imenovanja članova upravnog vijeća, vodi računa o stručnoj i umjetničkoj zastupljenosti. Nadalje, držimo potrebnim ovdje unijeti odredbe radi zaštite od nelojalne konkurencije, na način da članovi upravnog vijeća javnog kazališta ne mogu obnašati tu dužnost u više kazališta, niti mogu obavljati honorarne poslove u kazalištu.

2.2. Djelokrug upravnog vijeća

Upravno vijeće na prijedlog intenda-nata, odnosno ravnatelja, potvrđuje program rada kazališta, odnosno kazališne družine, koji mora biti sukladan s osnovnim programskim smjernicama i financijskim okvirom, nadzire ostvarivanje programa te njegovo financijsko i kadrovsko izvršavanje (ostvarivanje), razmatra i usvaja programsko i financijsko izvješće intendanata, odnosno ravnatelja, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, uz suglasnost osnivača donosi statut i druge opće akte kazališta, odnosno kazališne družine, predlaže osnivaču i intendantu, odnosno ravnatelju, promjene u organizaciji rada kazališta, odnosno kazališne družine, daje osnivaču i intendantu, odnosno ravnatelju mišljenja o pojedinim pitanjima, te obavlja i druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom.

Uz tako stipulirani djelokrug upravnih vijeća javnih kazališta, i dalje predlažemo da se doradi odredba koja govori o djelokrugu upravnog vijeća javnog kazališta. Odredba čl. 21. Prijedloga je preusko određena i ostavlja dosta prostora za statutarno uređenje kompetencija, što smatramo pogrešnim. Takva je odredba uža i od odredbe o općoj nadležnosti upravnih vijeća iz Zakona o ustanovama, a kamoli u odnosu na naše viđenje ovlasti ovog tijela kao upravnog i nadzornog tijela kazališta. Nadalje, držimo da upravno vijeće ne može davati prijedloge osnivaču i intendantu, odnosno ravnatelju, u svezi s promjenama u organizaciji kazališta, kad je to predmet akta o organizaciji rada kazališta kojeg sukladno alineji 4. čl. 21. Prijedloga donosi upravo upravno vijeće (sic!)

2.3. Ovlasti intendanta i ovlasti poslovnog ravnatelja

Prema čl. 22. Prijedloga, intendant je umjetnički voditelj nacionalnog kazališta i nacionalnog kazališnog ansambla koji organizira i provodi umjetnički program i za njega je odgovoran.

Poslovni ravnatelj organizira i vodi poslovanje nacionalnog kazališta i nacionalnog kazališnog ansambla, vodi poslovnu politiku i odgovoran je za zakonitost rada. Zadaće i ovlasti intendanta i poslovnog ravnatelja, uz poslove i zadaće utvrđene zakonom, pobliže se utvrđuju aktom o osnivanju i statutom.

Nadalje, intendant nacionalnog kazališta i nacionalnog kazališnog ansambla predlaže upravnom vijeću imenovanje po jednoga pomoćnika intendanta za dramski, operni i baletni program.

Prema Prijedlogu, javnim kazalištem i javnom kazališnom družinom, osim onih nacionalnih, rukovodi ravnatelj. Ravnatelj organizira i provodi umjetnički program, organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa kazalište, odnosno kazališnu družinu, vodi poslovnu politiku i odgovoran je za zakonitost rada. Zadaće i ovlasti ravnatelja, uz poslove utvrđene zakonom, pobliže se utvrđuju aktom o osnivanju i statutom. Ravnatelj može upravnom vijeću predložiti imenovanje pomoćnika ravnatelja.³ Javno kazalište i javna kazališna družina može imati intendanta i poslovnog ravnatelja ako to odluči osnivač aktom o osnivanju ili statutom (čl. 24. Prijedloga).

2.4. Postupak imenovanja intendanta, poslovnog ravnatelja i ravnatelja

Prijedlog je uredio i postupak imenovanja intendanta, poslovnog ravnatelja i ravnatelja kao rukovodećeg osoblja. Intendanta i poslovnog ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, te nacionalnog kazališnog ansambla, imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra kulture. Intendanta i poslovnog ravnatelja ostalih nacionalnih kazališta imenuje i razrješava predstavničko tijelo osnivača na prijedlog upravnog vijeća kazališta. Intendanta i poslovnog ravnatelja, odnosno ravnatelja javnih kazališta i javnih kazališnih družina, kojih su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, imenuje i razrješava predstavničko tijelo osnivača na prijedlog upravnog vijeća. U slučaju da kazalište ili kazališna družina ima više osnivača, intendanta i poslovnog ravnatelja imenuje, na prijedlog upravnog vijeća, predstavničko tijelo grada u kojemu je sjedište kazališta, odnosno kazališne družine, uz suglasnost predstavničkih tijela drugih osnivača. Postupak i način imenovanja pobliže se uređuje aktom o osnivanju, statutom i ugovorom vlasnika.⁴

Intendant i poslovni ravnatelj, odnosno ravnatelj, imenuje se na temelju javnog natječaja na vrijeme od četiri godine, a na temelju predloženoga četverogodišnjeg programa rada koji obvezno sadržava godišnji financijski i kadrovski plan stvaranja predloženog programa. Natječaj za intendanta, poslovnog ravnatelja, odnosno ravnatelja, raspisuje se najkasnije 6 mjeseci prije isteka mandata postojećeg intendanta, poslovnog ravnatelja, odnosno ravnatelja. Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku, a za nacionalna kazališta i u Narodnim novinama, a raspisuje ga i provodi upravno vijeće (čl. 26. Prijedloga).

Za vrijeme otvorenog natječajnog roka svakom kandidatu upravno vijeće dužno je osigurati uvid u izvješća o poslovanju i ostvarenom programu, te u kadrovske i financijske pokazatelje. Podatke koje sazna uvidom kandidat ne smije javno iznositi niti objavljivati. Važno je ovdje ukazati i na odredbu čl. 12. Prijedloga. Naime, osnivač je obvezan prije raspisivanja natječaja za intendanta, odnosno ravnatelja, utvrditi osnovne programske smjernice s financijskim okvirom za sljedeće četverogodišnje razdoblje. Osnovne programske smjernice javnog kazališta i javne kazališne družine utvrđuje osnivač, na temelju strategije kulturnoga razvitka i javnih potreba, uvažavajući umjetničke kriterije i zadani financijski okvir. Smjernice se obvezno objavljuju u natječaju za intendanta, odnosno ravnatelja.

Uvjeti za imenovanje intendanta i poslovnog ravnatelja, odnosno ravnatelja, propisuju se aktom o osnivanju i statutom. Kad je aktom o osnivanju ili statutom javnog kazališta i javne kazališne družine predviđen intendant i poslovni ravnatelj, na njihov se izbor i imenovanje, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe Zakona, o nacionalnom kazalištu i nacionalnom kazališnom ansamblu.

Novina je i da intendant, poslovni ravnatelj, pomoćnik intendanta, odnosno ravnatelj i pomoćnik ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine za vrijeme trajanja mandata mogu umjetnički djelovati i obavljati kazališne poslove izvan svoga kazališta, odnosno kazališne družine uz prethodnu pisanu suglasnost upravnog vijeća.

Intendant, poslovni ravnatelj, odnosno ravnatelj, dužni su upravnom vijeću tromjesečno podnositi izvješća o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja. Upravno vijeće razmatra i usvaja godišnje programsko i financijsko izvješće. Nacionalna i ostala javna kazališta i kazališne družine dužni su najmanje jednom godišnje podnijeti izvješće o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja osnivaču te uvijek na zahtjev osnivača. Osim ovog izvješća osnivaču se obvezno podnosi i programsko i financijsko izvješće o ostvarenju protekle kazališne sezone. Izvješća podnose intendant i poslovni ravnatelj, odnosno ravnatelj, uz obvezno dostavljanje mišljenja upravnog vijeća. Ako osnivač ne prihvati programsko odnosno financijsko izvješće, intendant, poslovni ravnatelj, odnosno ravnatelj kazališta i kazališne družine može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata na koji je imenovan. Prije donošenja odluke o razrješenju, intendantu, poslovnom ravnatelju, odnosno ravnatelju mora se pružiti mogućnost očitovanja o razlozima za razrješenje. Iz toga je vidljivo da je odgovornost predviđena samo za ravnatelja kao rukovodno osoblje, a ne i odgovornost upravnog vijeća kao tijela upravljanja (iako ono usvaja izvješće), što sigurno neće pridonijeti kvalitetnijem poslovanju i zakonitosti rada u kazalištima.

3. Primjedbe na Prijedlog zakona o kazalištima glede upravljanja u javnim kazalištima

3.1. Odredbe Zakona o kulturnim vijećima

U travnju 2004. godine donesen je novi Zakon o kulturnim vijećima (Nar. nov., br. 48/ 04), koji u bitnome određuje i moguća nova rješenja na području upravljanja u javnim kazalištima.

Prema čl. 6. toga Zakona, predviđena je obveznost osnivanja kulturnih vijeća i u nižim jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave (županije, gradovi s preko 30.000 stanovnika, Grad Zagreb), što znači da se kulturna vijeća moraju osnovati do 31. prosinca 2004. g., u svim gradovima koji su vlasnici javnih kazališta (i kazališnih kuća) u Hrvatskoj. U tim gradovima može se osnovati samo jedno kulturno vijeće, koje će pokrivati sve segmente kulture na svom području.

Kulturno vijeće je ovlašteno predlagati izvršnim i predstavničkim tijelima grada za koje je osnovano ciljeve kulturne politike grada i mjere za njezino provođenje, posebice predlagati programe javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju iz gradskog proračuna, suodlučuje u utvrđivanju kulturne politike grada i u tu svrhu daje stručne podloge i mišljenja gradskoj upravi (čl. 1. u svezi sa čl. 6. ZKV-a). Na žalost, ta vijeća nisu zaživjela u mnogim sredinama, gdje je njihova funkcija marginalizirana, usprkos zakonskim ovlastima i pozitivnoj inicijativi Ministarstva kulture.

Zastupamo stajalište da se i dalje javna kazališta reguliraju kao pravne osobe - javne ustanove odnosno ustanove koje obavljaju javnu službu.

Sagledavajući poznata usporedna rješenja, stanje i potrebe hrvatskog kazališnog sustava i iznesene prijedloge, zalažemo se da se tijekom rasprave u Hrvatskom saboru revidiraju određena rješenja iz Prijedloga, te da u sustav upravljanja u javnim kazalištima uključe sljedeća posebna tijela:

• upravni odbor
• intendant
• poslovni upravitelj.

3.2. Odredbe Zakona o ustanovama

Na taj način, novi kazališni zakon bio bi usklađen sa Zakonom o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93, 29/97 i 47/99 - u nastavku teksta: ZU), koji je kao lex generalis u tom području, te bi funkcije pojedinih tijela bile odvojene i jasne. Naime, prema ZU, tijela ustanove su upravno vijeće i ravnatelj, a uz njih ustanova može imati i stručnog voditelja, stručno vijeće i druga tijela.

3.3. Prijedlozi rješenja o ustroju i ovlastima određenih tijela

U dosadašnjoj raspravi bilo je prijedloga, prije svega iz redova Hrvatskog društva dramskih umjetnika, da istovremeno postoje kazališne komisije i upravna vijeća u kazalištima, što bi dovodilo do dupliranja tijela bez jasnog razllikovanja glede djelokruga. Stoga se zalažemo za povrat upravnih odbora u naš pravni sustav na području kazališnih ustanova, odnosno smatramo da kazališne komisije u onakvom promišljanju kakvo je dano u prijedlogu HDDU-a, ne treba usvojiti u novom zakonu. Naime, proizlazi da bi se kod kazališnih komisija radilo o umjetničkim vijećima sa širokim upravljačkim funkcijama, u kojim nije osigurano partnerstvo s vlasnikom kazališta.

Pokušat ćemo u osnovnim tezama dati viđenje ustroja, načina izbora i ovlasti tijela upravljanja javnog kazališta.

3.3.1. Upravni odbor

Temeljne teze glede upravnog odbora, koje se mogu koristiti prilikom koncipiranja konačnog teksta novog kazališnog zakona u RH, ogledaju se u stajalištu da upravni odbor objedinjuje upravnu i nadzornu funkciju u javnom kazalištu. Stoga se zalažemo za naziv toga tijela kao upravnog odbora, a ne upravnog vijeća. Upravni odbor imao bi pet članova, s tim da član upravnog odbora kazališta ne može biti član upravnih odbora drugih kazališta. Četiri člana upravnog odbora javnog kazališta imenuju se iz redova kulturnih djelatnika, dok se peti član bira iz redova financijskih stručnjaka, koji svojim poznavanjem problema vezanih uz poslovanje proračunskih korisnika i neprofitnih ustanova može pridonijeti uspješnosti poslovanja. Članove upravnog odbora imenuje predstavničko tijelo grada vlasnika kazališta, na vrijeme od 4 godine. Dakle, upravni odbor ne bi imao člana iz redova zaposlenika kazališta, što je razumljivo s obzirom na sukob interesa. Po prirodi stvari, upravno tijelo određenog pravnog subjekta uvijek čine predstavnici njegovog vlasnika.

Treba propisati zabranu konkurencije, prema kojoj vanjski članovi upravnog odbora ne mogu za trajanja mandata ni za svoj niti za tuđi račun obavljati poslove u kazalištu (primjerice, kao suradnici na realizaciji predstave, revizori i si.). Također, trebalo bi ograničiti mogućnost da se može biti članom upravnog odbora više od jednog kazališta, jer bi u suprotnom i to značilo određeni sukob interesa.

Upravni odbor kazališta imao bi u svom djelokrugu sljedeće zadaće: predlaganje statuta i izmjene osnivačkog akta kazališta; odobravanje izmjene ili dopune četverogodišnjih programa rada intendanta; nadziranje izvršavanja programa rada kazališta; odlučivanje o financijskom planu i godišnjem obračunu; nadziranje vođenja poslova kazališta; pregledavanje i ispitivanje poslovnih knjiga i dokumentacije kazališta, blagajne, vrijednosnih papira i drugih stvari; podnošenje predstavničkom tijelu vlasnika pisanog izviješća o obavljenom nadzoru zakonitosti poslovanja kazališta; predlaganje vlasniku promjene djelatnosti, davanje naloga revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća kazališta; upo- zoravanje intendanta na ispravljanje utvrđenih nepravilnosti u poslovanju i određivanje roka za ispravljanje nepravilnosti, a ako se intendant ogluši na ta upozorenja, o tome izvješćuje nadležno tijelo vlasnika; davanje vlasniku i intendantu prijedloga i mišljenja o pojedinim pitanjima te donošenje odluke i obavljanje drugih poslova određenih zakonom, osnivačkim aktom i statutom kazališta. Stoga, sukladno tim ovlastima ne bi trebalo eksplicirati da upravni odbor upravlja kazalištem, nego samo navesti njegove kompetencije iz kojih je razvidan njegov položaj u sustavu upravljanja kazališta. Tako bi se izbjegle rasprave o zakonskom prijedlogu, koje polaze od isključivo terminoloških odrednica, a zanemaruje se ukupan sustav upravljanja u kazalištima, koji polazi od kulturnih vijeća preko upravnih vijeća do intendanata.

3.3.2. Intendant

Kao temeljna teza glede intendanta, predlažemo da se za glavnog upravitelja odnosno voditelja kazališne ustanove utvrdi zakonski pojam intendant umjesto dosadašnjeg pojma ravnatelja, neovisno o rangu kazališta, čime bi se ukazalo na specifičnost kazališnih ustanova, te bi se pratila hrvatska kazališna i jezična tradicija odnosno uvriježena europska terminologija i praksa.

Intendant bi se birao na temelju, od strane kazališta, raspisanog javnog natječaja, koji se obvezno objavljuje u dnevnom tisku. Uvjeti za imenovanje intendanta mogli bi se urediti tako da bi se tražilo od kandidata: VSS i najmanje 5 godina aktivnog umjetničkog djelovanja.5 Držimo potrebnim već u zakonu regulirati temeljne uvjete za obavljanje te funkcije, kako to sadrže neki drugi zakoni koji uređuju status i upravljanje drugih ustanova u kulturi.

Za intendanta ne bi mogla biti imenovana osoba koja je kažnjena za kazneno djelo prouzrokovanja stečaja društva ili likvidacije ili drugog prestanka ustanove, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja odnosno pogodovanja vjerovnika, i to za vrijeme od 5 godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena. Uz prijavu na natječaj, zainteresirani kandidat prilaže četverogodišnji program rada i repertoar za isto razdoblje.

O prijedlogu kandidata za intendanta, između prispjelih prijava, odlučuje tajnim glasovanjem upravni odbor većinom glasova ukupnog broja članova. O imenovanju intendanta na temelju prijedloga upravnog odbora, odlučuje predstavničko tijelo vlasnika kazališta, s tim da se ne može imenovati drugi kandidat od onoga kojeg je predložio upravni odbor. Mandatno razdoblje bilo bi utvrđeno na četiri godine, uz mogućnost reizbora.

Natječaj za intendanta raspisao bi se najmanje šest mjeseci prije isteka mandata postojećeg intendanta, trajao bi 30 dana, a odluka o imenovanju novog intendanta donijela bi se najmanje 45 dana prije isteka mandata postojećeg ravnatelja. U roku 15 dana po donošenju odluke o imenovanju intendanta, ovaj bi bio dužan upravnom odboru dostaviti precizan popis suradnika (ansambl, gosti, redatelji, ostali suradnici) za prvu godinu mandata, koji je za svaku sljedeću godinu mandata dužan dostaviti upravnom odboru najmanje 60 dana prije isteka tekuće mandatne godine.

Intendant provodi i odgovoran je za umjetničku, poslovnu i administrativnu politiku kazališta; predstavlja kazalište u javnosti i jedini ima pravo na to; zastupa kazalište odnosno poduzima sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim tijelima vlasti; potpisuje se u ime kazališta; intendantu je podređeno cjelokupno umjetničko, tehničko i upravno osoblje koje radi u kazalištu te ono treba izvršavati njegove službene naloge. Intendant se brine o zaključivanju i realizaciji ugovora, a osobito vremenski neograničenih ugovora o radu, kao i o produljivanju odnosno neproduljivanju ugovora o radu na određeno vrijeme. Ugovori o djelu ili ugovori o radu s umjetničkim ili umjetničko-tehničkim osobljem koji se odnose na vremensko razdoblje dulje od intendantskog ugovora (mandatnog razdoblja na koje je intendant imenovan), za svoj produžetak ili zaključivanje moraju imati dopuštenje upravnog odbora kazališta.

Za isplatu ugovora koje je kazalište zaključilo za iznos veći od propisanog (može se raditi o različitim iznosima, ovisno o tome određuju li se po večeri, po mjesecu, po vremenu izvedbe, za godinu dana, ukupno i si.), intendant bi morao tražiti supotpis poslovnog upravitelja. Ako bi poslovni upravitelj uskratio svoj supotpis, mora odmah pisanim putem obrazložiti svoje razloge za takav čin, te ako se intendant ne složi s razlozima koje je naveo poslovni upravitelj glede nepotpisivanja ugovora, može ugovor samostalno zaključiti, ali ga mora podnijeti na odobrenje upravnom odboru, uz pisano obrazloženje.

3.3. Poslovni upravitelj

Temeljne teze za uređivanje pravnog statusa poslovnog upravitelja kazališta ogledaju se u tome da bi poslovni upravitelj (taj pojam držimo prihvatljivim u odnosu na pojmove »poslovnog ravnatelja« ili »financijskog upravitelja« ili »upravnog/administrativnog direktora«) neposredno i stalno zastupao intendanta u svim neumjetničkim pitanjima poslovanja kazališta, te bi njemu bilo podređeno cjelokupno neumjetničko osoblje.

Poslovni upravitelj birao bi se odvojeno od intendanta, na temelju javnog natječaja kojeg provodi kazalište, prijedlog kandidata za izbor utvrđivao bi upravni odbor većinom glasova, a odluku o prihvaćanju odnosno neprihvaćanju toga prijedloga donosio bi intendant. Uvjeti za poslovnog ravnatelja mogli bi biti utvrđeni tako da se od potencijalnih kandidata traži da imaju VSS, pravnog, ekonomskog ili producentskog usmjerenja i 2 godine radnog iskustva na poslovima kulturnog menadžmenta. Mandatno razdoblje iznosilo bi četiri godine, uz mogućnost neograničenog reizbora.

Zadaci su poslovnog upravitelja, ne miješajući se u cjelokupnu odgovornost intendanta: poslovno rukovođenje kazalištem u liniji nadređenoj odjelima (poslovanje kazališta); nalaganje i nadziranje obavljanja zadataka djelatnika zaduženog za financijsko poslovanje i proračun, te skrb za dobro gospodarenje u kazalištu; davanje raznih zaduženja u slučaju potrebe tehničkoj upravi i administrativnoj upravi.

Moguće je zakonom predvidjeti u kazalištu osnivanje i drugih privremenih ili trajnih stručnih odnosno savjetodavnih tijela, kao što su umjetničko vijeće (u slučaju postojanja umjetničkog ansambla u kazalištu) odnosno umjetničkog savjeta (u slučaju kada kazalište nema umjetnički ansambl).

1 (Nar. nov., br. 61/91, 50/95, 13/97 i 127/00).
2 V. Prijedlog Zakona o kazalištima Hrvatski sabor P.2. br. 361 - Klasa: 612-03/05-02, Urbroj: 65-05- 02/01 od 10. listopada 2005.
3 Izbor i imenovanje pomoćnika ravnatelja provodi se temeljem javnog natječaja. Postupak i vrijeme na koje se imenuje pomoćnik ravnatelja pobliže se uređuje statutom.
4 V. čl. 25. Prijedloga Zakona.
5 Isto rješenje zastupa i Prijedlog HDDU-a - op.aut.