1. Uvod

Posebni standard statističkog izvješćivanja (engl. Special Data Dissemination Standard - u nastavku teksta: SDDS) utemeljio je Međunarodni monetarni fond (u nastavku: MMF) u ožujku 1996. godine kako bi usmjerio zemlje članice na primjenjivanje osnovnih načela objavljivanja ekonomskih i financijskih statističkih podataka. Naime, globalizacija financijskih tržišta kao i velika financijska kriza 1994.1995. godine ukazale su na važnost objavljivanja pravovremenih i usporedivih statističkih podataka o gospodarskim i financijskim kretanjima, a redovit i pravodoban dotok svih relevantnih podataka važan je čimbenik u kreiranju i provedbi mjera gospodarske politike. Osnovna ideja SDDS-a jest mogućnost da se svim zainteresiranim korisnicima, a to su svi sudionici na financijskim tržištima, uključujući i središnje banke, na brz i jednostavan način osigura pristup sažetom prikazu gospodarskih i financijskih podataka zemalja članica MMF-a koje žele prihvatiti taj standard.

2. Razvoj i sadržaj posebnih standarda izvješćivanja

Osim SDDS-a, Međunarodni monetarni fond izdao je u prosincu 1997. godine još jedan standard: Opći sustav statističkog izvješćivanja (eng. General Data Dissemination System - GDDS). Osnovna razlika među tim standardima jest u tome što je SDDS precizan i striktan u smislu obuhvata, periodičnosti i pravovremenosti objavljenih podataka, dok je GDDS nešto fleksibilniji, a obuhvaća i socio-demografske podatke te predstavlja svojevrsnu prijelaznu fazu do prihvaćanja SDDS-a.

Svrha oba standarda jest unapređenje nacionalnih statistika, poboljšanje raspoloživosti pravovremenih i sveobuhvatnih statističkih podataka te doprinos vođenju zdrave makroekonomske politike.

MMF namjerava razvijati SDDS u tri smjera: povećati broj zemalja članica SDDS-a, povećati broj podataka koje SDDS donosi kao i kvalitetu podataka koje sadrži. Zemlje bi trebale biti motivirane za pristupanje SDDS-u, jer između ostalog, agencije za procjenu kreditnog rejtinga s većom naklonošću gledaju na zemlje koje su pretplatnici SDDS-a.

MMF je u travnju 1996. godine pozvao svoje članice da prihvate SDDS. lako je prihvaćanje standarda dobrovoljno, ono donosi zemlji članici obvezu pridržavanja standardima te dostavljanja MMF-u određenih informacija o modalitetima objavljivanja ekonomskih i financijskih statističkih podataka. Do danas je SDDS-u pristupila 51 zemlja, a među njima je i Republika Hrvatska.

Od zemlje članice očekuje se dostavljanje MMF-u informacija o tzv. metapo-dacima (eng: metadata), tj. o načinu izrade metodologije kompiliranja i načina objavljivanja podataka za pojedinu kategoriju statističkih podataka. Metapodaci za pojedini sektor nalaze se na tzv. Biltenu posebnih standarda (eng. Dissemination Standards Bulletin Board - DSBB) na web stranici (adresa: URL: http;// dsbb.imf.org).

Nadalje, zemlja članica se obvezuje na objavljivanje statističkih podataka za 17 kategorija koje pokrivaju četiri sektora gospodarstva (realni, fiskalni i financijski sektor te ekonomske odnose s inozemstvom). Radi sveobuhvatnosti statističkog izvješćivanja, SDDS definira četiri dimenzije statističkog izvješćivanja: obuhvat, učestalost i rok objavljivanja podataka, javnu raspoloživost podataka, cjelovitost objavljenih podataka i kvalitetu objavljenih podataka.

S obzirom na različitost gospodarske strukture i institucionalnog uređenja među pojedinim zemljama, SDDS dopušta i određeni stupanj fleksibilnosti u objavljivanju podataka.

U svrhu što jednostavnije razmjene podataka i pristupa statističkim podacima zainteresiranim korisnicima, predviđeno je uspostavljanje hiperlinkova, koji podrazumijevaju izravnu elektronsku vezu između web sjedišta zemlje članice i web sjedišta MMF-a. Na tim stranicama nalaze se ekonomski i statistički podaci obuhvaćeni standardima izvješćivanja, a održavaju ih i redovito ažuriraju same zemlje članice. Radi se o tabličnom prikazu koji sadrži: naziv kategorije i njenih komponenti, jedinicu mjere navedenog podatka, razdoblje na koje se statistički podaci odnose, oznaku prethodnog (t-1) razdoblja te vrijednost za promatrano i prethodno razdbolje i naziv institucije koja je ovlaštena objaviti te podatke. Stranica je obogaćena dodatnim (inkovima koji usmjeravaju korisnike na prikaz metapodataka te web sjedišta institucija uključenih u primjenu SDDS-a. Kao poseban link unutar stranice nalazi se i Advan-ce Release Calendar, tj. tablični pregled datuma objavljivanja pojedine kategorije podataka za četiri mjeseca unaprijed.

3. Primjena SDDS-a u Hrvatskoj

Nakon prihvaćanja članstva u SDDS-u 1996. godine, Hrvatska je prihvatila i obveze koje proistječu iz članstva. Institucije uključene u primjenu SDDS-a u Hrvatskoj su Hrvatska narodna banka, Državni zavod za statistiku i Ministarstvo financija RH. Od 1996. godine pa do danas Hrvatska narodna banka je, u suradnji s nadležnim osobama iz svih institucija uključenih u primjenu i provođenje SDDS-a poduzela brojne aktivnosti s ciljem usklađivanja statističke prakse prema standardu.

Jedan o značajnih koraka učinjenih u smjeru što bolje primjene i provođenja standarda je izrada standardizirane Internet stranice (eng: National Summary Data Page - NSDP) i uspostavljanje hiperlinka 17. travnja 1998. godine. Stranica nosi naziv “Ekonomski i financijski podaci za Hrvatsku”, a na njoj se objavljuju posljednji i pretposljednji objavljeni statistički podaci koji se redovito ažuriraju. Ažuriranjem stranice, tj. promptnim objavljivanjem statističkih podataka prije nego što bi oni bili dostupni na nekom drugom mediju (priopćenje, bilten, statističko izvješće) zadovoljava se jedan od zahtjeva SDDS-a: rok za objavljivanje podataka. Tablica je dostupna u hrvatskoj i engleskoj verziji, a dostupna je preko web-stranice Hrvatske narodne banke putem posebnog linka za SDDS-a.

Republika Hrvatska je u proteklih šest godina, nakon prihvaćanja članstva u SDDS-u, (u nastavku teksta: Standard) prilagodila statističku praksu Standardu u smislu obuhvata, učestalosti i pravodob-nosti objavljivanja podataka za četiri sektora gospodarstva u suradnji s nadležnim osobama iz svih institucija uključenih u primjenu i provođenje Standarda. Redovito se poduzimaju tekuće aktivnosti sukladno zahtjevima Standarda, a to su: redovito ažuriranje statističkih podataka koji se objavljuju na Internetu te ažuriranje metapodataka (opisa, metodologije i načina objavljivanja statističkih podataka) koji se objavljuju na Biltenu posebnih standarda (DSBB). Također je unaprijeđen sadržaj i prezentacija podataka postavljanjem dodatnih linkova u Excel formatu s dužim vremenskim serijama za odabrane kategorije. Nadalje, izrađeni su sažeci statističkih metodologija temeljem posebnih uputa MMF-a (tzv. prompt points) za kategorije za koje je MMF dostavio upute, a i redovito se dostavlja raspored s predviđenim datumima objavljivanja podataka (Advanced Released Calendar - ARC) za četiri mjeseca unaprijed.

Republika Hrvatska u ožujku 2000. godine započela je s objavljivanjem podataka o međunarodnim pričuvama i inozemnoj likvidnosti u skladu s Predloškom o međunarodnim pričuvama i inozemnoj likvidnosti (eng: Data Template on International Reserves and Foreign Currency Liquidity) koji je sastavio MMF. Podaci se objavljuju u Biltenu HNB-a te na Internet stranici HNB-a. Predložak su zajedno razvijale Banka za međunarodne namire (BIS) i MMF devedesetih godina prošlog stoljeća i to nakon međunarodnih financijskih kriza. Njihova namjera bila je povećanje transparentnosti izvještavanja o međunarodnim pričuvama i obvezama zemalja, te na taj način smanjivanje mogućnosti izbijanja novih financijskih kriza, odnosno jačanje međunarodnog financijskog sustava. Ukratko, ti podaci omogućavaju svim sudionicima na financijskom tržištu da stvore točniju sliku o likvidnosti zemalja i o ranjivosti različitih regija te ograničavanju nesigurnosti i s njome povezanu kolebljivost financijskih tržišta.

Potrebno je naglasiti da je 30. ožujka 2001. godine Republika Hrvatska u potpunosti prilagodila način statističkog izvješćivanja standardu, što znači da su riješena sva otvorena pitanja vezana uz objavljivanje statističkih podataka. Time se Republika Hrvatska uvrstila u skupinu od 50 zemalja koje su u potpunosti prilagodile način statističkog izvješćivanja standardu. MMF je tu činjenicu ocijenio značajnim uspjehom.

U prilogu teksta dajemo praktičan prikaz stranice pod nazivom »Ekonomski i financijski podaci za Hrvatsku«

EKONOMSKI I FINANCIJSKI PODACI ZA HRVATSKU

Datum posljednje promjene: 10. svibnja 2002.

Podaci prikazani na ovoj stranici u skladu su s Biltenom posebnih standarda Međunarodnoga monetarnog fonda (Dissemination Standards Bulletin Board - IMF DSBB).

OBJAŠNJENJA

Stupac (kolona) »kritično razdoblje« odnosi se na promatrano zadnje tromjesječje u godini.

Stupac »pretposljednji podaci« odnosi se na tormjesječje koje je prethodilo zadnjem tromjesječju.

Stupac »posljednji podaci« odnosi se na zadnje promatrano tromjesječje.

»operacije središnje države« odnosi se na podatke Ureda predsjednika RH, Sabora RH, Vlade i ministarstava RH, Ustavni sud i ostale organe središnje države (Redovni sudovi na svim razinama, Državno odvjetništvo na svim razinama, Javno pravobraniteljstvo na svim razinama, Pučki pravobranitelj na svim razinama).

Operacije središnje države konsolidiraju se s državnim fondovima (HZMO, HZZO, Zavod za zapošljavanje, Hrvatske vode i Hrvatski fond za privatizaciju).

Kratice: G - godišnji podatak; T - podatak za tromjesečno razdoblje; M - mjesečni podatak

* privremeni podatak

** revidirani podatak

Kod roka za objavljivanje podataka o operacijama državnog sektora Hrvatska koristi opciju fleksibilnosti. Podaci za tu kategoriju bit će objavljeni 9 mjeseci nakon izvještajnog razdoblja.

U međunarodnim pričuvama HNB obavljena je sa stanjem 31. prosinca 2001. g. prva revalorizacija vrijednosnica s efektom 165,5 mil kuna, te su uključene i obračunate kamate na depozite čiji efekt iznosi 63,8 mil kuna.