1. UVOD
Dana 19. srpnja 2019. Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru na prvo čitanje Nacrt prijedloga Ovršnog zakona^[1]. Na sjednici 20. rujna 2019. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog OZ/2020. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja upućena su predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona. Prema Prijedlogu OZ/2020 veći dio odredaba trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja 2020., odnosno svega nekoliko odredaba 1. siječnja 2021. Naime, Ovršni zakon, od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona^[2] do danas, mijenjao se dvadesetak puta. No, zbog teškoća u primjeni postojećeg Ovršnog zakona^[3] i potrebe njegova usklađenja s drugim zakonima kako bi se dobila horizontalna usklađenost zakonodavnog sustava, usklađenje sa zakonodavstvom Europske unije, potreba jačanja zaštite dostojanstva ovršenika u ovrsi na nekretninama te potreba pojednostavnjenja ovršnog postupka kao i potreba smanjenja troškova određivanja i provedbe ovrhe, ocijenjeno je nužnim izmijeniti zakonodavni okvir koji regulira materiju ovršnog prava. Tako je izrađen Prijedlog OZ/2020, koji, s obzirom na promjene koje donosi, povlači za sobom prestanak važenja OZ/2012, prestanak važenja Zakona o upisu sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima^[4] te prestanak važenja Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima^[5]. Naime, potreba usklađenja sa zakonodavstvom Europske unije pokazala se iz razloga što se rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje donose javni bilježnici ne mogu izravno provoditi u državama članicama Europske unije[6] te je zakonodavac ovim prijedlogom u potpunosti izmijenio postupak provedbe ovrhe na temelju vjerodostojne isprave tako da bi sve odluke donosio sud u kontradiktornom postupku, slijedom čega bi one bile provedive u državama članicama Europske unije. Također, namjera je zakonodavca pojednostavniti i modernizirati provedbu ovršnog sustava uvođenjem elektroničke komunikacije te uvođenjem elektroničkih obrazaca, na koji bi način ovršni postupak, osim što bi bio jasniji, bio dostupniji za sve stranke i sudionike u ovršnom postupku. Namjera je i smanjenje troškova postupka kroz uvođenje fiksnog iznosa naknade za postupak određivanja i provedbe ovrhe te se u tom cilju predlaže brisanje odredaba o određivanju predvidivih troškova postupka te naknade za izdavanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti.
Cilj je i jačanje dostojanstva ovršenika. Da bi se taj cilj ostvario, zakonodavac je predložio da u postupku provedbe ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javni bilježnik ima obvezu, kada od suda zaprimi uredan prijedlog za ovrhu, a prije donošenja nacrta odluke, pozvati ovršenika da u zakonom propisanom roku ispuni svoju obvezu prema ovrhovoditelju ili da se u tom roku očituje priznaje li ili osporava i u kojem dijelu tražbinu ovrhovoditelja. Također, kako bi se ostvarilo jačanje dostojanstva ovršenika, zakonodavac je predložio da se zabrani deložacija ovršenika za vrijeme zimskog razdoblja od 1. studenoga do 1. travnja te da se poveća iznosa tražbine radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini nije dopuštena, i to s iznosa od 20.000,00 kuna na iznos od 40.000,00 kuna. Iako, kako je prethodno navedeno, sa stupanjem na snagu Prijedloga OZ/2020 prestaje važiti OZ/12, zakonodavac je posebno predložio da se na ovršne postupke koji su pokrenuti prije stupanja Prijedloga OZ/2020 na snagu dovrše prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja, ako odredbama Prijedloga OZ/2020 nije drukčije propisano^[7], dok je za ZPONS predložio da se osnove za plaćanje koje su na dan stupanja na snagu Prijedloga OZ/2020 upisane u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje^[8] nastavljaju provoditi prema odredbama Prijedloga OZ/2020.

2. RJEŠENJE O OVRSI NA TEMELJU VJERODOSTOJNE ISPRAVE
Prijedlogom OZ/2020 u cijelosti je izmijenjeno dosadašnje postupanje kad je riječ o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Prema Prijedlogu OZ/2020 izmijenjene odredbe trebale bi stupiti na snagu 1. srpnja 2020. Da bi se pokrenuo postupak donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, potrebno je da ovrhovoditelj raspolaže vjerodostojnom ispravom. Prema Prijedlogu OZ/2020 vjerodostojna isprava je račun, izvadak iz poslovnih knjiga i obračun kamata. Neće se više smatrati vjerodostojnom ispravom mjenica i ček s protestom i povratnim računom kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se prema posebnim propisima smatra javnom ispravom. Za razliku od dosadašnjeg postupanja, izmijenjen je sadržaj prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji se prema Prijedlogu OZ/2020 više ne bi podnosio javnom bilježniku u papirnatom obliku, već bi se prijedlog podnosio sudu na propisanom obrascu, i to elektroničkim putem. Nakon primitka takvog prijedloga sud bi ga odmah, automatskom dodjelom ravnomjerno, prema abecednom redu njihovih prezimena, povjerio u rad javnom bilježniku prema pravilima o službenom području i sjedištu javnog bilježnika. Naime, kao nadležno tijelo u postupku donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave prema Prijedlogu OZ/2020 bio bi sud, a javni bilježnik samo povjerenik suda. Odluke u postupku donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donosio bi sud, a na temelju nacrta javnog bilježnika. Također, za razliku od dosadašnjeg postupanja, kada je u slučaju da tražbina određena rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nije dobrovoljno namirena, javni bilježnik na zahtjev ovrhovoditelja na otpravak rješenja iskazivao potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti te ovrhovoditelj takvo rješenje uz zahtjev za naplatu podnosio Fini na prisilnu naplatu, prema Prijedlogu OZ/2020 sud bi po službenoj dužnosti, odmah nakon što rješenje postane pravomoćno i ovršno dostavio isto Fini na prisilnu naplatu, i to kao elektroničku ispravu u skladu s propisima kojim se uređuje elektronička isprava.

3. OVRHA NA NOVČANOJ TRAŽBINI OVRŠENIKA
Što je uopće ovrha na novčanoj tražbini ovršenika? Ovrha na novčanoj tražbini ovršenika je prisilno ostvarenje tražbine koju provodi isplatitelj plaće odnosno drugog stalnog novčanog primanja te od 1. siječnja 2011. Fina^[9], a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja. Što se smatra novčana tražbina ovršenika? Novčana tražbina ovršenika su plaća i druga stalna novčana primanja te druga novčana sredstva na računu ovršenika. Prva velika izmjena koju donosi Prijedlog OZ/2020 jest da od 1. srpnja 2020. isplatitelj plaće odnosno drugog stalnog novčanog primanja više ne bi provodio ovrhu na plaći odnosno drugom stalnom novčanom primanju. To znači da će isplatitelj plaće odnosno drugog stalnog novčanog primanja nastaviti postupati na temelju rješenja o ovrsi i potvrđene privatne izjave kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje^[10] prema kojima već postupa^[11], dok od stupanja na snagu Prijedloga OZ/2020 više ne bi zaprimao nova rješenja o ovrsi i potvrđene privatne izjave dužnika. Iznimno, u slučaju kada poslodavac provodi ovrhu na plaći odnosno drugom stalnom novčanom primanju, sud će na prijedlog ovrhovoditelja rješenjem o ovrsi odrediti da se provede ovrha na plaći odnosno drugom stalnom novčanom primanju, ali samo radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja djeteta. S obzirom na navedeno, prema Prijedlogu OZ/2020 od 1. srpnja 2020. potvrđene privatne izjave dužnika vjerovnik više neće moći dostaviti isplatitelju plaće odnosno drugog stalnog novčanog primanja, već će ih moći dostaviti samo Fini na izravnu naplatu, a koja će po njima postupati kao po zadužnicama. Također, važna izmjena u odnosu na dosadašnje postupanje je i da kad ovršeniku prestane rad, rješenje o ovrsi neće više djelovati prema drugom poslodavcu s kojim ovršenik sklopi ugovor o radu ili službi te prijašnji poslodavac više neće biti dužan preporučenom pošiljkom s povratnicom dostaviti rješenje o ovrsi novom poslodavcu, već će ga u tom slučaju biti dužan vratiti ovrhovoditelju odnosno sudu. Pri provedbi ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika, neovisno o tome je li riječ o provedbi ovrhe na plaći odnosno drugom stalnom novčanom primanju ili provedbi ovrhe na novčanim sredstvima na računu ovršenika, vrijede pravila izuzimanja od ovrhe odnosno ograničenja od ovrhe, a koja se temelje na načelu zaštite ovršenika. U skladu s tim, Prijedlogom OZ/2020 proširuje se opseg primanja nad kojima se ovrha ne smije provesti.

3.1.žPRIMANJA IZUZETA OD OVRHE ODNOSNO OGRANIČENJE OVRHE NA OSTALIM PRIMANJIMA OVRŠENIKA FIZIČKE OSOBE
Prijedlog OZ/2020 propisuje da odredba koja uređuje primanja izuzeta od ovrhe stupa na snagu 1. srpnja 2020., dok odredba koja uređuje ograničenje ovrhe na ostalim primanjima ovršenika fizičke osobe kao i odredbe o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koja su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena, stupaju na snagu 1. siječnja 2021.

3.1.1. PRIMANJA IZUZETA OD OVRHE
Opseg primanja koja su u cijelosti izuzeta od ovrhe danas su propisana odredbom članka 172. OZ/2012, i to su sljedeća primanja:

- primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja

- primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju

- primanja po osnovi socijalne skrbi

- primanja po osnovi privremene nezaposlenosti

- primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno

- primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima

- naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika

- primanja po osnovi odličja i priznanja

- rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno

- utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke

- naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

- dar za djecu do 15. godine života (600,00 kn) i potpore za novorođenče (3.326,00 kn) do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

- naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda

- potpore zbog invalidnosti radnika (2.500,00 kn godišnje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2.500,00 kn godišnje), potpore za slučaj smrti radnika (7.500,00 kn) i smrti člana uže obitelji radnika (do 3.000,00 kn godišnje), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

- ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima (npr. primanja i naknade koje isplaćuje Ministarstvo branitelja, bolovanje sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju).

Naime, iako se članak 172. odnosi na primanja koja su u cijelosti izuzeta od ovrhe, izmjenama OZ-a od rujna 2014. u članak 172. dodane su nove vrste primanja na kojima je zapravo ovrha ograničena do određenih iznosa kako je naznačeno. Prijedlogom OZ/2020 primanja izuzeta od ovrhe uređuju se odredbom članka 82. te osim navedenih 15 primanja Prijedlog OZ/2020 uvodi deset novih primanja, i to:
- doplatak za pomoć i njegu
- novčana naknada žrtvama kaznenih djela
- naknada za pričuvnike pozvane na izvršenje vojne obveze
- prigodne nagrade radnika koje se smatraju materijalnim pravom radnika (božićnica, uskršnjica, regres, jubilarna nagrada, novčana nagrada za radne rezultate) do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima
- terenski dodatak
- pomorski dodatak
- sindikalne socijalne pomoći i pozajmice
- dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo
- naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
- naknada za odvojeni život.

3.1.2. OGRANIČENJE OVRHE
Dosadašnjim člankom 173. OZ/2012 određen je iznos plaće koji je izuzet od ovrhe te je od ovrhe izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, u kojem je slučaju od ovrhe izuzeta jedna polovina prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj. U slučaju kada se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanog iznosa za uzdržavanje djeteta (alimentacija) od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, u kojem je slučaju od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika. Prijedlog OZ/2020 propisuje potpuno novo postupanje te je odredbom članka 83. propisano da se ovršeniku fizičkoj osobi, bez obzira na to obavlja li registriranu djelatnost, iz primanja koja ostvari tijekom jednog kalendarskog mjeseca i koja su uplaćena na njegov račun, a koja nisu izuzeta od ovrhe, od ovrhe izuzima neto iznos u visini tri četvrtine od toga primanja. Tijekom jednog kalendarskog mjeseca od ovrhe se može izuzeti najviše iznos od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj. Radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, od ovrhe se izuzima neto iznos u visini jedne polovine svakog primanja u tijeku jednog kalendarskog mjeseca, ali ne više od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj. Radi naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe se izuzima neto iznos u visini jedne trećine primanja u tijeku jednog kalendarskog mjeseca, ali ne više od jedne trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj.

3.1.3. »ZAŠTIĆENI RAČUN«
Da bi se ovršeniku od ovrhe zaštitila primanja za koja je propisano da su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena, kao i do sada, obveza je ovršenika da o tome obavijesti Finu. Razlika u odnosu na dosadašnje postupanje jest da bi se ovršeniku za sva primanja koja su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena otvorio jedan poseban račun^[12], i to u banci koju bi ovršenik naveo u obavijesti, neovisno o tome ima li u toj banci otvoren redoviti račun ili ne. I dalje bi ovršenik bio u obvezi Finu obavijestiti o svakom primanju koje je izuzeto od ovrhe odnosno uplatitelju toga primanja kao i o bilo kakvoj promjeni za primanja koja su izuzeta od ovrhe. Također, ovršenik bi i dalje imao obvezu navesti sve podatke o uplatitelju kada je riječ o primanju koje je izuzeto od ovrhe kao i navesti vrstu primanja izuzetog od ovrhe. Fina bi i dalje dostavljala obavijesti uplatitelju o zaštićenom računu ovršenika i možebitnim promjenama, a uplatitelj primanja izuzetih od ovrhe i dalje bi imao obvezu voditi računa ima li primatelj zaštićeni račun, da bi ih uplaćivao na taj račun. No, primanja izuzeta od ovrhe ili na kojima je propisano ograničenje od ovrhe, njihov uplatitelj više ne bi imao obvezu uplaćivati na zaštićeni račun ovršenika, već bi banka po nalogu Fine iz svakog primanja koje bude uplaćeno na ovršenikov račun tijekom mjeseca, a za koje utvrdi da je primanje izuzeto od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena, taj iznos uplaćivala na zaštićeni račun ovršenika. Sukladno Prijedlogu OZ/2020, Fina i banke imat će obvezu paziti da se na zaštićeni račun ovršenika uplati zakonom propisani iznos. Za navedeni sustav zakonodavac će novim Pravilnikom propisati oblik i sadržaj obrasca kojim ovršenik obavještava Finu o primanjima izuzetim od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena kao i postupanje s primanjima, odnosno računima ovršenika fizičke osobe izuzetima od ovrhe, a sve u 30 dana od stupanja prijedloga OZ/2020 na snagu.

3.2. IZJAŠNJENJE OVRŠENIKOVA DUŽNIKA – OTVARANJE »PRIJELAZNOG RAČUNA«
Prijedlog OZ/2020 uvodi jednu novost u odnosu na dosadašnje postupanje u slučaju kada poslodavac odnosno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatu ovršeniku obavlja u gotovu novcu. U slučaju kada se protiv ovršenika provodi ovrha, a poslodavac ili Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatu ovršeniku obavljaju u gotovu novcu, zakonodavac je predložio, s ciljem da se spriječi nemogućnost provedbe ovrhe u odnosu na takvog ovršenika, da će sud, na prijedlog ovrhovoditelja, zabraniti poslodavcu odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da obavljaju isplatu ovršeniku u gotovu novcu te će im naložiti da do drukčije obavijesti suda sve isplate prema ovršeniku moraju ispunjavati uplatom novčanih sredstava na račun ovršenika otvoren kod banke u Republici Hrvatskoj. Ako ovršenik nema otvoren račun u Republici Hrvatskoj, sud će na zahtjev ovrhovoditelja naložiti Fini da naloži banci otvaranje prijelaznog računa za potrebe provedbe ovrhe te će naložiti ovršenikovu poslodavcu odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da iznos primanja koji nije izuzet od ovrhe uplaćuje na taj račun.

3.3. PROVEDBA OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA OVRŠENIKA – IZMJENE I NOVOSTI U POSTUPANJU
Provedba ovrhe na novčanim sredstvima provodi se putem Fine na temelju ZPONS-a i pripadajućih pravilnika. Prema Prijedlogu OZ/2020, od 1. srpnja 2020. prestao bi važiti ZPONS, a samim time i pravilnici koji su doneseni na temelju ZPONS-a^[13] te bi se na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika primjenjivale odredbe Prijedloga OZ/2020. Vezano uz osnove za plaćanje po kojima Fina već provodi ovrhu, Prijedlogom OZ/2020 propisano je da će se na postupanje s tim osnovama za plaćanje primijeniti odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja. Također, za rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koja su donesena do stupanja Prijedloga OZ/2020 na snagu, propisano je da će se podnositi u Finu onako kako je propisivao ZPONS.

3.3.1. OVRHA U KORIST VIŠE OVRHOVODITELJA ZA TRAŽBINE S OSNOVE ZAKONSKOG UZDRŽAVANJA DJETETA
U provedbi ovrhe na novčanim sredstvima od 1. siječnja 2021. izmijenilo bi se postupanje s osnovama za plaćanje kojima je naložena prisilna naplata radi ostvarenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, koja već prema odredbama Obiteljskog zakona ima prioritet u naplati u odnosu na sve ostale vrste tražbine, zato što je riječ o potraživanju djeteta koje je nužno za njegovo uzdržavanje. U tom smislu, zakonodavac je Prijedlogom OZ/2020 propisao da bi se u slučaju ako je ovrha određena u korist više ovrhovoditelja koji imaju tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja za dijete, ovrha provodila u korist tih ovrhovoditelja razmjerno, prema visini njihovih tražbina. Navedeno pravilo primjenjivalo bi se i kada bi ovrhovoditelj izravno od Fine tražio naplatu tražbine s osnove zakonskog uzdržavanja za dijete u ovrsi na novčanim sredstvima ovršenika. Pravilo o razmjernom namirenju više ovrhovoditelja primjenjivalo bi se i radi naplate tražbine s osnove troška nastalog u povodu tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja za dijete.

3.3.2. IZRAVNA NAPLATA
Već je prijašnjim odredbama Ovršnog zakona bilo propisano da se, kada se traži ovrha na temelju obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, takva ovrha provodi prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina po računu ovršenika neovisno o vremenu njihova nastanka, osim ovrhe radi ostvarenja djetetove tražbine uzdržavanja. Da bi izjednačio postupanje sa svim osnovama za plaćanje koje se odnose na tražbine po osnovi dospjele a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, primjerice da prioritet u naplati ima ne samo obračun poslodavca, već i presude koje se dostavljaju na izravnu naplatu u Finu, a donesene su u radnom sporu upravo po osnovi dospjele a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, zakonodavac je predložio određene izmjene u postupanju. Tako je Prijedlogom OZ/2020 propisan prioritet naplate po svim osnovama za plaćanje s osnove dospjele a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine. Ako se iz osnove ne bi moglo utvrditi da je riječ o vrsti tražbine s osnove obračuna dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, Fina bi postupila tako da osnovu evidentira u Očevidnik s prioritetom naplate, ako je ovrhovoditelj uz osnovu za plaćanje dostavio i potvrdu suda kojom je potvrđeno da je riječ o tražbini s osnove neisplaćenog dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine. Prema  prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga OZ/2020, kao pravilo prioritet naplate ne bi se primijenio na tražbine iz osnove za plaćanje koje su upisane u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje prije njegova stupanja na snagu, osim ako bi ovrhovoditelj to zatražio i ako bi se iz same osnove za plaćanje moglo utvrditi da je riječ o tražbini s osnove neisplaćenog dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine. Ako se navedeno iz osnove za plaćanje ne bi moglo utvrditi, prioritet u naplati primijenio bi se ako ovrhovoditelj dostavi potvrdu kojom se potvrđuje da je riječ o tražbini po osnovi dospjele a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine. Vezano uz izravnu naplatu, kako sada tako je i na temelju Prijedloga OZ/2020 propisano da će Fina primjerak zahtjeva sa svim podacima o ispravi na temelju koje se provodi izravna naplata, odmah po upisu osnove u Očevidnik otpremiti ovršeniku. Za razliku od dosadašnjeg postupanja, prema Prijedlogu OZ/2020 otprema bi se obavljala sukladno određenim pravilima. Pravnoj osobi otprema bi se obavljala elektroničkim putem u poslovni korisnički pretinac, odnosno pretinac koji koriste sudovi za dostavu pismena, a kada otprema u pretinac ne bi bila moguća, onda na adresu sjedišta ovršenika pravne osobe. Ovršeniku fizičkoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost, odnosno potrošaču otprema bi se obavljala u osobni korisnički pretinac, odnosno kada otprema u osobni korisnički pretinac ne bi bila moguća, onda na adresu prebivališta ovršenika fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost odnosno potrošača. Iznimno, ako prema podacima iz evidencije MUP-a proizlazi da je fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost odnosno potrošač prijavila boravište u mjestu različitom od mjesta prebivališta, otprema bi se obavljala na adresu upisanog boravišta ili neko mjesto ili način na koji se može otprema izvršiti.

3.3.3. OVRHA NA NOVČANIM SREDSTVIMA PO RAČUNU I OROČENIM NOVČANIM SREDSTVIMA U STAMBENOJ ŠTEDIONICI I KREDITNOJ UNIJI
Prijedlogom OZ/2020 propisano je da bi se od 1. siječnja 2021. ovrha radi naplate novčane tražbine ovršenika provodila ne samo na novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima, već i na stambenom štednom ulogu i depozitima u kreditnim unijama. To znači da bi se u provedbu ovrhe na novčanim sredstvima uz Finu i banke uključile stambene štedionice i kreditne unije.
Prema Prijedlogu OZ/2020 stambena štedionica i kreditna unija nastavile bi s provedbom ovrhe po ovršnim ispravama koje su zaprimile do stupanja na snagu novog OZ-a te ako bi i nakon toga datuma i dalje imale na provedbi ovrhu po neizvršenim ovršnim ispravama u slučaju ako bi od Fine dobile nalog za izvršenje osnove za plaćanje, tada po nalogu Fine ne bi bile dužne postupiti dok u cijelosti ne postupe po toj ovršnoj ispravi. Nakon što bi izvršile sve ovršne isprave na temelju kojih provode ovrhu odnosno osiguranje, stambena štedionica i kreditna unija bile bi dužne postupati po nalozima Fine sukladno odredbama Prijedloga
OZ/2020. S obzirom na navedeno, u odnosu na dosadašnje postupanje, od 1. siječnja 2021. ako se osnova za plaćanje ne bi izvršila iz novčanih sredstava na računima ovršenika, Fina bi istekom roka od 60 dana od dana kada je bankama dala nalog za blokadu ovršenikovih računa odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, dala nalog ne samo bankama, već i stambenim štedionicama i kreditnim unijama da osnovu za plaćanje izvrše iz oročenih novčanih sredstava, počevši od one banke, stambene štedionice ili kreditne unije u kojoj su, prema podacima o datumu otvaranja računa u Jedinstvenom registru računa, novčana sredstva najkasnije oročena, neovisno o roku na koji je ugovor o oročenju sklopljen.

4. ZAKLJUČAK
S obzirom na izmjene i novosti koje Prijedlog OZ/2020 donosi, radi lakšeg snalaženja, posebno se ističe da bi većina odredaba stupila na snagu 1. srpnja 2020., a tek manji dio 1. siječnja 2021.
Vezano uz provedbu ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika odredbe koje bi stupile na snagu 1. srpnja 2020., odredbe su o prestanku provođenja ovrhe na plaći i drugom stalnom novčanom primanju, odredbe koje propisuju potpuno nov postupak ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odredba kojom se povećava broj vrsta primanja koja su u cijelosti izuzeta od ovrhe, odredba kojom se propisuje otvaranje tzv. prijelaznog računa u slučaju kada se isplata od poslodavca ili Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje obavlja u gotovini.

Također, 1. srpnja 2020. prestao bi važiti ZPONS te bi postupanje u slučaju provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika bilo uređeno odredbama Prijedloga OZ/2020. U tom smislu, izmjena koja bi stupila na snagu 1. srpnja 2020., a odnosi se na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, odredba je koja propisuje isti prioritet naplate po svim osnovama koje se odnose na tražbinu po osnovi dospjele a neisplaćene plaće naknade plaće ili otpremnine.

Odredbe koje bi stupile na snagu 1. siječnja 2021., odredbe su koje propisuju potpuno nov način zaštite primanja od ovrhe, odredbe koje propisuju razmjerno namirenje više ovrhovoditelja kada se traži ovrha radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja za dijete te odredbe koje uvode stambene štedionice i kreditne unije u prisilnu naplatu na novčanim sredstvima ovršenika te se proširuje predmet ovrhe u tom smislu. Osim navedenih izmjena na novčanoj tražbini ovršenika, zakonodavac predlaže i niz drugih izmjena u ovršnom postupuk, a koje nisu obuhvaćene ovim člankom.

[1] U nastavku teksta: Prijedlog OZ/2020.
[2] Nar. nov., br. 57/96.
[3] Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - u nastavku teksta: OZ/2012.
[4] Nar. nov., br. 121/05.
[5] Nar. nov., br. 68/18 - u nastavku teksta: ZPONS.
[6] Presuda Suda Europske unije u predmetu Pula Parking d.o.o. protiv Svena Klausa Tederahna, C-551/15 od 9. ožujka 2017. te presuda Suda Europske unije u predmetu Ibrica Zulfikarpašić protiv Slavena Gajera, C-484/15 od 9. ožujka 2017.
[7] Postupanje na temelju odredaba prijedloga OZ/2020 koje se odnose na dostavu, primjenjuju se na pismena i podneske koji se dostavljaju u postupcima koji su u tijeku.
[8] U nastavku teksta: očevidnik.
[9] Do 1. siječnja 2011. ovrhu radi naplate novčane tražbine po računu ovršenika provodile su banke.
[10] Potvrđena privatna izjava dužnika.
[11] Do stupanja Prijedloga OZ/2020 na snagu.
[12] U nastavku teksta: zaštićeni račun ovršenika.
[13] Članak 395. st. 6. Prijedloga OZ/2020: »Podzakosnki propisi doneseni na temelju ZPONS-a ostaju na snazi do stupanja na snagu podzakonskih propisa donesenih na temelju ovog Zakona.«.