Prioritetno pravo vlasništva kulturnog dobra, kao javnog dobra od općeg interesa, pripada Republici Hrvatskoj. No, vlasnik kulturnoga dobra također može biti fizička i pravna osoba nad čijom se imovinom može pokrenuti stečaj. Stoga, kako je stečajna legislativa složena prema svojoj strukturi, jer sadržava odredbe kojima se uređuje postupak te je u doticaju s odredbama s kojima se uređuju materijalnopravni odnosi koji nastaju u tijeku i u vezi s provođenjem stečajnoga postupka, autor analizira specifičnosti položaja i unovčenja kulturnog dobra kao dijela stečajne mase.