Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/ 01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje - u nastavku teksta ZOLPS) institut povjerenika Vlade Republike Hrvatske uređen je na način kako ga je određivao i prijašnji Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (Nar. nov., br. 90/92, 94/93, 117/ 93 i 128/99) koji je prestao važiti stupanjem na snagu ZOLPS-a. Naime, Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određuju se slučajevi u kojima se imenuje povjerenik Vlade, početak i završetak obnašanja dužnosti povjerenika te obveze povjerenika. Pitanje koeficijenta za izračun plaće, odnosno naknade plaće povjerenika do sada se uređivalo Odlukom o utvrđivanju visine koeficijenta za izračun plaće, odnosno naknade plaće povjerenika Vlade Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 39/00, 49/00 i 132/00), koja je prestala važiti. Prema Odluci postojala su samo tri koeficijenta određena prema vrsti jedinice lokalne i područne samouprave, što znači da se koeficijent razlikovao s obzirom na to da li se radilo o županiji, gradu ili općini. Naknadnom dopunom Odluke (Nar. nov., br. 49/00), bio je određen način utvrđivanja osnovice za obračun plaće odnosno naknade plaće.

Osnovni zadatak povjerenika Vlade Republike Hrvatske sukladno Zakonu je upravljanje jedinicom u okviru zadanih ovlasti te obavljanje redovnih poslova odnosno osiguravanje ostvarivanja prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave i osnovno funkcioniranje jedinice u razdoblju do uspostave njenih redovnih tijela, bilo da se radi o ras-puštanju predstavničkog tijela, nekonsti-tuiranju predstavničkog tijela u roku od 90 dana od provedbe izbora ili neodržavanja izbora za novo predstavničko tijelo, budući navedeni slučajevi ne bi smjeli utjecati na obavljanje osnovnih poslova u jedinici.

Budući da radnopravni status povjerenika Vlade Republike Hrvatske koji se može vezati uz ovlasti koje preuzima raspuštanjem predstavničkog tijela i prestankom dužnosti nositelja izvršne vlasti u jedinici za koju je imenovan, nije određen Zakonom, postojeće zakonske odredbe o povjereniku zahtijevale su doradu, te je Vlada Republike Hrvatske na temelju zakonske ovlasti Uredbom o mjerilima za naknadu odnosno plaću povjerenika Vlade Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 18/02) pobliže razradila njegov radnopravni status. Uredba je posljedica potrebe za uređenjem radno-pravnog statusa i pitanja vezanih uz prava na naknadu za rad odnosno plaću povjerenika, kao i ostvarivanja drugih prava temeljem obavljanja dužnosti povjerenika te popunjavanja pravne praznine u pogledu navedene materije.

Stoga su novom Uredbom o mjerilima za naknadu za rad odnosno plaću povjerenika Vlade Republike Hrvatske neka pitanja preciznije riješena, u smislu načina utvrđivanja obnašanja dužnosti povjerenika - bez zasnivanja radnog odnosa što je pravilo ili profesionalno što predstavlja izuzetak, plaće ili naknade plaće, ovisno o načinu obavljanja dužnosti,., načina izračuna naknade za rad odnosno plaće (množenjem osnovice i pripadajućeg koeficijenta), načina utvrđivanja osnovice, osiguravanja sredstava za rad povjerenika i ostvarivanja drugih materijalnih prava za vrijeme obavljanja dužnosti, pitanja donošenja rješenja o plaći ili naknadi. Također se novom Uredbom opseg koeficijenata povećava. Postoji pet koeficijenata koji se određuju prema novom kriteriju, odnosno prema veličini, tj. broju stanovnika u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, utvrđuje se razlika u visini između plaće povjerenika i naknade za rad koja se utvrđuje u visini 30% iznosa od umnoška osnovice i pripadajućeg koeficijenta. Povjereniku se priznaje i pravno na ostvarivanje materijalnih i drugih prava temeljem obavljanja dužnosti (npr. troškovi prije

voza, dnevnice) u skladu s općim aktom

jedinice. O naknadi za rad odnosno plaći povjerenika Vlade donosi se rješenje, za čije se donošenje temeljem Uredbe određuje Kadrovska komisija Vlade Republike Hrvatske. Ova Uredba o mjerilima za naknadu za rad odnosno plaću povjerenika Vlade Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 18 od 27. veljače 2002.) stupila je na snagu 7. ožujka 2002.

1. Pojam povjerenika Vlade Republike Hrvatske kako ga uređuje Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Rješenje o imenovanju povjerenika Vlade u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi Vlada Republike Hrvatske.

Razlozi iz kojih će Vlada Republike Hrvatske imenovati povjerenika Vlade u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, izrijekom su određeni u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (u nastavku teksta: ZOLPS). Ti razlozi su sljedeći:

1. kada raspusti njezino predstavničko tijelo,
2. kada se u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne održe, u skladu sa zakonom, izbori za novo predstavničko tijelo, kada se ni u roku 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo.

Sukladno navedenoj odredbi Zakona, Vlada imenuje povjerenika kada se predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave raspusti iz jednog od osam razloga koji su taksativno navedeni u članku 84. ZOLPS-a, kad se ne održe izbori za novo predstavničko tijelo (redovni se izbori održavajy svake četvrte godine, treće nedjelje u svibnju mjeseku, a npr. uslijed raspuštanja predstavničkog tijela, prijevremeni se izbori imaju održati u roku 60 dana od dana raspuštanja sukladno članku 4. stavak 3. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01 i 10/02 Odluka USRH), te kada se u roku od 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo, koje se smatra konstituiranim izborom predsjednika predstavničkog tijela. Rok od 90 dana za konstituiranje predstavničkog tijela je duži za 30 dana od roka koji je propisivao prethodni Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (prestao važiti stupanjem na snagu ZOLPS-a).

Kako je već navedeno, rješenje o imenovanju povjerenika donosi Vlada Republike Hrvatske. Rješenje o imenovanju povjerenika stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, što znači da povjerenik počinje s obnašanjem dužnosti danom objave rješenja.

U praksi se postavlja pitanje koje zakonom nije određeno - tko predlaže kandidata za izbor povjerenika? To bi u pravilu trebale biti stranke ili nezavisne liste koje participiraju u radu predstavničkog tijela odnosno koje su na izborima ušle u predstavničko tijelo One bi trebale dati svoj prijedlog kandidata (bilo svaka za sebe, bilo zajedničkog), koji bi za slučaj da bude u daljnjem postupku izabran između predloženih kandidata te imenovan, obavljao dužnost povjerenika Vlade Republike Hrvatske u toj jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Kandidati bi trebali biti nestranačke osobe, osobe koje nisu sudjelovale u radu npr. raspuštenog predstavničkog tijela, i nisu izabrani članovi predstavničkog tijela koje nije konstituirano u zakonskom roku te osobe sa «terena» koje su upoznate sa situacijom u jedinici za koju se imenuju. Kako Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nisu utvrđeni uvjeti koje treba ispunjavati osoba imenovana za povjerenika, to bi navedeno trebalo urediti cjelovitim uređivanjem odredbi o povjereniku.

Kada je u jedinici imenovan povjerenik Vlade Republike Hrvatske, danom stupanja na snagu rješenja o imenovanju povjerenika smatra se razriješenim i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao i poglavarstvo u cjelini, a njihove ovlasti kao i ovlasti predstavničkog tijela preuzima povjerenik. Povjerenik za svoj rad odgovara Vladi Republike Hrvatske od koje je i imenovan.

Za vrijeme obnašanja funkcije povjerenika, osnovna je dužnost povjerenika osigurati ostvarivanje prava i obveza građana i pravnih osoba u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave do uspostave njezinih tijela, odnosno predstavničkog tijela, poglavarstva i općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana. Sukladno navedenom, povjerenik je osoba koja treba upravljati jedinicom do uspostave njenih redovnih tijela, te u tom razdoblju, u okviru zakonskih ovlasti, osigurati redovno i osnovno funkcioniranje poslova u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi se osigurao određeni kontinuitet u poslovima koji se odnose prije svega na građane i pravne osobe, te spriječili zastoji u funkcioniranju jedinice. S obzirom na privremenost i kratkoću funkcije povjerenika (svega 2 do 3 mjeseca, odnosno najduže 6 do 7 mjeseci ako se predstavničko tijelo ne konstituira ubrzo nakon provedenih izbora, jer je rok za konstituiranje 90 dana od provedenih izbora), njegove su ovlasti ograničene na donošenje i mijenjanje općih akata jedinice samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugog propisa ili usklađivanja sa zakonom ili drugim propisom. Povjerenik, također, ne može donositi ili mijenjati proračun jedinice, niti može raspolagati njezinom imovinom, osim ako je to nužno radi izvršenja ranije preuzetih obveza ili dovršenja ranije započetih poslova. Iz navedenog proizlazi da se ograničenja odnose prvenstveno na donošenje najvažnijih akata - općih akata jedinice te raspolaganje imovinom i materijalnim sredstvima jedinice.

U usporedbi s tekstom prethodnog Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, vidljivo je da novi Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je stupio na snagu 11. travnja 2001. godine, ne sadrži odredbu po kojoj je dužnost povjerenika osigurati otklanjanje razloga zbog kojih je došlo do raspuštanja predstavničkog tijela (ako je imenovan uslijed raspuštanja) u jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, jer se i postavlja pitanje je li se navedeno uopće moglo i očekivati odnosno provesti od strane povjerenika.

Sukladno članku 89. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, povjerenik obavlja dužnost do konstituiranja novog predstavničkog tijela odnosno do izbora općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana,. tj. danom konstituiranja predstavničkog tijela prestaje ovlast povjerenika za obavljanje poslova iz djelokruga predstavničkog tijela, a danom izbora općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana prestaje dužnost povjerenika u cijelosti.

2. Raspuštanje predstavničkog tijela kao najčešći razlog za imenovanje povjerenika

Raspuštanje predstavničkog tijela najčešći je razlog koji dovodi do imenovanja povjerenika u određenoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, znatno češći od preostala dva razloga koja su navedena u prethodnom poglavlju.

Predstavničko tijelo raspušta se rješenjem koje donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, a članovima predstavničkog tijela mandat prestaje njegovim raspuštanjem. Razlozi za raspuštanje predstavničkog tijela taksativno su navedeni u članku 84. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i obligatorne su prirode. Predstavničko tijelo raspušta se iz sljedećih razloga:

1. ako predstavničko tijelo donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,
2. ako predstavničko tijelo novou-strojene jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne donese statut u roku 60 dana od dana konstituiranja,
3. ako predstavničko tijelo učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa,
4. ako ne izabere općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstavničkog tijela ili od iskazanog nepovjerenja općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu, odnosno od podnošenja ostavke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana,
5. ako predstavničko tijelo iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka,
6. ako predstavničko tijelo ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca,
7. ako predstavničko tijelo u zakonom određenom roku ne donese proračun, odnosno ako ne donese odluku o privremenom financiranju,
8. ako predstavničko tijelo u. zakonom određenom roku ne donese prostorni plan.

U rješenju o raspuštanju predstavničkog tijela utvrđuje se da će Vlada posebnim rješenjem imenovati povjerenika Vlade Republike Hrvatske za tu jedinicu, što je utvrđeno i ZOLPS-om.

Raspuštanje predstavničkog tijela najčešći je povod za imenovanje povjerenika, s time da svi razlozi raspuštanja navedeni u Zakonu nisu podjednako zastupljeni. Razlozi koji u praksi najčešće dpvode do raspuštanja predstavničkog tijela su: neizbor općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u roku 30 dana od dana konstituiranja predstavničkog tijela ili od iskazanog nepovjerenja odnosno od podnošenja ostavke, trajni ostanak predstavničkog tijela bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka te nedonošenje proračuna, odnosno odluke o privremenom financiranju za narednu računsku godinu.

Neizbor općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana

Razlog za raspuštanje predstavničkog tijela je, kako je već navedeno, neizbor općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u roku 30 dana od konstituiranja predstavničkog tijela ili od iskazanog nepovjerenja općinskom načelniku, gradonačelniku odnosno županu, odnosno od podnošenja ostavke istih, što je češći slučaj u praksi. Pitanje povjerenja općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu može se pokrenuti na prijedlog najmanje trećine članova u predstavničkom tijelu, a odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova predstavničkog tijela.

Institut ostavke

U pogledu instituta ostavke, ističe se, da ostavka nije u Zakonu podrobnije uređena iz razloga što za to nema potrebe, budući da se radi o činu osobne, slobodne volje osobe. Ostavka na dužnost je osobni jednostrani čin kojim osoba, koja je izabrana ili imenovana na određenu dužnost, izjavljuje svoju volju da više ne želi obavljati dužnost, pri čemu razlozi podnošenja ostavke nisu bitni. Samim time predstavničko tijelo ne donosi odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju ostavke, odnosno predstavničko tijelo kojem je podnesena ostavka, ne može istu odbiti, odnosno odbiti razriješiti dužnosti osobu koja ju je podnijela. Stoga u slučaju ostavke dužnosnika predstavničko tijelo jedino može odrediti određeni rok u kojem je dužnosnik dužan obavljati dužnost do dana razrješenja, kada mu prestaju sva prava, obveze i odgovornosti koje iz dužnosti proizlaze, a koji ne može biti duži od 30 dana, što proizlazi i iz činjenice da se novi općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan treba izabrati u roku od 30 dana od podnošenja ostavke dotadašnjeg, ili će u protivnom predstavničko tijelo biti raspušteno.

Minimalni broj članova predstavničkog tijela

Predstavničko tijelo raspušta se i kad trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka iz bilo kojih razloga, a ne samo radi podnošenja ostavki natpolovične većine članova (npr. u praksi je moguća situacija da stranka ili stranke čiji su članovi predstavničkog tijela podnijeli ostavke, ne žele imenovati njihove zamjenike).

Nedonošenje proračuna

Predstavničko tijelo raspušta se zbog nedonošenja godišnjeg proračuna za narednu računsku godinu. Zakonom o proračunu (Nar. nov., br. 92/94, čl. 16.) propisano je da je rok za donošenje proračuna 15. prosinca. Međutim, proračun se može donijeti sve do početka fiskalne godine na koju se odnosi, što je u skladu sa odredbom članka 70. ZOL- PS-a, iz čega proizlazi da prekoračenje navedenog roka (ako se radi o razdoblju do početka fiskalne godine) ne predstavlja razlog za raspuštanje. Predstavničko tijelo se raspušta i kad ne donese odluku o privremenom financiranju, a stekli su se zakonski uvjeti za njezino donošenje.

Nesazivanje sjednica

Sukladno zakonu predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Predsjednik je dužan sazvati sjednicu i na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku 15 dana od primitka zahtjeva. Ako predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjednicu u navedenim rokovima, sjednicu saziva općinski načelnik. U praksi se događa da se sjednice ne održavaju po tri i više mjeseci, što rezultira nemogućnošću donošenja odluka iz djelokruga predstavničkog tijela dulje od 3 mjeseca, a što predstavlja razlog za raspuštanje predstavničkog tijela, ali pri čemu je bitno voditi računa da li je u navedenom razdoblju bilo inicijativa za sazivanje sjednica i neuspjelih pokušaja održavanja sjednica predstavničkog tijela. Međutim, valja napomenuti da je jedno od mišljenja u praksi da bi se predstavničko tijelo moglo valjano sastati i nakon proteka 3 mjeseca od održavanja posljednje sjednice, odnosno da bi se moglo sastati sve dok Vlada RH ne raspusti predstavničko tijelo ako postoji volja odnosno kvorum za održavanje sjednice, jer krajnji cilj nije raspuštanje predstavničkog tijela i održavanje prijevremenih izbora, već interes da predstavničko tijelo opstane i zadrži kontinuitet rada. Pritom ne treba zanemariti ni razloge racionalnosti rada - izbori predstavljaju dodatno opterećenje za proračun jedinice. Na taj način mogli bi se izbjeći razmjerno veliki troškovi izbora i stvaranje izvanredne situacije u upravljanju jedinicom lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Učestalo donošenje akata suprotnih Ustavu, zakonu i drugim propisima

Razlog za raspuštanje predstavničkog tijela je i učestalo donošenje općih akata suprotnih Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili učestale, teže povrede zakona i drugih propisa. Jedan od primjera za navedeno je, istovremeno obavljanje dužnosti člana predstavničkog i izvršnog tijela iste jedinice, što je protivno Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01 i 10/02 Odluka USRH), koji je svojom odredbom da jedinice ne može istovremeno biti član poglavarstva iste jedinice utvrdio inkompatibilitet između istovremenog obavljanja obiju dužnosti.

Nedonošenje statuta i drugih akata

Preostali razlozi za raspuštanje predstavničkog tijela su nedonošenje statuta u roku 60 dana od dana konstituiranja predstavničkog tijela novoustrojene jedi

nice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, s obzirom na to da statut predstavlja temeljni opći akt kojim se uređuju sva najvažnija pitanja iz djelokruga jedinice, nedonošenje prostornog plana u zakonom određenom roku te donošenje odluka i akata od strane predstavničkog tijela kojima se ugrožava suverenitet i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske.

Nadalje, u praksi je moguće npr. da predstavničko tijelo bude raspušteno zbog nedonošenja proračuna, ako je proračun donesen na sjednici predstavničkog tijela koju je središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, poništilo u postupku nadzora rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno članku 78. ZOLPS-a, zbog određenih nepravilnosti npr. u radu sjednice, glasovanju ili npr. donošenju odluka koje su suprotne zakonu i općim aktima jedinice. Naime, člankom 78. ZOLPS-a propisano je da država radi zaštite ustavnosti i zakonitosti kao i zaštite prava građana obavlja nadzor nad zakonitošću rada i akata tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Također, neovisno o raspuštanju, nakon provedbe redovnih lokalnih izbora (provedeni u mjesecu svibnju 2001. godine), češća je pojava nego inače da se u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave povjerenik Vlade Republike Hrvatske imenuje, iz razloga što u roku 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora nije konstituirano predstavničko tijelo, što je razumljiva pojava budući da se radi o redovnim izborima, a s obzirom na činjenicu da u Republici Hrvatskoj ima 567 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (20 županija, 122 grada i Grad Zagreb, te 424 općine).

3. Uredba o mjerilima za naknadu za rad odnosno plaću povjerenika Vlade Republike Hrvatske

Uredbom o mjerilima za naknadu za rad odnosno plaću povjerenika Vlade Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Uredba), koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 21. veljače 2002. godine, a objavljena je u Narodnim novinama, broj 18/02 od 27. veljače 2002. godine, uređuje se radno- pravni status povjerenika, odnosno mjerila za utvrđivanje visine naknade za rad povjerenika odnosno plaće povjerenika Vlade Republike Hrvatske u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za vrijeme obnašanja dužnosti, u slučajevima kada predstavničko tijelo nije konstituirano ili je raspušteno pod uvjetima utvrđenim zakonom, odnosno ako u jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave nisu provedeni redovni lokalni izbori.

Naime, razlozi za donošenje Uredbe su ti što radnopravni status i mjerila za određivanje naknade za rad odnosno plaće povjerenika Vlade Republike Hrvatske nisu uređeni Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te se Uredbom uređuje radnopravni status za vrijeme obnašanja dužnosti i mjerila za plaću odnosno naknadu plaće unutar ovlasti koje povjerenik obavlja.

Status povjerenika

U članku 2. i 3. Uredbe određuje se status povjerenika Vlade Republike Hrvatske, i to tako da povjerenik svoju dužnost obnaša bez zasnivanja radnog odnosa u jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, što predstavlja pravilo. Samo izuzetno ako to zahtijevaju razlozi veličine jedinice oo broju stanovnika ili složenost problema u jedinici koji su doveli do imenovanja povjerenika, svoju dužnost povjerbnik može obnašati profesionalno u radnom odnosu u jedinici. Kako Uredbom nije propisano tko donosi odluku o profesionalnom obnašanju dužnosti povjerenika, odluku o navedenom mogao bi donijeti sam povjerenik koji je preuzeo ovlasti tijela jedinice, poštujući pritom uvjete propisane člankom 2. i 3. Uredbe (koji su utvrđeni kako ne bi dolazilo do zlou- poraba ovlasti), te imajući na umu da je profesionalno obnašanje dužnosti povjerenika samo izuzetak. Jedan od bitnih razloga obnašanja dužnosti bez zasnivanja radnog odnosa je i kratkoća obnašanja dužnosti povjerenika, budući da se u pravilu radi o svega dva - tri mjeseca, odnosno o obavljanju dužnosti do provedbe izbora odnosno uspostave tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, kao što je već prije izneseno, povjerenik dužnost obnaša od dana stupanja na snagu rješenja o imenovanju do konstituiranja predstavničkog tijela, odnosno do izbora općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana. Osim toga jedan od razloga za obnašanje dužnosti bez zasnivanja radnog odnosa je i taj što se za povjerenike najčešće predlažu i imenuju osobe koje već imaju zasnovan radni odnos ili se nalaze u mirovini.

Ostvarivanje određenih prava

Za vrijeme obnašanja dužnosti povjerenik ostvaruje određena prava: pravo na naknadu za rad odnosno plaću, pravo na naknadu materijalnih troškova i druga prava u vezi s obnašanjem dužnosti. Za vrijeme obavljanja dužnosti povjerenik ostvaruje pravo na naknadu za rad ako dužnost obnaša bez zasnivanja radnog odnosa u jedinici, dok pravo na plaću ostvaruje ako svoju dužnost obnaša profesionalno u radnom odnosu u jedinici. Razlika između naknade za rad i plaće je i u visini iznosa koji se povjereniku isplaćuje.

Navedena prava povjerenik ostvaruje samo za vrijeme obnašanja dužnosti, što znači da ostvarivanje prava utvrđenih Uredbom prestaje po prestanku dužnosti povjerenika. Povjerenik ne ostvaruje prava iz članka 90. stavak  Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, odnosno ne ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme 180 dana po prestanku dužnosti kao što to ostvaruju osobe koje su izabrane odnosno imenovane na određene dužnosti u jedinicama lokalne i područne samouprave. Navedeno je također, u vezi i s kratkoćom obnašanja funkcije povjerenika, te bi vrijeme obavljanja dužnosti bilo znatno kraće od vremena u kojem bi se ostvarivala prava po prestanku dužnosti, odnosno imalo bi za posljedicu duže ostvarivanje prava po prestanku dužnosti od stvarnog obavljanja dužnosti.

U članku 4. i 5. Uredbe uređuju se mjerila za izračun naknade za rad odnosno plaće na ime obnašanja dužnosti povjerenika Vlade Republike Hrvatske, tako da se naknada za rad povjerenika odnosno plaća povjerenika utvrđuje množenjem osnovice i pripadajućeg koeficijenta za određenu razinu jedinice. Koeficijent za izračun naknade odnosno plaće povjerenika utvrđuje se prema veličini jedinice odnosno broju stanovnika u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to u: 

• županiji i Gradu Zagrebu, 3,5

• gradu više od 100.000 stanovnika, 3,0
• gradu i općini od 10.000 do 100.000 stanovnika, 2,7
• gradu i općini od 3.000 do 10.000 stanovnika, te 2,3
• gradu i općini do 3.000 stanovnika. 1,7

Kako je kriterij za utvrđivanje visine koeficijenta za izračun naknade za rad odnosno plaće povjerenika broj stanovnika u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, a s obzirom na činjenicu da rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine uglavnom ne odgovaraju stvarnoj situaciji, do objave službenih rezultata popisa stanovništva iz 2001. godine, mogli bi se primijeniti neslužbeni rezultati popisa iz 2001. godine, Državnog zavoda za statistiku.

Osnovica za obračun naknade

Osnovica za obračun naknade za rad povjerenika odnosno plaće povjerenika s kojom se množi pripadajući koeficijent, utvrđuje se u visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Navedena osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika određena je Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01 i 59/01). Člankom 12. stavak 2. navedenog Zakona propisano je da je osnovica za obračun plaće dužnosnika prosječna mjesečna isplaćena plaća zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, koju utvrđuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u Narodnim novinama. Međutim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 30/ 01), za 2001 godinu bilo je utvrđeno da se navedena odredba članka 12. neće primjenjivati te se za obračun plaća dužnosnika u 2001. godini primjenjivala ista osnovica kao i u 2000. godini. Također, Zakonom o dopuni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 59/01) utvrđeno je da se osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika određena u članku 12. osnovnog Zakona umanjuje za 7%.

Nadalje, u članku 5. Uredbe utvrđena je razlika u visini naknade za rad odnosno plaće povjerenika s obzirom na činjenicu da li obnaša dužnost bez zasnivanja radnog odnosa ili dužnost obnaša profesionalno u radnom odnosu. Sukladno tome, naknada za rad povjerenika, ako dužnost obnaša bez prijama u radni odnos, utvrđuje se u visini 30% iznosa dobivenog umnoškom osnovice i pripadajućeg koeficijenta određenog prema veličini jedinice. Ako dužnost obnaša profesionalno u radnom odnosu u jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, plaća povjerenika utvrđuje se u punom iznosu umnoška osnovice i pripadajućeg koeficijenta.

Materijalna i druga prava

Prema članku 6. Uredbe, materijalna i druga prava na temelju rada, tj. obavljanja dužnosti na koja povjerenik također ima pravo (kao što su dnevnice za službena putovanja, troškovi prijevoza i slično), povjerenik ostvaruje u visini i na način utvrđen općim aktom kojim su utvrđena navedena materijalna prava i zaposlenih u upravnim odjelima i stručnim službama te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, što znači određivanje visine i načina utvrđivanja materijalnih i drugih prava na temelju rada zajamčenih Uredbom, u nadležnosti je jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj je imenovan povjerenik.

Financijska sredstva za naknadu za rad odnosno plaću, te pripadajuća materijalna i druga prava, koja povjerenik ostvaruje za vrijeme obnašanja dužnosti, osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za koju je imenovan.

Uredbom se ne povećavaju financijska sredstva u proračunu jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u odnosu na ona koja su se osiguravala za povjerenika po Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi, odnosno Odluci o utvrđivanju visine koeficijenta za izračun plaće odnosno naknade plaće povjerenika Vlade Republike Hrvatske. Naime, u odnosu na prijašnje koeficijente (županija 4,0 grad 3,0 i općina 2,0), došlo je do određenog smanjivanja koeficijenata, a osnovica i razina koeficijenata za izračun naknade za rad odnosno plaće povjerenika vezana je za kretanje plaća državnih dužnosnika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.

U članku 7. Uredbe određuje se tko donosi rješenje o plaći ili naknadi, tj. da rješenje o naknadi za rad povjerenika odnosno plaći povjerenika na temelju mjerila određenih Uredbom, u ime Vlade Republike Hrvatske imenovanim povjerenicima izdaje Kadrovska komisija Vlade Republike Hrvatske, što je jasno s obzirom da i rješenje o imenovanju povjerenika u pojedinoj jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave donosi Vlada Republike Hrvatske.