Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
12.12.2016.
Porezna reforma
U ovom broju o poreznoj reformi piše Ksenija Cipek, dipl. oec., pomoćnica ravnatelja Porezne uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske. Naime, 2. prosinca 2016., na sjednici Hrvatskog sabora, doneseno je 16 zakona, i to: Opći porezni zakon, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na promet nekretnina, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza, Zakon o upravnim pristojbama i Zakon o Poreznoj upravi. Isto tako, donesene su i izmjene i dopune sljedećih zakona: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu i Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave. Stoga o bitnim odrednicama poreznog sustava i njegovoj primjeni u 2017. godini pišemo u ovom članku.
1. Uvod
Porezni propisi koje je Hrvatski sabor donio na svojoj sjednici 2. prosinca 2016., predstavljaju cjelovitu poreznu reformu hrvatskog poreznog sustava s ciljem da taj sustav učini jednostavnijim, prohodnijim, privlačnim za ulaganja i investicije, poticajnijim za poduzetništvo, ali isto tako s ciljem smanjivanja poreznog opterećenja za porezne obveznike čija ekonomska snaga nije dovoljno jaka da snosi bilo kakav ili minimalan porezni teret, i to osobito u sustavu izravnog oporezivanja porezom na dohodak. Nadalje, jedan od temeljnih ciljeva porezne reforme bio je osigurati pravnu sigurnost stabilnošću poreznog sustava za razliku od dosadašnjih čestih izmjena poreznih propisa pa i u tijeku poreznog razdoblja, što poreznim obveznicima stvara dodatnu nesigurnost u poslovanju i neizvjesnost njihovih potencijalnih ulaganja i ostvarivanja poslovnih planova.
Poreznom reformom obuhvaćeno je 16 zakona, od kojih 13 izravno u nadležnosti Porezne uprave, dok su tri zakona iz nadležnosti Carinske uprave. Takav obuhvat izmjena poreznih propisa nije dugi niz godina zabilježen u Republici Hrvatskoj i opravdano je očekivati ispunjenje ciljeva koji su zadani.
Određeni zakoni doživjeli su svoje izmjene i dopune, s vrlo važnim aspektom na građane i poduzetnike, dok su neki zakoni doneseni kao novi. Naime, ako samo promatramo sustav poreza na dohodak, važeći Zakon o porezu na dohodak u primjeni je od 1. siječnja 2005. te je od tada, dakle u razdoblju od 11 godina doživio deset izmjena i dopuna, od toga od 2010. godine njih osam. Kako se mijenjao Zakon, tako su se mijenjali i podzakonski akti, što je stvaralo sustav gotovo nepreglednim i teškim za primjenu uzimajući u obzir da je sustav poreza na dohodak i inače, i to ne samo u Republici Hrvatskoj, vrlo složen sustav sam po sebi te je i ubiranje poreza na dohodak izrazito administrativno zahtjevno.
Dakle, u sklopu porezne reforme doneseni su sljedeći, u cijelosti novi propisi:
Opći porezni zakon
- Zakon o porezu na dohodak
- Zakon o porezu na promet nekretnina
- Zakon o lokalnim porezima
- Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza
- Zakon o upravnim pristojbama
- Zakon o Poreznoj upravi.
Isto tako, donesene su i izmjene i dopune sljedećih zakona:
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu
- Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave.
U nastavku teksta dajemo osvrt na pojedine najznačajnije izmjene temeljnih zakona.
2. Opći porezni zakon
Najvažnija promjena u Općem poreznom zakonu tiče se instituta porezne zastare - ukinuta je relativna zastara, propisan je jedan zastarni rok od šest godina za utvrđenje porezne obveze i šest godina za naplatu poreza. Propisano je da su na nastup zastare prava na utvrđivanje po službenoj dužnosti dužna paziti prvostupanjska porezna tijela i drugostupanjsko tijelo. Porezna uprava provest će godišnji sistemski otpis duga za koji je s 1. siječnja tekuće godine nastupila zastara prava na naplatu.
3. Zakon o porezu na dohodak
3.1. Utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka:
a) Godišnji dohodak - dohodak koji ima izvor u primitcima:
• od nesamostalnog rada
• samostalne djelatnosti
• drugim primitcima (osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom).
Način utvrđivanja godišnjeg dohotka:
• putem godišnje porezne prijave
• putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.
Godišnje porezne stope:
- 24 % do visine godišnje porezne osnovice 210.000,00 kn
- 36 % na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kn.
Iznimno - primitci po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka oporezuju se samo godišnjom stopom od 24 %.
b) Konačan dohodak - dohodak koji ima izvor u sljedećim primitcima:
• od imovine i imovinskih prava
• od kapitala
• od osiguranja.
Konačnim dohotkom smatra se i drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa i drugi dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.
Porezne stope i druge izmjene:
- 12 %, 24 % i 36 % ovisno o izvoru (za drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena obračunani porez po stopi od 36 % uvećava se za 50 %)
- po osnovi konačnog dohotka ne postoji mogućnost korištenja osobnog odbitka
- po osnovi konačnog dohotka ne postoji mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave odnosno ne primjenjuje se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak
- iznimno, porezni obveznici koji na vlastiti zahtjev izaberu utvrđivanje konačnog dohotka na način propisan za samostalnu djelatnosti, mogu koristiti osobni odbitak putem podnesene godišnje porezne prijave
- propisano je da Središnja depozitarna klirinška agencija u ime i za račun investitora - imatelja financijske imovine preuzme obvezu obračuna poreza na kapitalnu dobit, kako bi im se na taj način olakšalo odnosno pojednostavilo ispunjenje porezne obveze.
3.2. Osobni odbitak
• uvođenje novog instituta u sustavu oporezivanja dohotka »osnovica osobnog odbitka«, koja bi iznosila 2.500,00 kn - polazna veličina za izračun svih prava i neoporezivih primitaka
• izračun osnovnog osobnog odbitka - primjenom koeficijenta 1,5 na osnovicu osobnog odbitka zaokruženo na stoticu, što iznosi 3.800,00 kn - odnosio bi se na sve porezne obveznike kojima se utvrđuje godišnji dohodak (neovisno o tome radi li se o radniku ili umirovljeniku)
• uvećanje osnovnog osobnog odbitka - primjenom koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka.
3.3. Smanjenje poreznog opterećenja dohotka od nesamostalnog rada
Smanjenje poreznog opterećenja dohotka od nesamostalnog rada, koje je u Republici Hrvatskoj još uvijek relativno visoko u odnosu na zemlje u okruženju, predloženo je prije svega kako bi se na taj način utjecalo pozitivno na tržište rada, poduzetničku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu rada posebice u dijelu sektora visokih tehnologija, poticanje zapošljavanja, smanjila porezna evazija te zaustavio trend gubitka stručne radne snage. Naime, visoko porezno opterećenje plaća radnika koji su izaslani po gradilištima diljem svijeta, a u Republici Hrvatskoj ulaze u oporezivanje po stopi od 40 %, pri čemu se ne uzimaju u obzir povećani troškovi života koje radnici imaju u tim državama, trenutno predstavlja velik problem jer iz toga razloga naši radnici postaju nekonkurentni na međunarodnom tržištu. Isto tako, događa se da zbog visokog oporezivanja izaslanih radnika pojedini projekti nisu isplativi odnosno da hrvatska poduzeća nisu u mogućnosti konkurirati za te projekte.
Stoga je propisano obračunavanje i plaćanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada po stopama od 24 % i 36 % na način:
- 24 % do visine porezne osnovice 17.500,00 kn
- 36 % na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kn.
Umirovljenicima predujam poreza na dohodak obračunava se po istim stopama i poreznim osnovicama, ali se obveza poreza umanjivala za 50 %.
Navedeno je propisano da bi se, između ostaloga, zaštitila kategorija poreznih obveznika - umirovljenika te da bi se potaknuo povratak i useljavanje hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku odnosno da bi se promaknule veze hrvatskih državljana koji žive i borave u inozemstvu s Domovinom, a što je u skladu s odredbama Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao i ustavna obveza Republike Hrvatske.
Umanjenje predujma poreza na dohodak za 50 % propisuje se i za porezne obveznike s potpomognutih područja I. skupine i područja Grada Vukovara.
3.4. Porezne olakšice za potpomognuta područja
Propisuje se oslobođenje plaćanja poreza na dohodak za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnosti na području Grada Vukovara, uz ispunjenje propisanih uvjeta, a za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnosti na potpomognutim područjima I. skupine propisuje se umanjenje utvrđenog poreza na dohodak za 50 %, uz ispunjenje propisanih uvjeta.
3.5. Paušalno oporezivanje
Propisuje se mogućnost da svi porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta (pa i ugostiteljstva i/ili trgovine) te poljoprivrede i šumarstva, dohodak i porez na dohodak mogu plaćati u paušalnom iznosu, uz ostale propisane uvjete te povećanje praga za utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu do iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.
3.6. Uzdržavani članovi uže obitelji
Propisuje se da se uzdržavanim članovima smatraju bračni drug, roditelji poreznog obveznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu s primjenom od 1. siječnja 2018., a uzdržavanom djecom - djeca koju roditelji, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju (do tada će se primjenjivati odredbe važećeg Zakona), a navedene osobe smatrale bi se uzdržavanim članovima ako im oporezivi primitci, primitci na koje se ne plaća porez i drugi primtici koji ne smatraju dohotkom ne bi prelazili iznos od 15.000,00 kn.
Propisuje se da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojega se ne može isplatiti novčana potpora te darovanja u novcu i dobrima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu.
4. Zakon o porezu na promet nekretnina
Najbitnije izmjene su sljedeće:
- promet nekretnina prijavljuje se dostavom isprava od javnih bilježnika, sudova i drugih javnopravnih tijela, čime se porezne obveznike rasterećuje nepotrebne administracije. Iznimno promet nekretnina prijavljuju porezni obveznici kada isprave nisu izdale prethodno navedene osobe ili tijela.
- kako bi se izbjeglo daljnje nejednako postupanje između kupca nekretnine oporezive PDV-om i kupca nekretnine oporezive PPN-om, ukida se oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja, a to se kompenzira manjom stopom poreza na promet nekretnina za sve obveznike plaćanja ovoga poreza s 5 % na 4 %
- dodatno se uređuje pitanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina pri unosu nekretnina u trgovačka društva
- pojednostavnjuje se oporezivanje ugovora kojima se rješavaju imovinskopravni odnosi razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva. Naime, ti postupci utvrđivanja poreza osobito su složeni u odnosu na razinu prihoda koja se njima ostvari.
- usklađuje se oporezivanje na temelju ugovora o doživotnom i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju
- porezni postupak vodi se po službenoj dužnosti, a rješenja se donose samo onda kada se utvrđuje porezna obveza, što se uvodi radi racionalizacije postupka. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja jer se ono koristi kao element za odgodu plaćanja poreza, što ujedno narušava i načelo učinkovitosti i ekonomičnosti.
- prihod od poreza na promet nekretnina u cijelosti pripada jedinici lokalne samouprave na području koje se nekretnina nalazi, a ne dijeli se više između države i jedinice lokalne samouprave.
5. Zakon o lokalnim porezima
Novim Zakonom o lokalnim porezima ne uvode se nove vrste poreza, već se one preuzimaju iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Iznimno, uvodi se porez na nekretnine kao obveza koja proizlazi iz Nacionalnog programa reformi 2016.
Prijava poreza na nasljedstva i darove kao i stopa usklađuje se s odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina (prijavljuju javni bilježnici i sudovi, a iznimno porezni obveznici te se stopa oporezivanja smanjuje s 5 % na 4 %).
Porez na cestovna motorna vozila plaćat će se pri registraciji vozila po rješenjima županija te se ukida plaćanje poreza na tvrtku ili naziv.
Od 1. siječnja 2018. uvodi se plaćanje poreza na nekretnine, a riječ je o transformaciji komunalne naknade u porezno davanje. Dakle, predmet oporezivanja i porezni obveznik ostaju isti, s time da neće biti moguće nikoga izuzeti od plaćanja poreza. Oslobođene su plaćanja poreza samo jedinice lokalne samouprave za nekretnine u njihovu vlasništvu kako same sebi ne bi plaćale porez, kao i crkva, ali za sakralne objekte u kojima se obavljaju vjerski obredi. Jedinica lokalne samouprave može sama platiti porez za socijalno osjetljive skupine građana. Porezni obveznik je i država. Porez, osim komunalnu naknadu, zamjenjuje i porez na kuće za odmor i spomeničku rentu. Uvođenjem poreza na nekretnine prestaje se posebno plaćati porez na kuće za odmor (dakle, plaća se još u 2017.)
Porez će se računati prema istom načelu kao i komunalna naknada, uz dva nova koeficijenta: stanje i dob, čime će se visina poreza približiti vrijednosti nekretnine.
6. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
6.1. Preraspodjela između stope PDV-a od 25 % i 13 % na određena dobra i usluge.
Kako bi se rasteretile pojedine grane gospodarstva, propisano je oporezivanje određenih dobara i usluga sniženom stopom PDV-a od 13 %, s tim da bi se određena dobra i usluge na koje se dosad primjenjivala stopa PDV-a od 13 % oporezivale po stopi od 25 %.
PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13 % na isporuke sljedećih dobara i usluga:
• usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma
• novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija, te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, osim onih iz stavka 2. točke g) ovoga članka, otisnute na papiru koji izlaze periodično, te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju
• jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla
• dječje sjedalice za automobile te dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu
• isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, u smislu javne vodoopskrbe i javne odvodnje prema posebnom propisu
• ulaznice za koncerte
• isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika, uključujući naknade vezane uz tu isporuku
• javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu
• urne i lijesove
• sadnice i sjemenje
• gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proizvode
• hranu za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.
Snižena stopa PDV-a više se ne primjenjuje na: usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima, isporuke bijelog šećer od trske i šećerne repe koji se na tržište stavlja u kristalnom obliku.
6.2.Izbor za oporezivanje nekretnina koje su oslobođene PDV-a ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u trenutku primitka isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti po osnovi isporuke na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti.
6.3. Od 1. siječnja 2018. omogućavanje odbitka 50 % pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz čija vrijednost ne prelazi 400.000,00 kn, uključujući nabavu svih dobara i usluga u svezi s tim dobrima
6.4. Povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 300.000,00 kn (od 1. siječnja 2018.).
6.5. Primjena obračunske kategorije PDV-a pri uvozu dobara od 1. siječnja 2018.
6.6. Oporezivanje vrijednosnih kupona u skladu s Direktivom Vijeća 2016/1065/EU od 1. siječnja 2019.
7. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
Najbitnije izmjene su sljedeće:
- najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa usklađuje se s minimalnom plaćom na način da se koeficijent za obračun najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa poveća sa 0,35 na 0,38
- promijenjena je definicije osobe koja se prvi put zapošljava
- produljen je rok dospijeća za naplatu doprinosa po osnovi rada za poslodavca koji nema sjedište niti poslovne jedinice u Republici Hrvatskoj, po osnovi rada u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet, te po osnovi ostvarenog primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a on je ostvaren izravno iz inozemstva ili od fizičke osobe koja nije poslovni subjekt. Propisana je osnovica za utvrđivanje obveze doprinosa po osnovi radnog odnosa za osobu koja je istovremeno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili izvršni upravitelj zadruge.
- ukinute su iznimke od obveze doprinosa prema sljedećim vrstama primitaka:
1. naknadama za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava
2. naknadama za isporučeno umjetničko djelo
3. primitcima od kojih se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku i
- smanjena je stopa doprinosa po osnovi drugog dohotka i druge djelatnosti, i to: doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup sa 20 % odnosno 15 %, na 10 %, odnosno 7,5 %, doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup sa 5% na 2,5 % te doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje sa 15 % na 7,5 %.
8. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
Smanjena je osnovna porezna stopa sa 20 % na 18 %, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kn na 12 %. Primjena uz prijavu poreza na dobit za 2017., ali će se predujmovi koji će se plaćati nakon 30. travnja 2017. izračunati uz primjenu novih sniženih poreznih stopa.
Proširena je porezna osnovica ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit te izmjenama u načinu korištenja regionalnih poreznih olakšica za potpomognuta područja. Ukida se porezna olakšica propisna za područja jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu, dok se na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu porez na dobit plaća po umanjenoj stopi za 50 % od propisane porezne stope, a na području Grada Vukovara i dalje se, pod propisanim uvjetima, ne plaća porez na dobit. Primjena uz prijavu poreza na dobit za 2017.
Izvršene su izmjene u načinu oporezivanja, načelno, neprofitnih organizacija koje moguće obavljaju određenu oporezivu gospodarsku djelatnost, i to tako da svoju obvezu poreza na dobit mogu utvrditi u paušalnom iznosu ako od gospodarske djelatnosti, uz uvjet da ostvaruju godišnje prihode do propisanog praga za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost.
Za male porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do 3 milijuna kn uvedena je mogućnost utvrđivanja porezne osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu, što načelno znači da će se u poreznu osnovicu uključiti naplaćeni prihodi ili plaćeni rashodi (sistem obrtnika). Porezni obveznici će i dalje biti obveznici primjene računovodstvenih propisa.
U sklopu iznimne i jednokratne mjere koja će se provodi samo tijekom 2017. daje se, radi pokretanja postupka razduživanja sukladno Nacionalnom programu reformi 2016., mogućnost kreditnim institucijama da kao porezno priznati rashod (bez pokretanja sudskih i ovršnih postupaka) utvrde iznos otpisa djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke na dan 31. prosinca 2015. Dakle, riječ je o plasmanima koji su tako klasificirani na dan 31. prosinca 2015. iako se otpisi izvršavaju u 2017. godini. Ti su plasmani u prethodnim poreznim razdobljima (najviše od 2009. do 2015.) putem rezervacija umanjili poreznu osnovicu odnosno bili su porezno priznati rashod. Stoga se sada utvrđuje samo konačan status toga rashoda i on neće umanjiti osnovicu poreza na dobit u 2017. godini.
Pojednostavnjen je postupak otpisa potraživanja za prodane proizvode i usluge ako je riječ od dugovima male vrijednosti, ili u slučajevima kada se poduzmu određene mjere za naplatu, pri čemu se utvrdi nemogućnost naplate.
Izjednačeni su iznosi porezno nepriznatih rashoda s osnove reprezentacije i troškova osobnih automobila te se utvrđuju u iznosu od 50 %. Međutim, odredba kojom se smanjuju porezno priznati troškovi sredstava za osobni prijevoz sa 70 % na 50 %, stupa na snagu 1. siječnja 2018.
Uvedena je mogućnost utvrđivanja kamatne stope između povezanih osoba putem transfernih cijena i sklapanja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama, što, kada je riječ u multinacionalnim kompanijama, daje posebnu porezno pravnu sigurnost.
9. Umjesto zaključka
O ostalim novim ili izmijenjenim zakonima kao i detaljima vezanim uz navedene zakone, više će riječi biti u nadolazećim tekstovima. Svi podzakonski akti nužni za pravilnu primjenu zakona obuhvaćenih poreznom reformom, bit će objavljeni u najkraćem mogućem roku kako bi porezni obveznici mogli na vrijeme započeti s primjenom zakona. Sve vijesti i novine Porezna uprava objavljivat će na svojim internetskim stranicama, te biti na raspolaganju poreznim obveznicima za dodatna pojašnjenja.
6.09. POREZNI SUSTAV