Hrvatsku političku i javnu scenu uzburkala je najava odvjetnika dvojice osuđenika da će podnijeti molbu Predsjedniku Republike Hrvatske za njihovo pomilovanje, tj. da im da oprost od izvršavanja kazni zatvora koje izdržavaju zbog sudjelovanja u počinjenju kaznenog djela teškog ubojstva u SR Njemačkoj 80-ih godina prošlog stoljeća. Javnost je podijeljena, jer je riječ o slučaju povezanom uz djelovanje tajnih službi iz doba bivše Jugoslavije u likvidacijama tadašnjih političkih emigranata s jedne strane, dok su s druge strane, imajući na umu potporu, očito u pitanju osobe koje nisu bile baš bez utjecaja u Hrvatskoj. I druge zemlje u svijetu suočavaju se s pomilovanjima koja izazivaju javnu raspravu i propitivanja o tome koliko je riječ o institutu koji ima funkciju prava, a koliko je ono izraz puke diskrecije nositelja ovlasti pomilovanja. Stoga, u članku ćemo objasniti funkciju pomilovanja, dati njegov zakonski okvir i iznijeti par slučajeva koji su stranoj javnosti bili sporni.