1.1.  MAKROEKONOMSKA KRETANJA

Pozitivna kretanja u domaćem gospodarstvu tijekom 2017. godine bila su osnovni povod za predlaganje izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu. Bruto domaći proizvod (u nastavku teksta: BDP) ostvario je međugodišnji realan rast od 2,7 % u prvom polugodištu 2017. godine, a dosad objavljeni visokofrekventni pokazatelji za treće tromjesečje 2017. godine ukazuju na nastavak povoljnog kretanja gospodarske aktivnosti. 

Tako se u trećem tromjesečju bilježi ubrzanje međugodišnjeg rasta industrijske proizvodnje (2,9 %) i realnog prometa u trgovini na malo (5,6 %) u usporedbi s međugodišnjim rastom zabilježenim u prethodna dva tromjesečja ove godine.

1.2.  PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA

Novim planom proračuna za 2017. godinu ukupni prihodi povećavaju se i iznose 122,5 milijardi kuna. Pritom prihodi poslovanja iznose 121,7 milijardi kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine 709,1 milijun kuna. Makroekonomski trendovi pozitivno su utjecali na kretanja proračunskih prihoda u odnosu na prvotno planirane te se očekuje veće ostvarenje prihoda. Povećanju najviše pridonose porezni prihodi i doprinosi, koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,4 milijarde kuna. 

Upravo u tim brojkama vidljiv je učinak provedene porezne reforme, koja je dovela do ukupnog poreznog rasterećenja većeg od 2,5 milijardi kuna, a ujedno je pozitivno djelovala na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva i rasterećenje gospodarstva. 

Najveće pozitivne promjene bilježe prihodi od PDV-a, koji su se povećali zbog rasta osobne potrošnje u odnosu na prvotne projekcije, što proizlazi iz zabilježenih pozitivnih kretanja u gospodarstvu i povećanja raspoloživog dohotka. Također, s obzirom na to da je turistička sezona bila izrazito dobra, to je, između ostalog, pridonijelo povećanim prihodima od poreza na dodanu vrijednost. 

Dodatno povećali su se i prihodi od poreza na dobit, što je rezultat boljeg poslovanja poduzeća i banaka tijekom 2016. godine u odnosu na prije očekivane i s time povezane veće uplate sredstava po osnovi ovog poreza nakon godišnjeg obračuna dobiti za 2016. godinu. Također, akontacije za mjesečnu uplatu poreza na dobit nešto su veće od očekivanih (Tablica 1.). 

1.3.  RASHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu ukupni rashodi smanjuju se sa 128,4 milijarde kuna na 126,8 milijardi kuna, odnosno za 1,6 milijardi kuna. Ovim izmjenama i dopunama smanjuju se rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na visinu manjka proračuna opće države, a uključuju vlastite prihode, prihode za posebne namjene, pomoći i donacije. Naime, ti prihodi troše se do visine uplaćenih sredstava te je sukladno tome bilo potrebno izvršiti određena usklađenja. Kad je riječ o rashodovnoj strani proračuna, važno je istaknuti da se razina rashoda koji utječu na visinu proračunskog manjka ne povećava. Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na razinu manjka proračuna, a to su opći prihodi i primitci, doprinosi i namjenski primitci (izvora 1 Opći prihodi i primitci, 2 Doprinosi za obvezna osiguranja i 8 Namjenski primitci od zaduživanja) zadržavaju se na istoj razini od 107,2 milijarde kuna. Nadalje, iz dosadašnje dinamike izvršavanja proračuna vidljivo je da je na pojedinim rashodnim stavkama bilo potrebno izvršiti preraspodjele, koje su rezultat dosadašnje dinamike izvršavanja Državnog proračuna i očekivanja do kraja godine te događaja koji se nisu mogli predvidjeti u razdoblju kad se izrađivao Državni proračun za 2017. godinu. Navedene prilagodbe izvršene su u iznosu od 3,4 milijarde kuna. 

Tako su, između ostaloga, dodatna sredstva osigurana za Ministarstvo zdravstva, u iznosu od 1,1 milijardu kuna (od čega za dospjele obveze bolnica (državnih i županijskih) 870 milijuna kuna, transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za naknade za bolovanja 137,7 milijuna kuna i za Klinički bolnički centar Split, za projekt za povećanje energetske učinkovitosti 27,2 milijuna kuna. Kako je tijekom 2017. povećana osnovica za izračun plaća u državnim i javnim službama, osigurana su i dodatna sredstva za rashode za zaposlene, i to za Ministarstvo znanosti i obrazovanja u iznosu od 174,8 milijuna kuna. Zbog prestanka smanjenja povlaštenih mirovina za 10 % te primjene većeg postotka za usklađivanje mirovina prema općem propisu u odnosu na planirano, povećana su i izdvajanja za mirovine. Ministarstvu financija povećana su sredstva u iznosu od 80 milijuna kuna i to za elementarne nepogode.

U nastavku dajemo tablični prikaz rashoda, iz kojega je vidljivo povećanje odnosno smanjenje na pojedinim stavkama rashoda (rashodi za zaposlene, materijalni i financijski rashodi, subvencije pomoći dane u inozemstvo, naknade građanima i kućanstvima te rashodi za nabavu nefinancijske imovine).
Tablica 2.

1.4.PROCJENA UKUPNOG MANJKA KONSOLIDIRANE OPĆE DRŽAVE 

Sve navedeno rezultirat će činjenicom da će manjak državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji za 2017. godinu iznositi 1,2 % BDP-a, a manjak opće države iznosit će 1 % BDP-a. Pritom državni proračun bilježi razinu manjka od 1,2 % BDP-a, a planira se da će izvanproračunski korisnici ostvariti višak od 0,3 % BDP-a. Očekuje se da će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvariti manjak u iznosu od 0,1 % BDP-a.

Prema metodologiji ESA 2010 (gdje su uključene projekcije manjka/viška javnih poduzeća iz sektora opće države prema metodologiji ESA 2010), procjena je da će manjak općeg proračuna u 2017. godini iznositi 2,1 milijardu kuna ili 0,6 % BDP-a. Takva kretanja pridonijet će daljnjem smanjenju javnog duga pa se do kraja 2017. godine očekuje da će se udjel javnog duga u BDP-u smanjiti sa 82,9 %, koliko je iznosio na kraju 2016., na 79,8 %.

Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (u nastavku teksta: Zakon) mijenja se iznos proračunske zalihe. Sukladno Zakonu o proračunu (Nar. nov., br. 87/08, 136/12 i 15/15), sredstva proračunske zalihe koriste se za nepredviđene namjene, za koje u proračunu nisu osigurana sredstva, ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti. Iznos proračunske zalihe ovim se Zakonom smanjuje za 170.000.000,00 kuna. S obzirom na velike štete od elementarnih nepogoda na stambenim objektima, infrastrukturi, komunalnim objektima, javnim i gospodarskim objektima te poljoprivredi, razlika od 30 milijuna kuna preraspodijeljena je za podmirenje nastalih šteta, a za koja su sredstva već planirana u Proračunu. 

Nadalje, Zakonom se mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja. Visina zaduživanja mijenja se sa 33.696.595.246,00 kuna na 43.043.577.084,00 kuna, a tekuće otplate sa 27.290.195.103,00 kuna na 26.611.820.197,00 kuna. Također, mijenja se ukupna visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenja se sa 2.494.560.580,00 kuna na 1.991.256.619,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenjaju se sa 2.799.691.000,00 kuna na 6.405.859.373,00 kuna. Glavni razlog povećanja visine zaduživanja iskazanog u Računu financiranja Proračuna kao i tekuće otplate glavnice duga iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika jest to što Republika Hrvatska do kraja 2017. godine planira na inozemnom tržištu kapitala izdavanje državne obveznice za potrebe prijevremene otplate dijela postojećih kreditnih obveza triju društava u cestovnom sektoru (Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i Hrvatske ceste d.o.o.), sukladno Odluci Vlade RH o prihvaćanju poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora. Naime, sredstva ostvarena izdavanjem obveznice proslijedit će se društvima Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i Hrvatske ceste d.o.o., koje će tim sredstvima izvršiti otplate svojih kreditnih obveza, što je u računu financiranja planirano u okviru izdataka za dane zajmove i depozite.

Vezano uz financiranje jedinica lokalne samouprave ovim se Zakonom povećava iznos sredstava pomoći za 35 jedinica lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskih područja. Za pomoć navedenim jedinicama osigurano je 21,3 milijuna kuna, što predstavlja visinu izvršenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovu području u 2015. godini. Slijedom navedenog, pomoći iz državnog proračuna za jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave povećane su sa 694,8 milijuna kuna na 716 milijuna kuna. 

Zakonom se utvrđuje pravni temelj za dodjelu sredstava županijama iz državnog proračuna za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. Ministarstvo zdravstva će iz državnog proračuna isplatiti namjensku pomoć županijama za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala te će utvrditi raspored tako dodijeljene namjenske pomoći. Prije dodjele namjenske pomoći Ministarstvo zdravstva i županije potpisat će ugovore o načinu utroška sredstava doznačenih u skladu s ovim Zakonom. Županije će biti dužne pratiti utrošak sredstava koja će biti doznačena bolničkim zdravstvenim ustanovama, a o utrošku namjenske pomoći obavještavat će Ministarstvo zdravstva na način i u rokovima koje utvrdi Ministarstvo zdravstva.

I u nadolazećem srednjoročnom razdoblju makroekonomska politika bit će usmjerena na iskorištavanje pozitivnih impulsa iz međunarodnog i domaćeg okruženja te stvaranja temelja za trajan i stabilan gospodarski rast. Tako se u 2018. godini očekuje realan rast BDP-a od 2,9 %, u 2019. 2,6 %, a u 2020. godini 2,5 %. Prihodna strana proračuna temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir učinke sveobuhvatne porezne reforme, koja je stupila na snagu početkom 2017., te učinke daljnjeg poreznog rasterećenja, koje se planira provesti do kraja 2017. s primjenom u 2018. godini, uključujući i primjenu novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Značajan učinak na prihode državnog proračuna u razdoblju 2018.-2020. očekuje se od povlačenja sredstava iz fondova Europske unije, koji će biti usmjereni na različite razvojne i infrastrukturne projekte te aktivnosti istraživanja i inovacija, čime će postati jedan od ključnih instrumenata jačanja razvojnih kapaciteta svih krajeva Republike Hrvatske. 

Rashodna strana proračuna određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti, uz provođenje mjera u svrhu poticanja razvoja i adekvatne skrbi za sve slojeve stanovništva, dok se kroz različite stavke i na pozicijama različitih ministarstava osiguravaju sredstva usmjerena na jačanje demografske održivosti. Kako je Republika Hrvatska obvezna pridržavati se kriterija iz preventivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu, to ujedno znači i obvezu nastavljanja fiskalne konsolidacije kako bi se smanjio manjak općeg proračuna, ali i udio javnog duga u BDP-u. Slijedom fiskalnih kretanja na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna, manjak općeg proračuna prema ESA 2010 metodologiji, u 2018. godini iznosit će 0,5 % BDP-a, u 2019. predviđeno je uravnoteženje proračuna, a u 2020. godini planira se višak od 0,8 % BDP-a. Takva kretanja manjka, odnosno viška općeg proračuna trebala bi dovesti i do daljnjeg smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, i to na 76,6 % BDP-a u 2018., 73,4 % BDP-a u 2019. te 69,5 % BDP-a u 2020. godini.

O osnovnim značajkama Državnog proračuna za 2018. pisat ćemo nakon njegova usvajanja u Hrvatskom saboru.