1. Izvršavanje proračuna

1.1. Upravljanje prihodima i rashodima

Radi financiranja poslova, funkcija i programa proračunskih korisnika i drugih korisnika proračuna, te prava primatelja sredstava proračuna člankom 2. Zakona o izvršenju propisuje se da se sredstva u proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava na pojedinim stavkama.

Financijske planove proračunskih korisnika utvrđuje Državna riznica - Sektor za pripremu Državnog proračuna i dostavlja ga Sektoru za izvršavanje Državnog proračuna koji izvršava mjesečnu dodjelu sredstava. Korisnik obavlja korekciju mjesečnoga financijskog plana najkasnije do 20-og u mjesecu za sljedeći mjesec, a ako ga ne dostavi (usklađen s dodjelom) Državnoj riznici, ne smije stvarati i podmirivati obveze za sljedeći mjesec.

Naknadna dodjela može se izvršiti tijekom mjeseca samo na temelju posebnog zahtjeva koji odobrava Državna riznica, s tim da manje dodijeljena sredstva u odnosu na financijski plan za tekući mjesec korisnik raspoređuje u sredstva dodjele za sljedeće mjesece za iste namjene. Dodjela ovisi o preostalim sredstvima iz prethodnog mjeseca i plana tekućeg mjeseca (mogućnosti izvršenja plana). Nakon dodjele vrši se korekcija financijskog plana što predstavlja revidirani financijski plan.

1.2. Trošenje proračunskih sredstava

 Sukladno članku 62. Zakona o proračunu i članku 4. Zakona o izvršavanju, proračun ima jedan račun za sva plaćanja i korisnici također imaju jedan račun koji je dio računa proračuna. Račun korisnika otvara odgovorna osoba korisnika i dužna je izvijestiti Ministarstvo financija u kojoj je banci otvoren račun proračunskog korisnika iz svoje nadležnosti.

Imajući na umu priljev i odljev prihoda i primitaka te dinamiku izvršavanja rashoda i izdataka, a radi održavanja tekuće likvidnosti, Ministarstvo financija može povlačiti raspoloživa sredstva s računa korisnika. Povlačenje sredstava je privremeno i ona se vraćaju korisniku kad Državni proračun postane likvidan. Prihodi Državnog proračuna su i prihodi koji se ostvare od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima (kamate) uključujući i kamate na sredstva korisnika na njihovim računima jer su, prema Zakonu o proračunu , dio računa Državnog proračuna.

1.3. Tekuća zaliha Državnog proračuna

U skladu sa člankom 45. Zakona o proračunu i člankom 5. Zakona o izvršavanju, sredstva proračunske zalihe su planirana u Državnom proračunu RH za 2004. godinu u svoti od 318,1 milijuna kuna, što iznosi manje od 0,50% proračunskih prihoda bez primitka Državnog proračuna. Isto tako, člankom 5. Zakona o izvršavanju propisano je da o korištenju proračunske razlike odlučuje Vlada bez ograničenja, tj. do ukupne visine sredstava proračunske zalihe, predsjednik Vlade odlučuje do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna, a ministar financija do 100.000,00 kuna.

Sredstva proračunske zalihe koriste se za nepredviđene namjene, za koje u Državnom proračunu nisu osigurana sredstva, ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dostatna sredstva, jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti. Sredstva proračunske zalihe mogu se koristiti za: 1. financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja koji mogu ugroziti okoliš i ostalih nepredvidivih nesreća, 2. izvršavanje sudskih odluka i nagodbi za isplatu naknade i rente, te 3. druge nepredviđene rashode u tijeku godine. Sredstva proračunske zalihe ne mogu se koristiti za kreditiranje.

Ako tijekom godine dođe do promjene ustroja i nadležnosti proračunskih korisnika kojima se sredstva osiguravaju u Državnom proračunu, obvezna je preraspodjela sredstava na novo osnovanog korisnika, odnosno na novu aktivnost ili pak prijenos sredstava u tekuću proračunsku zalihu.

1.4. Plaće i dodaci na plaću

Prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 27/ 01), Zakonu o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br. 27/01) i kolektivnim ugovorima, plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća (umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža) i dodaci na osnovu plaću (za uspješnost na radu, za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće). Osnovicu za izračun plaće utvrđuju Vlada i sindikati posebnim dodatkom kolektivnom ugovoru svake godine u postupku donošenja Državnog proračuna za sljedeću godinu.

Sredstva za ostala materijalna prava proračunskih korisnika isplaćuju se korisnicima prema kolektivnim ugovorima u visini i opsegu utvrđenom između Vlade i sindikata u dijelu za koji Zakonom o izvršavanju nije drukčije propisano. Vezano uz navedeno, krajem 2001. i sredinom 2002. godine potpisani su kolektivni ugovori, dok su u listopadu 2003. godine zaključeni dodaci tim kolektivnim ugovorima, Kolektivni ugovor o materijalnim pravima u osnovnim i srednjim školama te izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (Nar. nov., br. 182/03). Na temelju tih propisa osnovica za obračun plaće korisnika koji se financiraju iz proračuna iznosi 4.414,42 kune, uključujući državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike. Kod obračuna plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, osnovica plaće se uvećava za 0,5% za svaku navršenu godinu sudačkog, odnosno državno odvjetničkog staža, a najviše do 20% s primjenom od 9. veljače 2004. godine, dok se osnovica plaće ne uvećava za državne dužnosnike ni za funkcionalne dodatke sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

Valja naglasiti da su dodaci na osnovnu plaću korisnika Državnog proračuna za 2004. godinu utvrđeni posebnim uredbama Vlade, sukladno odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o plaćama u javnim službama i kolektivnim ugovorima i iznose od 5% do 35% ovisno o vrsti i složenosti poslova i zadataka radnog mjesta u državnim i javnim službama i znanstvenom nazivu (magistar, doktor znanosti).

Pored dodatka na osnovnu plaću, osnovna plaća uvećava se: - za rad noću 40% - za prekovremeni rad 50% - za rad subotom 25% - za rad nedjeljom 35% - za smjenski rad 10% - za rad u turnusu 5% - za 8% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15% ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti ako su ispunjeni propisani uvjeti. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa zaposlenik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Ti dodaci međusobno se ne isključuju.

1.5. Ostala materijalna prava službenika i namještenika u državnoj službi i javnim službama prema kolektivnim ugovorima

Potpisanim kolektivnim ugovorima ostala materijalna prava utvrđena su u sljedećeg opsegu:

1. regres za korištenje godišnjeg odmora u visini od 1.000 kuna koji će se isplatiti najkasnije do 30. lipnja 2004.,

2. otpremnina u visini tri proračunske osnovice, 3. pomoć u slučaju:
- smrti službenika ili namještenika koji izgubi život u obavljanju službe odnosno rada, u visini tri proračunske osnovice,
- smrti službenika i namještenika u visini dvije proračunske osnovice,
- smrti supružnika, djeteta ili roditelja, u visini jedne proračunske osnovice.

Službenik, namještenik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u slučaju: - bolovanja duljeg od 90 dana, u visini jedne proračunske osnovice, jednom godišnje, - nastanka teške invalidnosti djeteta ili supružnika službenika i namještenika, u visini jedne proračunske osnovice, - radi nabave prijeko potrebnih medicinskih pomagala, odnosno pokrića participacije pri liječenju, odnosno kupnji prijeko potrebnih lijekova u visini jedne proračunske osnovice.

Člankom 11. Zakona o izvršavanju dana su ovlaštenja Vladi da donosi odluke o visini sredstava koja se korisnicima proračuna priznaju u materijalne troškove. Sada su u primjeni sljedeći iznosi:

1. dnevnice za službena putovanja u zemlji - 170 kuna,

2. naknade za terenski dodatak - 123 kune,

3. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe - 1,20 kn/ prijeđeni km, za korisnike financirane iz Državnog proračuna, a 30% od cijene litre eurosuper-98 za prijeđeni km (BMB98) za službenike i namještenike u javnim službama,

4. naknade zbog odvojenog života - 1.000,00 kuna,

5. naknade troškova za prijevoz na posao - prema stvarnim troškovima sredstava javnog prometa, odnosno prema Dodatku kolektivnim ugovorima u javnim i državnim službama. Visina godišnje naknade za Božične blagdane i visina dara za djecu prigodom dana sv. Nikole utvrdit će se krajem 2004. godine. Jubilarna nagrada u 2004. računa se na osnovicu u visini od 1.800 kuna, a u visini i iznosima prema kolektivnim ugovorima. Sva materijalna prava utvrđena kolektivnim ugovorima isplaćuju se u neto iznosu.

Valja napomenuti da se još uvijek primjenjuje Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje i visini naknade za korisnike koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna (Nar. nov., br. 83/94). Osnovica za utvrđivanje naknada i druga primanja - na temelju posebnih propisa u području zdravstva i socijalne skrbi, branitelja i članova njihovih obitelji i materijalna prava iz kolektivnih ugovora (otpremnine, pomoći i dr.) iznosi u 2004. godini 3.326,00 kuna.

1.6. Zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Pitanje zaduživanja općina, gradova i županija te davanja jamstava propisano je odredbama Zakona o proračunu, prema kojem se općina, grad i županija može zadužiti uzimanjem kredita kod banaka u Republici Hrvatskoj i izdavanjem vrijednosnih papira na temelju Zakona. Prema odredbama toga Zakona jedinica se može zadužiti samo za investiciju koja se financira iz njezina proračuna, ako je odlukom potvrdi njezino predstavničko tijelo, uz prethodnu suglasnost Vlade koja je ujedno obavezni prilog kod sklapanja ugovora o zaduživanju, a pod uvjetima i u opsegu koji su propisani člankom 106. Zakona o proračunu (ukupan godišnji anuitet može iznositi maksimalno 20% prihoda ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se jedinica zadužuje uključujući sva prethodna zaduženja, dana jamstva i novi godišnji anuitet).

Županija može dati jamstvo općini i gradu na svome području, ali uz suglasnost Vlade te pod uvjetima i u opsegu koji su propisani člankom 106. Zakona o proračunu, dok općina, grad i županija može dati samostalno jamstvo ustanovi čiji je osnivač kao i pravnoj osobi u njenom većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu i to za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove, s tim da se to jamstvo uključuje u opseg njezina mogućeg zaduživanja iz članka 106. Zakona o proračunu. U izračun se uzimaju i obveze po kreditima koji su izdani bez suglasnosti Vlade. Zakonom o izvršavanju propisuju se mjere ograničenja za zaduživanje lokalne i područne samouprave, u smislu da pravo na zaduživanje ima ona jedinica koja je u 2003. godini ostvarila prihode poslovanja iznad rashoda poslovanja (Obrazac PR-RAS) uz ispunjenje uvjete iz članka 106.-108. Zakona.

Ta ograničenja propisana su zbog onih jedinica koje svojim redovitim prihodima poslovanja nisu u mogućnosti financirati osnovne rashode poslovanja, a istovremeno se zadužuju za ulaganja u dugotrajnu nefinancijsku imovinu iznad vlastitih fiskalnih mogućnosti, pa ne mogu izvršavati redovite tekuće rashode ni otplatu kredita, već traže pomoć od države (proračunske zalihe). Zakonom o izvršavanju utvrđena je kvota do koje Vlada može odobravati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2004. godini. To je svota od 400 milijuna kuna - tj. 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u* financijskim izvještajima o prihodima i rashodima, primicima i izdacima u 2003. godini (Obrazac PR-RAS).

Iznimno, iznad navedenog iznosa, Vlada može odobriti suglasnost zaduženja za:

1. općine i gradove na području posebne državne skrbi,

2. općine i gradove koje ostvaruju kreditna sredstva za nabavu nefinancijske imovine iz sredstava Fonda za regionalni razvoj i Fonda za razvoj i zapošljavanje, i

3. za one općine, gradove i županije koje nisu koristile dobivenu suglasnost za zaduženje u 2003. godini.

Međutim, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su u 2003. godini dobile suglasnost za zaduženje, a koje ga nisu koristile u 2003. godini (subjekti iz točke 1.), ne mogu povećavati planirane primitke od zaduživanja iznad iznosa planiranog u svojem planu proračuna za 2004. godinu (donesenom u skladu sa člankom 32. Zakona o proračunu, tj. objavljenom u službenom glasilu do 1. siječnja 2004).

1.7. Povrat doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje

Člankom 13. Zakona o izvršavanju propisan je povrat doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Pravo na povrat 50% uplaćenih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za zaposlenike s prijavljenim prebivalištem na području gradova i općina ostvaruje poslodavac koji ima registrirano sjedište, odnosno prebivalište na tim područjima. Pravo na povrat uplaćenih doprinosa ostvaruje i fizička osoba koja ima registriranu djelatnost i prebivalište na spomenutim područjima. Ovaj postupak provodi FINA na teret doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Nadalje, prema članku 13. stavak 3. Zakona o izvršavanju sredstva za povrat posebnog doprinosa za ozljede na radu i profesionalne bolesti, vratit će se obveznicima uplate doprinosa na osnovi rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koje će izvršiti FINA na teret tog doprinosa. Ministar financija je donio Uputu o provedbi povrata ovoga doprinosa klasa: 411-01/03-01/3, ur. broj: 513-05/ 04-2 od 17. veljače 2004. godine.

1.8. Obvezno osiguranje imovine i zaposlenika proračunskih korisnika

Člankom 14. Zakona o izvršavanju propisano je da se korisnicima osiguravaju sredstva za obvezno osiguranje prema Zakonu o osiguranju (Nar. nov., br. 46/97 - proč. tekst, 116/99 i 111 /02) te sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja. Korisnicima se nadoknađuju štete na neosiguranoj imovini.

1.9. Osiguranje sredstva za obveze i naknade za vrijeme rodiljskog dopusta iz zdravstvenog osiguranja

Člancima 18. i 19. Zakona o izvršavanju propisana je primjena naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljskog dopusta od jedne do tri godine djetetova života, rodiljskog dopusta iz članka 58. stavka 9. Zakona o radu, posvojiteljskog dopusta, skraćenog radnog vremena od jedne do tri godine djetetova života iz članka 59. stavka 1. i 3. Zakona o radu, dopusta iz članka 57. Zakona o radu, te novčana naknada za vrijeme korištenja rodiljskog dopusta nezaposlene majke, majke na redovnom školovanju, majke korisnice mirovine, odnosno majke korisnice invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad i naknada plaće za vrijeme stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu koja iznosi 1.600,00 kuna, odnosno 900,00 kuna do 30. lipnja 2004., a od 1. srpnja od 1.600,00 do 2.500,00 kun. Naknada za opremu novorođenog djeteta iznosi 1.360,00 kuna.

2. Upravljanje državnom imovinom i dugovima

2.1. Stjecanje vlasništva i upis

Zakonom o proračunu je propisano da korisnik mora nefinancijsku dugotrajnu imovinu osigurati. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za 2004. godinu propisano je da su korisnicima osigurana sredstva samo za obvezno osiguranje iz članka 75. točka 2., 3. i 4. Zakona o osiguranju (Nar. nov., br. 90/94, 20/97 i 46/97 - proč. tekst i 116/99) što se odnosi na obvezno osiguranje letjelica, plovila i automobila, dok se sredstva za naknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji, instalacije, oprema i dr.) osigurana u Državnom proračunu za 2004. godinu, a isplaćuju se korisnicima na njihov zahtjev.

Člankom 24. Zakona o izvršavanju propisano je da Republika Hrvatska postaje vlasnikom pravne osobe razmjerno uloženim sredstvima, kada se sredstva Državnog proračuna koriste za njenu sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne osobe, imajući na umu javni interes Republike Hrvatske.

2.2. Zaduživanje i tekuće otplate

Člankom 83. Zakona o proračunu propisano je da se godišnjim zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za proračunsku godinu utvrđuje: ukupan iznos novoga državnoga duga i državnih jamstava koji se mogu preuzeti ili izdati u tijeku proračunske godine i ukupan iznos državnoga duga na kraju proračunske godine.

Člankom 25. Zakona o izvršavanju propisano je da se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 19.164,3 milijuna kuna te da će tekuće otplate glavnice .državnog duga, iznositi 16.800,8 milijuna kuna, s tim da pripadajuće kamate u izvršavanju proračuna imaju prednost pred svim ostalim izdacima.

2.3. Državna jamstva

Člankom 28. Zakona o izvršavanju utvrđuje se da Vlada može iznimno davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva financija s tim da godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2004. godinu iznosi 4.900,00 milijuna kuna. Činidbena državna jamstva koja su, u pravilu, vezana za okončanje posla, može davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte (promet i veze, energetika, zaštita okoliša) koji se izvode na osnovi koncesija ili zajedničkih ulaganja.

Radi izvršenja obveze umjesto dužnika prema danim financijskim državnim jamstvima, u Državnom proračunu su osigurana sredstva u iznosu od 313,7 milijuna kuna. Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom državnom vlasništvu sklapa kreditne poslove s inozemstvom ili daje jamstva na osnovi suglasnosti Vlade, ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7,5 milijuna kuna.

3. Poticajne mjere gospodarstvu, javnom sektoru i obveznicima poreza

Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak u proračunu su planirana sredstva za temeljni kapital i subvencije kredita u iznosu 567 milijuna kuna (čl. 30. Zakona o izvršavanju). Nadležna ministarstva trebaju utvrditi godišnji plan korištenja državnih potpora kojim se utvrđuju sredstva i namjene kredita, kao i mjere za nenamjensko korištenje, odnosno neispunjavanje obveza i ugovora, koje se podupiru potporama. Mogu se čak i obustaviti državne potpore prema pravnim osobama, korisnicima, za koje utvrdi da nisu ispunjavale obveze za proteklu godinu prema državi, ili su nenamjenski koristile sredstva potpore. Sukladno Zakonu o vatrogastvu država će u 2004. godini obaviti povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost po računima za nabavu opreme u toj godini za obavljanje vatrogasne djelatnosti, javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim zajednicama.

Povrat će se obaviti na teret prihoda poreza na dodanu vrijednost. Sredstva ostvarena od povrata poreza na dodanu vrijednost moći će se koristiti samo za investicijsku izgradnju i nabavu opreme za obavljanje vatrogasne djelatnosti. Znanstvene ustanove će kao i u 2003. na temelju suglasnosti i računa o uvezenoj i nabavljenoj opremi, ostvariti pravo na povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost na opremu (uvoznu i tuzemnu) nabavljenu za tehnologijskoistraživačke i znanstvenoistraživačke projekte u 2004. godini Povrat poreza obavljat će se na teret prihoda od toga poreza. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa će tromjesečno Vladu izvještavati o nabavi opreme i visini utrošenih sredstava. Radi provedbe obveza Republike Hrvatske proisteklih iz Osimskih sporazuma i Rimskog ugovora, koje je Hrvatska preuzela 1992. godine, na ime isplate naknade Italiji za naknadu imovine optanata iz sredstava Tekuće zalihe proračuna, obavit će se isplata novčane naknade imovine esula-optanata tijekom 2004. godine, a pod uvjetima i na način utvrđen posebnim propisima i ugovorima. Visina sredstava koju će trebati isplatiti 2004. godine ovisit će o provedbi posebnih propisa i ugovora.

Naime, tijekom 2004. godine provodit će se pregovori o povratu imovine optanata, pa stoga nije moguće utvrditi visinu sredstava u 2004. godini. 3.1. Tekuće pomoći iz Državnog proračuna općinama i gradovima s područja posebne državne skrbi i županijama Člankom 36. Zakona o izvršavanju propisuju se kriteriji za utvrđivanje visine pomoći županijama, gradovima i općinama s području I. i II. skupine posebne državne skrbi. lako su kriteriji za utvrđivanje prava na pomoć iz Državnog proračuna isti kao i za 2003. godinu, zbog preuzimanja povrata poreza na dohodak iz članka 35. Zakona o izvršavanju, za 2004. godinu, u razdjelu Ministarstva financija planira se osigurati razlika između procijenjenog povrata poreza na dohodak koji će se vraćati na teret Državnog proračuna izravno građanima i planiranog iznosa pomoći na temelju Zakonom utvrđenih kriterija. Tekuće pomoći planiraju se županijama te gradovima i općinama koji se nalaze na područjima prve i druge skupine posebne državne skrbi.

Naime, iz Državnog proračuna za 2004. godinu obavljat će se povrat poreza na dohodak za područja posebne državne skrbi (I., II. i III.) te brdsko-planinska područja kao i povrat poreza na dohodak umjesto županija. Raspoloživa sredstva tekućih pomoći za 2004. u iznosu od 76,00 milijuna kuna raspodjeljuju se i to:

- 39,9 milijuna kuna za 14 županija, ostalih 6 županija neće dobiti izravno pomoći iz Državnog proračuna, jer ne zadovoljavaju zakonske kriterije, već će dobiti sredstva neizravno putem preuzimanja povrata poreza na dohodak obveznicima s područja posebnog državnog interesa,

- 36,1 milijun kuna za 66 općina i gradova, ostalih 45 će dobiti neizravno putem povrata poreza građanima, a koje bi morali vraćati iz svoga proračuna jer je procjena povrata veća nego što bi dobili s osnove kriterija. Zakonom o izvršavanju je propisano da županije, općine i gradovi mogu koristiti pomoći samo za financiranje obveznih rashoda propisanih zakonom. Na županije, općine i gradove, korisnike pomoći iz Državnog proračuna, primjenjuju se odredbe o rashodima za zaposlene i o ostalim rashodima i naknadi troškova zaposlenima koje se odnose na korisnike Državnog proračuna, a prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i članku 10. Zakona o izvršavanju. Županije, općine i gradovi koji su izravni korisnici pomoći iz Državnog proračuna dužni su tromjesečno izvještavati Ministarstvo financija o korištenju pomoći iz ovoga članka, a one općine i gradovi koji su korisnici pomoći koje im rasporedi županija, dužni su tromjesečno izvještavati svoju županiju o korištenju pomoći.

Zakonom o izvršavanju je propisano da će Ministarstvo financija obustaviti doznaku pomoći iz Državnog proračuna za 2004. godinu, županiji koja ne donese raspored sredstava općinama i gradovima sa svojega područja (koji nisu izravni korisnici pomoći izravnanja iz Državnog proračuna za 2004. godinu), i županiji, općini i gradu koji ne obavještavaju u propisanom roku i/ili namjenski ne koriste odobrena sredstva pomoći.

4. Korištenje namjenskih prihoda, primitaka i donacija

Namjenski prihodi i primici proračuna jesu: pomoći, prihodi i primici proračunskih fondova, prihodi od vlastite djelatnosti proračunskih korisnika, prihodi od prodaje ili zamjene državnog vlasništva i naknade s naslova osiguranja s tim da su to prihodi proračuna koji se uplaćuju u Državni proračun.

Prema toj zakonskoj odredbi obveza uplate namjenskih prihoda, primitaka i donacija ne odnose se na znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, sustav izvršenja sankcija, na ustanove socijalne skrbi, ustanove kulture, na diplomatsko-konzularna predstavništva i robne zalihe, s tim da nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda. Zakonom o izvršavanju ta je mogućnost iskorištena na način da karakter vlastitog prihoda imaju i donacije s tim da se uplaćene, a manje planirane donacije mogu izvršavati po aktivnostima i/ili projektima za koje su namijenjene, i iznad iznosa utvrđenih Državnim proračunom, ili prenijeti u sljedeću proračunsku godinu i koristiti za iste namjene.

Na taj način se omogućava izvršavanje rashoda proračunskih korisnika za posebne namjene koje odredi davatelj donacije. Prema članku 38. Zakona o izvršavanju prihodi od igara na sreću su namjenski prihodi Državnog proračuna pa se sredstva od igara na sreću mogu iz vršavati iznad iznosa utvrđenih Državnim proračunom za 2004. godinu, ali do iznosa ostvarenih prihoda od igara na sreću utvrđenih Uredbom, koju će donijeti Vlada.

5. Odgoda naplate poreza i doprinosa

U važećim poreznim i proračunskim propisima nije regulirano pitanje odgode ili obročne otplate javnog duga, osim što je člankom 71. Zakona o proračunu propisano da se može odgoditi ili obročno plaćati dug po osnovi državnih jamstava. Naime člankom 71. Zakona o proračunu propisana je mogućnost odgode plaćanja i obročne otplate dužnikova duga u slučajevima kada se radi o naplati duga po osnovi danih državnih jamstava, ali ne i dugova po osnovi javnih davanja u smislu Općeg poreznog zakona.

U skladu s iznesenim, Zakonom o izvršavanju u 2004. godini daje se mogućnost odgode plaćanja ili odobrenja obročne otplate dospjelih nenaplaćenih javnih davanja uz suglasnost Vlade. Na pisani zahtjev obveznika javnog davanja ministar financija uz suglasnost Vlade, donosi rješenje o navedenoj odgodi, odnosno obročnoj otplati. Nadalje, dužnik je obvezan redovito podmirivati tekuće obveze i za vrijeme odobrene odgode plaćanja ili plaćanja u obrocima, a ako se toga ne pridržava, protiv njega će se pokrenuti ovršni postupak, a rok plaćanja može se odgoditi za jedan mjesec, a plaćanje u jednakim mjesečnim obrocima može se odobriti na rok od najdulje deset mjeseci.

Provedbom navedenog omogućava se naplata dospjelih proračunskih i izvan proračunskih potraživanja od obveznika javnih davanja, a da se ne dovede u pitanje njihovo neophodno poslovanje radi izvršenja dospjelog, a neplaćenoga duga. Kako bi se osiguralo načelo javnosti, zakonom je propisano da će Vlada uz polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna morati izvijestiti Hrvatski sabor o danim suglasnostima i učincima na prihodnoj strani proračuna.

6. Kaznena odredbe

Zakonom o izvršavanju propisano je izricanje novčanih kazni i zaštitne mjere, postupka glede proračunskog nadzora, postupka pokretanja prekršajnog postupka, žalbenog postupka, naplate i zastare postupka, naplate i zastare prema Zakonu o proračunu i Zakonu o prekršajima.

Zakonom se propisuju kazne imajući na umu težinu i posljedice koje nastaju činjenjem navedenih prekršaja te izricanje zaštitne mjere kako bi se onemogućilo nezakonito korištenje sredstava Državnog proračuna, odnosno ta bi se sredstva morala vratiti u Državni proračun ako se ne budu nezakonito koristila.

Ovlaštena osoba proračunskog nadzora u postupku provjere utvrđuje radnje koje imaju obilježje prekršaja i podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom područnom uredu Porezne uprave, dok ovlašteni službenik Porezne uprave vodi prvostupanjski postupak i donosi rješenje o prekršaju iz članka 41. Zakona o izvršavanju. Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, plaćanja, prisilne naplate i odgode plaćanja novčane kazne te vođenja prekršajnog postupak primjenjuju se odredbe Zakona o prekršajima.