1. Uvod

Ustavom Republike Hrvatske iz 1990. g.¹ stvorene su pravne i političke pretpostavke za donošenje izbornog zakonodavstva čija temeljna načela i instituti izražavaju dostignuća izbornog prava i sustava razvijenih europskih demokracija.

Kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, napušten je delegatski sustav primijenjen u bivšoj SFRJ na temelju Ustava iz 1974. g.² i uveden demokratski višestranački sustav. Na taj način građanima - biračima pravno je osigurana mogućnost izbora i sloboda biranja te je tako postavljen sustav tzv. kompetitivnih izbora.³

Jedna od bitnih razlika tog sustava u odnosu na delegatski sustav jest u tome da u delegatskom sustavu izabrani delegat ima obvezujući (imperativni) mandat, što znači da je tijekom čitavog njegovog trajanja on odgovoran biračima (bazi) koji ga uvijek mogu opozvati.

Novim izbornim sustavom koji je bio postavljen Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave (u nastavku teksta: ZOIJLS) iz 1992. g.⁴ i na lokalnoj je razini uveden predstavnički (slobodni) mandat, što znači da izabrani članovi predstavničkih tijela nisu opozivi, čime se jamči njihova neovisnost i slobodno obnašanje dužnosti.

Jedna od posljedica te promjene bila je potreba za preciznim uređenjem niza pitanja vezanih uz trajanje mandata članova predstavničkog tijela. Naime, iako se redovni izbori provode jednom u četiri godine, činjenica je da se određeni segmenti izbornog zakonodavstva primjenjuju i izazivaju dvojbe u primjeni tijekom cijelog trajanja redovitog četverogodišnjeg mandata. To se u prvom redu odnosi na definiranje početka mandata izabranih članova predstavničkog tijela, preciziranje njegova trajanja i prestanka mandata, na primjenu instituta nespojivosti (inkompatibiliteta), tj. zabrane istovremenog obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela s drugim, zakonom propisanim dužnostima, te na način zamjenjivanja vijećnika kojem mandat prestaje iz nekog od zakonom definiranih razloga.

Tekst ZOULS-a više je puta bio izmijenjen i dopunjen novim tekstovima koji su se, između ostalog, odnosili na ta pitanja, a Sabor Republike Hrvatske dao je vjerodostojno tumačenje upravo u vezi sa zamjenjivanjem člana predstavničkog tijela.⁵

No, iako je noveliranjem tekst ZOULS-a u određenoj mjeri poboljšan te precizirane pojedine odredbe, ono nije rezultiralo cjelovitim i kvalitetno bitno drukčijim rješenjima.

Novi Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2001. g. (u nastavku teksta: ZOLI)⁶ riješio je neke probleme i popunio praznine: precizirao je trajanje mandata lokalnih izabranih predstavnika, postavio razliku između redovnih od prijevremenih izbora, precizirao početak mandata kao i prestanak mandata člana predstavničkog tijela te posljedice koje iz toga proizlaze, na drukčiji način uredio zamjenjivanje člana predstavničkog tijela kojemu je mandat prestao po nekoj od zakonom utvrđenih osnova, uveo institut mirovanja mandata te uredio postupak i tijek konstituiranja predstavničkih tijela kao i način njihova rada i odlučivanja pri konstituiranju.

No, uz sva poboljšanja i pojašnjenja teksta, te su promjene u tijeku izbornog postupka na lokalnim izborima održanim u svibnju 2001. g., te postupku konstituiranja predstavničkih i izbora izvršnih tijela koji je nakon toga uslijedio, ipak u nekim lokalnim jedinicama izazivale različita tumačenja i postupanja u praksi. Posebice se to odnosi na prestanak i mirovanje mandata te određivanje zamjenika člana predstavničkog tijela. Zbog toga se u ovom radu obrađuju upravo ta pitanja u uvjerenju da će njegov sadržaj pomoći u rješavanju otvorenih pitanja.

Kod razmatranja navedenih pitanja, osim odredbi ZOLI-a, nužno je uzeti u obzir i odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (u nastavku teksta; ZOLPS). Tim Zakonom utvrđene su dvije kategorije samoupravnih jedinica: općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave i županije kao jedinice područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: lokalne jedinice).

U obradi pitanja prestanka mandata, s obzirom na način prestanka, moguće je poći od dva kriterija.

1. kriterij - prema trajanju mandata, i
2. kriterij - prema obuhvatu prestanka.

Prema prvom kriteriju prestanak mandata može biti:

• redovni prestanak mandata,
• prijevremeni prestanak mandata. Prema drugom kriteriju prestanak mandata može biti:
• prestanak mandata čitavog predstavničkog tijela,
• prestanak pojedinačnog mandata određenog člana predstavničkog tijela.

Ovaj je rad koncipiran na podjeli prema prvom kriteriju.

2. Redovni prestanak mandata

Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora.⁸

Kako se redovni izbori održavaju svake četvrte godine, i to treće nedjelje u mjesecu svibnju, a Vlada Republike Hrvatske ih je dužna raspisati najkasnije 30 dana prije njihova održavanja,9 to znači da puni redovni mandat članova predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u pravilu, traje nešto malo kraće od četiri godine. To se, naravno, odnosi na članove predstavničkog tijela koji su izabrani na redovnim izborima i koje u tijeku mandata nije raspušteno u skladu s odredbama ZOLPS-a.

Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima,¹⁰ tj. i tada mandat traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju redovnih izbora. To znači da mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima ne traje četiri godine, već kraće, ovisno o tome kad su održani prijevremeni izbori.

Praktično, postupak je sljedeći:

• redovni izbori za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave održavaju se svake četiri godine, počevši od 2001. g. i to treće nedjelje u mjesecu svibnju, tj. u razdoblju od 15. do 21. svibnja, ovisno o kalendaru;
• ove izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske općom odlukom za sve općine, gradove i županije zajedno;
• odluku o raspisivanju izbora Vlada Republike Hrvatske donosi i objavljuje unutar roka od najviše 60 i najmanje 30 dana održavanja izbora, što znači najranije 15. ožujka i najkasnije 20. travnja izborne godine, ovisno o kalendaru;
• objavom odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora prestaje mandat svim predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bez obzira na to jesu li ona izabrana na redovnim izborima, pa im je mandat trajao nepune četiri godine, ili su izabrana na prijevremenim izborima, pa im je mandat trajao kraće.

Ni ZOLPS, a ni ZOLI ne sadržavaju nikakve posebne odredbe o tome tko u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave obavlja poslove iz djelokruga predstavničkog tijela u razdoblju od prestanka njegova mandata do konstituiranja novog predstavničkog tijela izabranog na izborima. To je razdoblje od najmanje mjesec i pol dana, ali može potrajati i više mjeseci, posebice u slučaju ponavljanja izbora.

U tom se razdoblju ne mogu donositi akti iz djelokruga predstavničkog tijela. Stoga bi ono, znajući točno vrijeme isteka svog mandata, do tada trebalo donijeti sve potrebne akte za redovno funkcioniranje jedinice.

Međutim, kako za to vrijeme izvršna tijela jedinice funkcioniraju neovisno o postupku izbora, možda bi bilo uputno zakonom utvrditi mogućnost da uz određene uvjete i ograničenja ona u tom razdoblju mogu donositi određene akte iz djelokruga predstavničkog tijela uz naknadnu potvrdu novoizabranog predstavničkog tijela.

3. Prijevremeni prestanak mandata

Članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave mandat može prestati i prije njegova redovnog isteka. Razlozi za prestanak mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine:

1. prijevremeni prestanak mandata zbog raspuštanja predstavničkog tijela, kad mandat istovremeno prestaje svim članovima predstavničkog tijela;
2. prijevremeni prestanak mandata radi nastupa određenih okolnosti temeljem kojih prestaje mandat samo pojedinom članu predstavničkog tijela, dok predstavničko tijelo nastavlja i dalje funkcionirati do isteka mandata.

3.1. Prijevremeni prestanak mandata zbog raspuštanja predstavničkog tijela

Predstavničkom tijelu, a time i svakom njegovom članu, mandat prestaje njegovim raspuštanjem. Zakon je izrijekom utvrdio da se predstavničko tijelo raspušta rješenjem.

Rješenje o raspuštanju predstavničkog tijela donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.¹¹

Razlozi iz kojih Vlada Republike Hrvatske može raspustiti predstavničko tijelo izrijekom su određeni u ZOLPS-u. Ti su razlozi sljedeći:

1. ako predstavničko tijelo donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,
2. ako predstavničko tijelo novou-strojene jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne donese statut u roku 60 dana od dana konstituiranja,
3. ako predstavničko tijelo učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog povreda zakona i drugih propisa,
4. ako predstavničko tijelo ne izabere općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u roku 30 dana od dana konstituiranja predstavničkog tijela ili od iskazanog nepovjerenja općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu, odnosno od podnošenja ostavke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana,
5. ako predstavničko tijelo iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka,
6. ako predstavničko tijelo ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od tri mjeseca,
7. ako predstavničko tijelo u zakonom određenom roku ne donese proračun, odnosno ako ne donese odluku o privremenom financiranju,
8. ako predstavničko tijelo u zakonom određenom roku ne donese prostorni plan.

U usporedbi s tekstom prethodnog Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi (u nastavku teksta: ZOLSIU)¹² vidljivo je da ZOLPS ukupno predviđa jedan razlog više za raspuštanje predstavničkog tijela.¹³

Istovremeno, odredbama ZOLPS-a pojedini su razlozi za raspuštanje koje je sadržavao i ZOLSIU preciznije i jasnije utvrđeni:

• predstavničko se tijelo raspušta kad trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka iz bilo kojih razloga, a ne samo radi podnošenja ostavki natpolovične većine članova;
• predstavničko se tijelo raspušta i kad ne donese odluku o privremenom financiranju, a stekli su se zakonski uvjeti za njezino donošenje.

Osim toga, za razliku od odredbi ZOLSIU-a, tekst ZOLPS-a ne pravi razliku između razloga za raspuštanje, već su svi navedeni razlozi obligatorne prirode.¹⁴ To znači da Vlada Republike Hrvatske mora raspustiti predstavničko tijelo kad nastupi neki od propisanih razloga.

Rješenje Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela je konačno i stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, s kojim danom prestaje mandat predstavničkom tijelu, odnosno svim njegovim članovima. Protiv tog rješenja u roku osam dana od njegove objave, predsjednik raspuštenog predstavničkog tijela može podnijeti tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske, koji će o njoj odlučiti u roku 15 dana od primitka.

3.2. Prijevremeni pojedinačni prestanak mandata člana predstavničkog tijela

Pojedinom članu predstavničkog tijela mandat može prestati i prije isteka redovnog mandata samog predstavničkog tijela kad nastupe okolnosti koje su zakonom određene.

ZOLI je odredio da članu predstavničkog tijela mandat prestaje prije njegova redovnog isteka u sljedećim slučajevima:

• ako podnese ostavku,
• ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost,
• ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci,
• ako odjavi prebivalište s područja jedinice,
• ako mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatskom državljanstvo, te
• smrću.¹⁵

3.2.1. Podnošenje ostavke

Član predstavničkog tijela može u tijeku svog mandata podnijeti ostavku na svoju dužnost, čime mu prestaje mandat.

Podnošenje ostavke osobni je čin člana predstavničkog tijela, a ne pravo (kako se to u praksi često navodi).

Naime, mandat člana predstavničkog tijela neopoziv je, što znači da kad je utvrđen, ne ovisi o volji niti jednog subjekta u političkom procesu - predlagatelja kandidata, predstavničkog tijela, čak ni birača, osim samog člana. Mandat se stječe na temelju rezultata izbora te njihovom objavom osoba postaje član predstavničkog tijela - tu mu dužnost nitko ne mora posebno priznavati ni potvrđivati, ne može je ograničavati i, najhitnije - ne može je opozvati, odnosno oduzeti, ma koliko se okolnosti u vezi s izabranim članom tijekom mandata mijenjale (nepridržavanje stranačkih odluka, kršenje stranačkih pravila i stege, izlazak iz stranke ili promjena stranke).

Stoga se prigodom konstituiranja predstavničkog tijela izvješće njegova mandatnog povjerenstva koje sadržava rezultate izbora ne prihvaća glasovanjem, već na način da se samo prima k znanju bez glasovanja (što se konstatira u zapisniku) i time je utvrđen osobni sastav predstavničkog tijela.¹⁶

Poslovne sposobnosti djelomice ili potpuno lišava se punoljetna osoba koja se zbog mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti, ovisnosti o opojnim sredstvima, senilnosti (demencije) ili drugih uzroka nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba. Obiteljski zakon čl. 182. st. 1.

Izraze »oduzimanje i ograničenje poslovne sposobnosti« koje koristi ZOLI trebalo bi uskladiti s izrazima

»potpuno i djelomično lišenje poslovne sposobnosti« koje koristi Obiteljski zakon.

Jednako je tako i s podnesenom ostavkom - mandatno povjerenstvo samo izvješćuje predstavničko tijelo da je njegov član podnio ostavku, a predstavničko tijelo o tome ne raspravlja i ne donosi nikakvu odluku niti glasuje, već tu činjenicu samo prima k znanju, kako bi moglo izvršiti radnje potrebne za popunjavanje predstavničkog tijela do punog broja.

Iz takvog je shvaćanja ostavke proizašla i odredba ZOLI-a kojom je izričito određeno da mandat članu predstavničkog tijela, koji je podnio ostavku, prestaje već danom dostave pisane ostavke, shodno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku.¹⁷ Ostavka se stoga nakon dostave više ne može povući, a razlozi zablude, zlouporabg i si., koji se u praksi najčešće navode kao razlozi povlačenja ostavke nakon njezine dostave, ne mogu biti relevantni.

To je rješenje potpuno drukčije u odnosu na rješenje koje je bilo sadržano u ZOULS-u, a prema kojem je mandat članu predstavničkog tijela koji je podnio ostavku prestajao danom kad je predstavničko tijelo o tome donijelo odluku.¹⁸ To je, međutim, bilo sasvim suprotno institutu neopozivog mandata, jer se u praksi moglo dogoditi da predstavničko tijelo dovoljnim brojem glasova »protiv« ili čak samo nedovoljnim brojem glasova »za« odbije ostavku, što ono nema pravo. Predstavničko tijelo time ne bi moglo prisiliti svog člana na obnašanje dužnosti, ali bi posljedica bila da ne bi mogao stupiti u mandat njegov zamjenik te bi predstavničko tijelo radilo sa smanjenim brojem članova.

No, iako je ZOLI jasnije definirao prestanak mandata u slučaju podnošenja ostavke, u praksi su se pojavila nova pitanja u vezi s primjenom zakonskih odredbi koje uređuju to pitanje.

Jedno od njih je pitanje od kada izabrani član predstavničkog tijela može dati ostavku: da li već od dana objave službenih rezultata i saznanja da je izabran na tu dužnost ili tek od konstituiranja predstavničkog tijela (s obzirom na odredbu ZOLI-a o tome da prava i dužnosti članova predstavničkog tijela započinju danom njegova konstituiranja19). Vezano s tim, postavlja se dodatno pitanje o mogućnosti povlačenja ostavke dostavljene prije konstituiranja predstavničkog tijela.

Kao što je ranije navedeno, podnošenje ostavke ne može se smatrati pravom, nego osobnim činom. Stoga izabrani član predstavničkog tijela može podnijeti ostavku čim sazna da je izabran na tu dužnost, te kad je dostavi više je ne može povući, jer je samom dostavom njegova dužnost prestala, bez obzira na to je li predstavničko tijelo konstituirano ili ne i je li on počeo ostvarivati svoja prava i dužnosti člana predstavničkog tijela ili nije.

3.2.2. Oduzimanje i ograničenje poslovne sposobnosti

Članu predstavničkog tijela mandat prestaje prije njegovog redovnog isteka ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost.

Poslovna sposobnost je sposobnost za samostalno stjecanje prava i obveza na području građanskopravnih odnosa20. Odluku o oduzimanju i ograničenju poslovne sposobnosti donosi sud u izvanparničnom postupku. Razlozi za oduzimanje i ograničenje poslovne sposobnosti kao i postupak za donošenje odluke, propisani su Obiteljskim zakonom.²¹

Oduzimanje i ograničenje poslovne sposobnosti zbog svoje su prirode česti razlozi zabrane ili nemogućnosti obavljanja raznih dužnosti, pa je tako i ZOLI ove okolnosti utvrdio kao razloge za nemogućnosti obavljanja dužnosti člana predstavničkog tijela jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno njihovo nastupanje u tijeku mandata propisao kao razlog njegovog prijevremenog prestanka.

U slučaju oduzimanja ili ograničenja poslovne sposobnosti članu predstavničkog tijela u tijeku mandata, njegov mandat prestaje danom pravomoćnosti sudske odluke, što znači da za vrijeme trajanja postupka on svoja prava i dužnosti može nesmetano obavljati.

Osoba čija je dužnost člana predstavničkog tijela prestala iz ovih razloga, mandat gubi sve do njegovog redovnog isteka. To znači da se takva osoba, ako joj još u tijeku tekućeg mandata predstavničkog tijela, kojeg je bila član, bude vraćena poslovna sposobnost ili ukinuto ograničenje, ne može vratiti u to predstavničko tijelo kao njegov član sve do isteka mandata.

Problem koji se eventualno može pojaviti u vezi s ovim razlogom prijevremenog prestanka mandata je pitanje kako osigurati pravovremeno saznanje o postojanju pravomoćne sudske odluke kojom se oduzima ili ograničava poslovna sposobnost članu predstavničkog tijela.

Po saznanju o postojanju pravomoćne sudske odluke kojom je članu predstavničkog tijela oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost, mandatno povjerenstvo odmah donosi predstavničkom tijelu izvješće kojim utvrđuje navedene činjenice i to:

1. da je sudskom odlukom članu predstavničkog tijela oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,
2. da je sudska odluka postala pravomoćna određenog dana,
3. da je s tim danom članu predstavničkog tijela prestao mandat.

3.2.3. Osuda na zatvorsku kaznu

Članu predstavničkog tijela mandat prestaje prije njegovog redovnog isteka ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci.

Presudu kojom se osoba osuđuje na bezuvjetnu zatvorsku kaznu donosi nadležni sud u kaznenom postupku.

Utvrđujući pravomoćnu sudsku presudu na zatvorsku kaznu razlogom za prijevremeni prestanak mandata člana predstavničkog tijela, ZOLI je pobliže odredio da se radi: 1. o bezuvjetnoj kazni i 2. o kazni u trajanju dužem od šest mjeseci. Ne postoji, međutim, nikakvo pobliže određenje vrste kaznenog djela, pa mandat prestaje bez obzira na to o kojem se kaznenom djelu radi i u kakvoj je vezi s pbnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela. Iz toga se može zaključiti kako je ovaj razlog predviđen više iz razloga fizičke nemogućnosti obnašanja dužnosti, nego iz nedostojnosti za njeno obnašanje.

Kada je član predstavničkog tijela osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, mandat mu prestaje danom pravomoćnosti sudske presude. Iz navedenog proizlazi da za vrijeme dok se protiv njega vodi kazneni postupak do pravomoćnosti presude osoba i dalje obnaša dužnost člana predstavničkog tijela, čak i ako je u pritvoru. To je odraz ustavnog načela prema kojem je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.²²

S obzirom na navedeno, kao i na dugotrajnost vođenja kaznenog postupka, u praksi će primjenom ovih odredbi puno vjerojatnije osobi prestati mandat zbog osude za djelo koje je izvršila prije nego što je postala član predstavničkog tijela, nego za djelo koje je učinila tijekom mandata, lako prestanak mandata nije kazna za počinjeno kazneno djelo, već samo posljedica izrečene kazne, navedeno ipak može umanjiti učinak i cilj kažnjavanja.

3.2.4. Odjava prebivališta

Članu predstavničkog tijela jedinice koji odjavi prebivalište s njenog područja, prestaje mandat danom odjave prebivališta.

Prebivalište je mjesto u kojem se građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi.²³

Poslovi u vezi s prijavom i odjavom prebivališta u djelokrugu su Ministarstva unutarnjih poslova.²⁴

Građani su dužni prijaviti i odjaviti prebivalište policijskoj upravi ili policijskoj stanici MUP-a prema mjestu u kojem žele prijaviti ili odjaviti prebivalište, koji o tome vode evidenciju i izdaju potvrde. Propuštanje ove obveze je prekršaj i kažnjava se novčanom kaznom.

Obveza je tijela kojem je prijavljeno prebivalište o tome izvijestiti nadležna državna tijela koja vode evidenciju o građanskim stanjima.²⁵ Logično bi bilo da ova obveza obuhvaća ne samo prijavu, već i odjavu prebivališta.

Budući da je zakonom kao jedan od uvjeta za kandidiranje i izbor za člana predstavničkog tijela jedinice propisano da osoba ima prebivalište na području te jedinice, razumljivo je da je odjava prebivališta s njenog područja utvrđena kao jedan od razloga prestanka mandata u predstavničkom tijelu te jedinice.

Kako je posljedica odjave prebivališta prestanak mandata (a ne mirovanje), u slučaju ponovne prijave prebivališta u istoj jedinici u vrijeme trajanja istog mandata, osobi ne pripada pravo povratka u predstavničko tijelo.

3.2.5. Prestanak državljanstva

Članu predstavničkog tijela mandat prestaje prije njegovog redovnog isteka ako mu prestane hrvatsko državljanstvo. Naime, kako ZOLI kao jedan od uvjeta za kandidiranje i izbor za člana predstavničkog tijela jedinice propisuje da osoba mora biti hrvatski državljanin, logično je da kao jedan od razloga prestanka mandata predviđa prestanak hrvatskog državljanstva.

Hrvatsko državljanstvo prestaje:

1. otpustom,
2. odricanjem,
3. po međunarodnim ugovorima.²⁶

Osobi kojoj je prestalo hrvatsko državljanstvo, mandat u predstavničkom tijelu prestaje danom prestanka državljanstva.

Osobi kojoj je iz ovog razloga prestao mandat, a u tijeku tog istog mandata ponovno stekne hrvatsko državljanstvo, ne pripada pravo povratka u predstavničko tijelo.

Državljanstvo države kao uvjet za izbor u predstavnička tijela njezinih lokalnih jedinica propisano je u mnogim zemljama. Zanimljivo je, međutim, da su neke države zapadne Europe izostavile državljanstvo kao uvjet za izbor u predstavnička tijela svojih lokalnih jedinica i dopustile da se na dužnost člana predstavničkog tijela pod određenim uvjetima mogu kandidirati i biti izabrani također i stranci. Uvjeti se obično odnose na određenu minimalnu dužinu boravka u državi prije kandidiranja.

Tako, primjerice, strani državljani mogu biti članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica u Švedskoj (od 1976. godine, uvjet: najmanje tri godine boravka), Nizozemska (od 1985. godine, uvjet: najmanje pet godina boravka i nekažnjavanje), Danskoj (od 1981. godine, uvjet: najmanje tri godine boravka, osim za državljane skandinavskih zemalja i zemalja EU) i Ujedinjenom Kraljevstvu (od osamdesetih godina prošlog stoljeća).²⁷

3.2.6. Smrt člana predstavničkog tijela

U slučaju kada član predstavničkog tijela umre tijekom mandata, danom smrti prestaje mu mandat.

lako je to samo po sebi razumljivo, ovaj je slučaj bilo potrebno izrijekom predvidjeti da bi se otklonile eventualne formalnopravne dvojbe oko pitanja zamjenjivanja.

 

 

 

1 Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90)
2 Ustav SFRJ (SI. I., SFRJ, br 9/74)
3 V. D. Nohlen: Izborno pravo i stranački sustav, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 15.-17.
4 Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave (Nar. nov., br. 90/92)
5 Izmjene i dopune objavljene su u Nar. nov., br. 69/ 95, 59/96, 63/96 i 64/00, a vjerodostojno tumačenje u Nar. nov., br. 64/00
6 Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar.nov., br. 33/01 i 10/02 - Odluka USRH)
8 Čl. 3. St. 4. ZOLI-a
9 Čl. 4. st. 1. i 4. ZOLI-a
10 Čl. 3. st. 5. ZOLI-a
11 Čl. 84. st. 1. ZOLPS-a. Prema važećoj oganizaciji državnih tijela poslovi lokalne i područne (regionalne) samouprave u djelokrugu su Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. V. čl. 15. st. 4. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava' i državnih upravnih organizacija (Nar. nov,, br. 48/99, 15/00 i 20/00 - ispr.)
12 Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (Nar. nov., br. 90/92, 94/93, 117/93, 5/97 - Odluka USRH, 17/00 - Odluka USRH, 128/99, 51/00 - čl. 16. Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj i 105/00)
13 Razlozi za raspuštanje koje tekst ZOLSIU-a nije sadržavao su donošenje akta kojim se ugrožava suverenitet i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske i propuštanje donošenja prostornog plana u zakonom određenom roku. Međutim, ZOLSIU je propisivao jedan razlog za raspuštanje kojeg ZOLPS ne propisuje, a to je ocjena Vlade Republike Hrvatske da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a tijela jedinice lokalne samouprave nisu obavila određeni posao iz svoga samoupravnog djelokruga u za to ostavljenom roku (čl. 84. ZOLPS-a i čl. 84a. i 84b. ZOLSIU-a).
14 ZOLSIU-i je razloge za raspuštanje predstavničkog tijela bio propisao u dva članka: člankom 84a. bili su propisani obligatorni razlozi, čijim je nastupom Vlada Republike Hrvatske bila obvezna raspustiti predstavničko tijelo, a člankom 84b. bili su propisani fakultativni razlozi za raspuštanje, kod kojih je Vlada Republike Hrvatske mogla diskrecijski odlučiti hoće li raspustiti predstavničko tijelo ili neće.
15 Al. 7. čl. 7. ZOLI-a ukinuta je Odlukom Ustavnog suda
16 Na izvješće mandatne komisije mogao bi se staviti prigovor ako ono sadržava netočne podatke, odnosno ako njegov tekst ne proizlazi iz objavljenih rezultata izbora ili se od njih razlikuje. U tom bi slučaju trebalo odrediti primjereni rok za ispravak izvješća. Ako bi ono i dalje sadržavalo netočnosti i takvo bilo prihvaćeno od strane predstavničkog tijela, bilo bi ga potrebno poništiti u odgovarajućem postupku, kao i sve radnje koje su kasnije proizašle iz takvog izvješća. To bi bilo moguće učiniti poništenjem njegova prihvaćanja u postupku nadzora nad zakonitošću rada prestavničkog tijela ili u postupku povodom ustavne tužbe radi povrede prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
17 Zakon o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 53/91 i 103/06 - Odluka USRH)
18 Čl. 8. podst. 1. ZOULS-a
19 Čl. 3. st. 2. ZOLI-a
20 S. Triva: Građansko parnično procesno pravo, Narodne novine, Zagreb, 1978., str. 226. i 227.
21 Obiteljski zakon (Nar. nov., br. 162/98), glava III. Skrbništvo i roditeljska skrb za punoljetne osobe (čl. 182.-190.) i glava IV. Izvanparnični postupci, odjeljak 3. Postupak za lišenje i vraćanje poslovne sposobnosti (čl. 327.-335.)
22 Čl. 28. Ustava Republike Hrvatske - pročišćeni tekst (Nar. nov., br. 41/01 i 55/01 - ispr.)
23 Zakon o prebivalištu i boravištu građana (Nar. nov., br. 53/91, 26/93 - čl. 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje i 11/00 - Odluka USRH. I- čl. 2.) Izvorni tekst tog Zakona u definiciji prebivališta sadržavao je i uvjet da se radi o mjestu u kojem građanin ima osigurano stalno stanovanje, ali je Ustavni sud Republike Hrvatske ovaj uvjet ukinuo. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U- I-496/98, od 19. siječnja 2000. g.(Nar. nov., br. 11/ 00)c
24 Čl. 8. st. 1. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (Nar. nov., br. 48/99, 15/00 i 20/00 - ispr.)
25 U ovom trenutku to su uredi državne uprave u županijama i to njihova unutarnja ustrojstvena jedinica nadležna za poslove opće uprave (donedavni Županijski ured za opću upravu). V. čl. 13. i čl. 33. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, (Nar. nov., br. 59/01). V. Uredbu o ustrojavanju županijskih ureda, Nar. nov., br. 116/ 93, 37/94 (čl. 30. Uredbe o načelima za unutarnje ustrojstvo i o radnom vremenu tijela državne uprave), 23/96, 96/97 i 149/99.

28 Čl. 17. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Nar. nov., br. 53/91, 70/91 - ispr., 28/92 i 113/93 - Odluka USRH)
27 »What Participation by Foreign Residents in Public Life at Local Level - proceedings«, Council of Europe, Studies and texts No. 71, Strasbourg, December, 2000.