1. UVOD
Prema odredbi članka 90. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23 - u nastavku teksta: Zakon o radu), poslodavac je dužan radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Osim plaće, radnik na temelju radnog odnosa može ostvariti i druge primitke koje poslodavac, u skladu s propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim aktom poslodavca, isplaćuje radniku kao materijalno pravo iz radnog odnosa (npr. jubilarna nagrada, regres, božićnica, naknada troška prijevoza na posao i s posla, trošak korištenja privatnog automobila u službene svrhe i dr.). Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada, kao i uvjeti za njihovu neoporezivu isplatu definirani su člankom 7. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22, 3/23, 1/23, 56/23, 143/23, 16/25).¹ Što se tiče prigodnih isplata povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, neoporezivi iznosi nagrada i darova koje poslodavac može u 2025. neoporezivo isplatiti svojim radnicima jesu:

• prigodna nagrada (božićnica) – u iznosu do najviše 700,00 eura godišnje²

• dar djetetu do 15. godine života (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina života) – do 140,00 eura godišnje³

• dar u naravi – u iznosu do najviše 133,00 eura godišnje.⁴

Razlika koja prelazi navedene neoporezive iznose u poreznom smislu smatra se plaćom odnosno ostalim oporezivim primitkom koji se isplaćuje po osnovi nesamostalnog rada.

Međutim, bez obzira na to što porezni propisi propisuju mogućnost isplate neoporezivih naknada, nagrada i troškova, poslodavac ih nije dužan isplatiti radniku osim otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga kada se radniku ugovor otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada. Slijedom navedenog, hoće li poslodavac radniku isplatiti i u kojem iznosu neko od ostalih materijalnih prava, ovisi o tome je li to pravo radnika definirano nekim od posebnih izvora prava, s time da se na radnika uvijek primjenjuje načelo najpovoljnijeg prava.⁵

Primjer:
Radnik je zaposlen kod poslodavca koji je obveznik primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo od 25. rujna 2015. (Nar. nov., br. 35/25 – osme izmjene i dopune). Radnik ima pravo u 2025. u mjesecu prosincu na isplatu božićnice u visini od 100,00 eura. Ova obveza isplate za poslodavca proizlazi iz odredbe članka 47. st. 4. KU-a za graditeljstvo, u kojem stoji: „Radnik ima pravo na prigodnu nagradu – božićnicu u visini 100,00 eura, koja se isplaćuje u mjesecu prosincu tekuće godine“.

Primjer:
Poslodavci koji obavljaju djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti: djelatnosti koje se vode pod brojem 55 i 56 – razred I NKD-a, obveznici su primjene Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo s proširenom primjenom (Nar. nov., br. 49/24). U tom kolektivnom ugovoru, isplata prigodnih darova uređena je člankom 37., u kojem stoji: „Kolektivnim ugovorom kod poslodavca može se utvrditi pravo radnika na isplatu prigodnih nagrada (regres za godišnji odmor, božićnica i sl.).“ Slijedom navedenog, proizlazi da radnici prema kolektivnom ugovoru ne ostvaruju pravo na isplatu božićnice odnosno da poslodavac može utvrditi pravo na isplatu prigodne nagrade drugim izvorom prava, ali da to nije obvezan.

Obveza postojanja valjane pravne osnove za isplatu prigodnih nagrada nije obveza koja proizlazi samo iz radnog prava, već i poreznih propisa i propisa koji uređuju računovodstveno poslovanje. Naime, prema članku 8. Pravilnika o porezu na dohodak, isplate neoporezivih nagrada, naknada i troškova iz članka 7. navedenog Pravilnika priznaju se samo na osnovi vjerodostojne isprave (npr. odluke, potvrde, računa i sl.). Nadalje, prema članku 8. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24 i 145/24), unos podataka o poslovnom događaju u poslovne knjige, odnosno knjiženje provodi se na osnovi valjane knjigovodstvene isprave koja mora imati propisani sadržaj⁶, a potpisuje ju odgovorna osoba poduzetnika.

Slijedom navedenog, možemo zaključiti da je s pravnog te porezno-računovodstvenog aspekta za isplatu prigodnih darova radniku potrebno sljedeće:

• izvor prava temeljem kojeg se prigodna nagrada, dar za dijete ili dar u naravi isplaćuje, radniku, a što može biti propis, kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu ili drugi akt poslodavca i

• nalog ili odluka koja mora imati obilježje valjane knjigovodstvene isprave na osnovi koje će računovodstvo izvršiti obračun i isplatu prigodnih nagrada (npr. nalog ili odluka poslodavca koja sadržava popis radnika koji ostvaruju pravo na isplatu, iznos prigodne nagrade koji se isplaćuje svakom pojedinom radniku te dospijeće za isplatu).

2. PRIGODNA NAGRADA - BOŽIĆNICA
Božićnica je prigodna nagrada koju poslodavac isplaćuje radniku povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, a koja se prema poreznim propisima za 2025. može neoporezivo isplatiti u iznosu koji na godišnjoj razini, zajedno s možebitnim isplatama ostalih prigodnih nagrada (npr. regresa, uskrsnice) ne prelazi iznos od 700,00 eura godišnje. Ako je radniku tijekom 2025. već isplaćena neka od prigodnih nagrada, neoporezivo mu se može isplatiti samo razlika do propisane svote od 700,00 eura godišnje.

Primjer:
Radnik je zaposlen kod poslodavca te mu je u 2025. za korištenje godišnjeg odmora isplaćen regres u iznosu od 400,00 eura. Temeljem Pravilnika o radu, radnik kod poslodavca ima pravo i na isplatu božićnice za 2025. u iznosu od 500,00 eura. S obzirom na to da se radniku na godišnjoj razini može isplatiti neoporezivo najviše do 700,00 eura po osnovi prigodnih nagrada, poslodavac će radniku isplatiti 500,00 eura, s time da će mu od toga neoporezivo isplatiti 300,00 eura, dok će na preostalih 200,00 eura obračunati obvezna javna davanja (doprinose iz osnovice i na osnovicu i pripadajući predujam poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada).

Nadalje, ako je radnik u vrijeme isplate božićnice zaposlen kod dvaju ili više poslodavaca ili je tijekom godine radio kod dvaju ili više poslodavaca, može na razini 2025. primiti neoporezivo ukupno 700,00 eura kod svih isplatitelja zajedno.

Primjer:
Radnik je u 2025. bio zaposlen kod dvaju poslodavaca. Prvi mu je poslodavac u 2025. po osnovi prigodne nagrade - uskrsnice isplatio iznos od 100,00 eura i regres za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od 400,00 eura. Radnik se u mjesecu rujnu zapošljava kod poslodavca koji je obveznik primjene Temeljenog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama te prema članku 80. TKU-a ostvaruje pravo na isplatu božićnice u iznosu od 300,00 eura neto. S obzirom na to da predmetnim kolektivnim ugovorom nije propisano da se prigodna nagrada isplaćuje samo do visine neoporezivog iznosa, radnik će za Božić primiti božićnicu u iznosu od 300,00 eura, od čega će mu poslodavac 200 eura isplatiti neoporezivo, a 100,00 eura oporezivo.

Ako je radniku u 2025. možebitno isplaćena prigodna nagrada za 2024., u pravnom i poreznom smislu riječ je o prigodnoj nagradi koja se pripisuje prošlom poreznom razdoblju odnosno 2024. Poslodavac je dužan voditi računa o obavještavanju Porezne uprave o isplati prigodne nagrade za prošlu kalendarsku godinu, putem Obrasca JOPPD, te da je na stranici B Obrasca, pod rednim brojem 15.1 iskaže, s oznakom 61 – Prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za prethodna porezna razdoblja (naknadne isplate).

Primjer:
Radnica se u 2025. vratila na rad nakon korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta. Nakon povratka na rad radnici je omogućeno korištenje godišnjeg odmora za 2024. i 2025. te joj je po osnovi korištenja godišnjih odmora isplaćen regres za korištenje godišnjeg odmora za 2024. u iznosu od 300,00 eura, koji je na Obrascu JOPPD iskazan oznakom 61, i regres za korištenje godišnjeg odmora za 2025. u iznosu od 300,00 eura. Radnica povodom božićnih blagdana ostvaruje pravo na isplatu božićnice u iznosu od 300,00 eura, koju joj poslodavac može isplatiti u cijelosti neoporezivo zato što je u 2025. po osnovi prigodnih nagrada primila odnosno primit će ukupno iznos od 600,00 eura, dok se preostali iznos od 300,00 eura odnosi na prigodnu nagradu koja je isplaćena za prethodno porezno razdoblje.

S obzirom na to da je božićnica prigodna nagrada, koja se, kao što i sama riječ kaže, isplaćuje povodom Božića, trebala bi se u skladu s načelom jednakosti isplatiti svim radnicima pod jednakim uvjetima, uključujući i radnicima koji se nalaze na bolovanju, rodiljnom ili roditeljskom dopustu, očinskom dopustu i sl. Također, što se tiče i poreznih propisa nema nikakve zapreke da se prigodna nagrada ne isplati i radnicima koji su privremeno odsutni s rada jer je za neoporezivu isplatu prigodnih nagrada bitno samo postojanje činjenice radnopravnog statusa.

Posebno treba napomenuti i status radnika umirovljenika i njihovo pravo na isplatu otpremnine, Naime, što se tiče rada umirovljenika, treba napomenuti da je umirovljenik radnik kao i svaki drugi te da se na njega primjenjuju sva prava i obveze iz radnog prava. Okolnost da radnik uz radni odnos ostvaruje i mirovinu, ne umanjuje njegova prava. Porezni propisi ne razlikuju radnika umirovljenika od ostalih radnika te se na isplatu prigodnih nagrada radnicima umirovljenicima primjenjuju ista porezna pravila kao i za sve druge radnike. Primjera radi, kada umirovljenik radi u nepunom radnom vremenu te istovremeno prima punu mirovinu, ima sva prava kao i svi drugi radnici koji su kod poslodavca zaposleni u nepunom radnom vremenu te sukladno tome ostvaruje i pravo na isplatu božićnice, ovisno o tome kako je to poslodavac ugovorio za radnike u nepunom radnom vremenu.

2.1. ISPLATA BOŽIĆNICE RADNICIMA KOJI RADE U NEPUNOM RADNOM VREMENU, KOD DVAJU ILI VIŠE POSLODAVACA ILI U DODATNOM RADU
Prema poreznim propisima, prigodna nagrada - božićnica može se u punom neoporezivom iznosu isplatiti svim radnicima neovisno o tome rade li u punom ili nepunom radnom vremenu, odnosno dodatnom radu. Jedini kriterij za neoporezivu isplatu je da radniku prigodna nagrada za 2025. nije isplaćena u iznosu većem od ukupno 700,00 eura kod svih isplatitelja zajedno. Uvid u visinu isplaćene neoporezive prigodne nagrade kod drugog poslodavca, poslodavac može vidjeti putem sustava ePorezna ili može od radnika zatražiti izjavu o isplaćenim prigodnim nagradama za 2025.⁷ Ako su navedeni primitci već dijelom isplaćeni za isto razdoblje, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisane svote od 700,00 eura.

Što se propisa radnog prava tiče, na radnike zaposlene u nepunom radnom vremenu uključujući i radnike zaposlene u dodatnom radu primjenjuje se odredba članka 62. st. 5. Zakona o radu, prema kojoj se plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Slijedom navedenog, proizlazi da se radnicima zaposlenima u nepunom radnom vremenu prigodna nagrada - božićnica isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, ali da poslodavac svojim izvorom prava može urediti da će božićnicu isplatiti svim radnicima u istom iznosu neovisno o ugovorenom radnom vremenu.

Primjer:
Radnik je zaposlen u školi u nepunom radnom vremenu, u trajanju od 28 sati tjedno. Zaposleniku je to jedino zaposlenje odnosno nije zaposlen kod drugog poslodavca obveznika primjene Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama (Nar. nov., br. 29/24). Radnik ostvaruje pravo na božićnicu za 2025. u punom iznosu od 300,00 eura. Ovo pravo za radnika proizlazi iz članka 80. TKU-a, u kojem stoji: „Zaposlenicima u javnim službama pripada pravo na isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane u punom iznosu (božićnica) neovisno rade li u punom ili nepunom radnom vremenu, a zaposlenici koji u nepunom radnom vremenu rade kod dva ili više poslodavaca ostvaruju isplatu božićnice od jednog poslodavca“.

Kada radnici rade kod dvaju ili više poslodavaca u nepunom radnom vremenu ili u dodatnom radu, tada je potrebno voditi računa kako će se definirati njihovo pravo na isplatu prigodne nagrade. Naime, ako poslodavac ne želi radnicima isplaćivati prigodne nagrade u iznosu većem od propisanih neoporezivih iznosa, dužan je to tako urediti odnosno takve situacije predvidjeti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim aktom te eventualno takve radnike isključiti od primjene prigodne nagrade u cijelosti ili u dijelu koji bi za poslodavca bio oporeziv.

2.2. NAČIN ISPLATE BOŽIĆNICE
Neoporeziv iznos božićnice poslodavac može radniku isplatiti u gotovini, na transakcijski račun ili u naravi. Neoporezivi iznos božićnice je prema članku 172. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24) izuzet od ovrhe.

Na dan isplate božićnice ili najkasnije sljedeći dan, poslodavac je obvezan Poreznoj upravi dostaviti Obrazac JOPPD na kojem će isplatu božićnice iskazati pod vrstom neoporezivih primitaka, s oznakom 22. Iznos isplaćene božićnice poslodavac je obvezan iskazati i u obračunu plaće ili naknade (tzv. IP obrascu ili isplatnoj listi)⁸, koji je obvezan dostaviti radniku u roku od 15 dana od dana isplate.

3. DAR ZA DIJETE
Dar djetetu poslodavac može isplatiti radniku za dijete do 15. godine života u neoporezivom iznosu do 140,00 eura godišnje. Slijedom navedenog, u 2025. neoporeziv se iznos dara za dijete može isplatiti svakom radniku čije dijete u 2025. još nije navršilo 16 godina.

Primjer:
Radnik je otac djeteta rođenog 2. siječnja 2010., što znači da je dijete 2. siječnja 2025. navršilo 15 godina. Radniku se može još ove godine isplatiti neoporeziv dar djetetu jer će dijete 16 godina navršiti tek 2026.

Primjer:
Radnik je otac djeteta rođenog 31. prosinca 2009. te dijete 31. prosinca 2025. navršava 16 godina. Radniku se ne može neoporezivo isplatiti dar djetetu jer dijete u ovoj godini navršava 16 godina bez obzira na činjenicu što u trenutku isplate, a to je blagdan sv. Nikole, dijete još neće imati 16 godina.

Neoporezivi iznos dara djetetu radnika može se isplatiti tijekom cijele godine te se u poreznom smislu ne mora nužno vezati uz neki konkretan događaj, blagdan i sl. Međutim, većina poslodavaca dar djetetu radnika isplaćuje krajem godine, povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, a najčešće povodom blagdana sv. Nikole.

Pravo na dar djetetu, kao niti pravo na božićnicu nije pravo koje radnik ostvaruje prema Zakonu o radu.

Za isplatu dara djetetu mora postojati pravna osnova u obliku nekoga posebnog izvora prava (npr. kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu ili drugog akta poslodavca) te kao i u slučaju prigodne nagrade mora postojati valjana knjigovodstvena isprava na osnovi koje će računovodstvo obračunati i isplatiti dar djetetu i provesti knjiženje.

Primjer:
Prema članku 79. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama, svakom zaposleniku roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole u punom iznosu neovisno o tome radi li u punom ili nepunom radnom vremenu. O visini dara za dijete Vlada RH i sindikati pregovaraju prije donošenja Državnog proračuna RH za sljedeću godinu, a iznos dara za dijete u 2025. za javne službe na koje se primjenjuje predmetni kolektivni ugovor, iznosi 100,00 eura za svako dijete mlađe od 15 godina ili je navršilo 15 godina u tekućoj godini.

Primjer:
Prema članku 62. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo od 25. rujna 2015. – osme izmjene i dopune, Nar. nov., br. 35/25), poslodavac može jednom godišnje, radnikovu djetetu do 15. godine života, osigurati dar do visine od 60,00 eura do 132,73 eura. S obzirom na to da u navedenom članku nije izričito propisano da je poslodavac dužan isplatiti dar niti da radnik ima pravo na dar, već je samo navedeno da poslodavac može isplatiti dar, proizlazi da poslodavci u sektoru graditeljstva nisu obvezni svojim radnicima temeljem spomenutog kolektivnog ugovora isplatiti dar djetetu.

Dar djetetu se s aspekta poreznih propisa može isplatiti neoporezivo svakom roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta do 15 godina života neovisno o tome je li radnik zaposlen u punom ili nepunom radnom vremenu, radi li istovremeno kod dvaju ili više poslodavaca, u dodatnom radu ili sl.⁹ Prema propisima radnog prava, osobama zaposlenima u nepunom radnom vremenu dar djetetu kao materijalno pravo može se isplatiti u razmjernom iznosu, razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim aktom poslodavca nije drukčije propisano. Nadalje, oba roditelja mogu primiti neoporeziv iznos dara za dijete do 15. godine života¹⁰, uključujući i u situaciji kada su oba roditelja zaposlena kod istoga poslodavca.

Dar djetetu može se isplatiti u gotovini, na transakcijski račun radnika ili u naravi (npr. dar djetetu može se dati u obliku nekog poklon-paketa, darovne kartice i sl.). Neoporezivi dar djetetu je primitak koji je prema članku 172. Ovršnog zakona izuzet od ovrhe te se prilikom isplate radniku na račun na virmanu odnosno nalogu u pozivu na broj primatelja upisuje: HR 69 40002-OIB isplatitelja-280. O isplati neoporezivog dara djetetu poslodavac obavještava Poreznu upravu putem Obrasca JOPPD, koji se podnosi od dana isplate dara, a najkasnije do petnaestog dana u sljedećem mjesecu, s oznakom neoporeziva primitka 21 (polje 15.1.).

4. DAR U NARAVI
Mogućnost isplate neoporezivog dara u naravi radnicima propisana je člankom 22. st. 3. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak. U 2025. poslodavac može radniku dati dar u naravi u dobrima i uslugama vrijednosti do 133,00 eura zajedno s PDV-om. Dar u naravi poslodavac može dati radniku tijekom godine u bilo koju svrhu (npr. poslodavac može radniku povodom rođendana kupiti dar). U praksi poslodavci dar u naravi daju radnicima, u pravilu, povodom Uskrsa ili Božića, u obliku nekoga vrijednosnog (darovnog) kupona, darovanja vlastitih proizvoda ili usluga i sl. Poslodavac može radniku dati dar u naravi i veće vrijednosti od 133,00 eura, međutim u tom slučaju potrebno je voditi računa o poreznom tretmanu iznosa dara koji prelazi neoporeziv iznos.

Primjer:
Poslodavac je donio odluku da će radnike povodom Božića prigodno darivati tako da će im darovati proizvode iz svoga asortimana ukupne vrijednosti 200,00 eura. Iznos od 133,00 eura poslodavac će radnicima isplatiti neoporezivo kao dar u naravi, dok će na ostatak od 67,00 eura obračunati plaću u naravi (iznos od 67,00 eura predstavlja osnovicu za obračun plaće u naravi).

Primjer:
Prema članku 34. st. 5. Kolektivnog ugovora za trgovinu (Odluka o proširenju primjene Kolektivnoga ugovora za djelatnost trgovine - Nar. nov., br. 126/24 i Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine od 25. rujna 2024. (Nar. nov., br. 79/25) – prve izmjene i dopune), radnik ima pravo na dar u naravi u iznosu od 55,00 eura godišnje, s time da poslodavac može ovaj dar u punom iznosu isplatiti radniku u novcu. Temeljem ove odredbe kolektivnog ugovora proizlazi da je poslodavac obvezan radniku dati dar u naravi u iznosu od 55,00 eura, ali da taj dar može radniku umjesto u naravi isplatiti i u novcu, u kojem će slučaju poslodavac tada donijeti odluku da će mu taj iznos isplatiti kao prigodnu nagradu (npr. božićnicu).

Radnik tijekom godine može primiti dar u naravi u neoporezivom iznosu od 133,00 eura od više poslodavaca (npr. radnik je zaposlen kod dvaju poslodavaca u nepunom radnom vremenu i svaki poslodavac može mu dati neoporezivi iznos dara u naravi). Poslodavac mora donijeti odluku o isplati dara u naravi, osim kada to pravo proizlazi iz kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu te osigurati vjerodostojnu ispravu za knjiženje danog dara. Dar u naravi ne iskazuje se na Obrascu JOPPD, za razliku od, primjerice, prigodne nagrade koja se radniku daje u naravi, a koja se na Obrascu JOPPD pod vrstom neoporezivih primitaka iskazuje s oznakom - 22 i oznakom načina isplate (stupac 16.1) – 4 – davanje u naravi.

* Odvjetnica.
1 Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primitci koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada poslodavac isplaćuje temeljem članka 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23, 152/24).
2 Članak 7. st. 2. t. 25. Pravilnika o porezu na dohodak.
3 Članak 7. st. 2. t. 32. Pravilnika o porezu na dohodak.
4 Članak 22. st. 3. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak.
5 Načelo najpovoljnijeg prava je načelo prema kojem se u slučaju da je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, na radnika primjenjuje najpovoljnije pravo, osim ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
6 Obvezni sadržaj knjigovodstvene isprave je: naziv i broj knjigovodstvene isprave ili jedinstvena identifikacijska oznaka knjigovodstvene isprave, opis sadržaja poslovnog događaja i identifikaciju sudionika poslovnog događaja, novčani iznos ili cijena po mjernoj jedinici s obračunom ukupnog iznosa, datum poslovnog događaja ako nije isti kao datum izdavanja knjigovodstvene isprave, datum izdavanja knjigovodstvene isprave, potpis osobe odgovorne za sastavljanje knjigovodstvene isprave.
7 Ova obveza proizlazi iz odredbe članka 7. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak, prema kojoj se u slučaju kada se primitci s osnove isplate prigodnih nagrada isplaćuju radniku koji radi istodobno kod dvaju ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se primitci isplaćuju i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dvaju ili više poslodavaca, ali ne istodobno, radnik je obvezan prije isplate primitaka svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu tih primitaka za određeno razdoblje i u kojoj svoti.
8 Svotu dospjelih i isplaćenih primitaka koje radnik, u skladu s člankom 90.a Zakona o radu, ostvaruje na temelju radnog odnosa (primitci radnika na temelju radnog odnosa koji se ne smatraju plaćom), poslodavac je dužan iskazati na isplatnoj listi prema odredbi članka 93. st. 4. Zakona o radu.
9 Radnik koji je zaposlen kod dvaju ili više poslodavaca ili je tijekom godine mijenjao poslodavce može primiti neoporeziv iznos dara za dijete u punom iznosu kod svih poslodavaca.
10 Za neoporezivu isplatu dara za dijete nije bitno da je dijete zdravstveno osigurano preko radnika niti da se nalazi na njegovoj poreznoj kartici kao uzdržavani član, nego samo životna dob djeteta i dokaz srodstva ili skrbništva.