1. Uvod
Valja podsjetiti da je Sporazumom o partnerstvu za razvoj (potpisali su ga Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska udruga poslodavaca i četiri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata, Matica hrvatskih sindikata javnih službi, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske), predviđeno da realne plaće u razdoblju 2002.-2004. godine rastu sporije od rasta proizvodnosti rada, odnosno sporije od rasta bruto domaćeg proizvoda. Iz Sporazuma Partnerstvo za razvoj naknadno je istupio Savez samostalnih sindikata Hrvatske.

Radi provedbe politike plaća do 2004. godine, a temeljem Sporazuma o partnerstvu za razvoj, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici u kolovozu 2002. godine utvrdila Aneks o politici plaća za razdoblje 2002.-2004. godine. Međutim, Aneks još nije prihvaćen od strane socijalnih partnera.

Prema Aneksu, politika plaća trebala bi se voditi tako da se nakon 2004. godine plaće kreću prema kretanju proizvodnosti rada i bruto domaćeg proizvoda, a u kraćem razdoblju, dakle i u 2003. godini, rast plaća mora biti niži u odnosu na rast realnog bruto domaćeg proizvoda, s tim da prosječne realne plaće ne padaju.

Kako javnu potrošnju treba i dalje smanjivati tako se povećanje plaća u državnom i javnom sektoru planira provesti uštedama i racionalizacijom. Jedinstvenom politikom plaća planira se obuhvatiti i lokalna samouprava na način da se izjednači razina plaća istih sprema, radnih mjesta, zanimanja i položaja u lokalnoj upravi s onima u državnoj upravi. To bi se provelo preko jedinstvenog sustava koeficijenata za radna mjesta državnih i javnih službi s tim da bi razlike u plaćama istih kategorija mogle biti samo ako postoje objektivni razlozi (veći troškovi života, razvijenost regije, kvaliteta i količina rada, deficitarnost određenih kategorija i slično).

Dakle, u 2003. godini zbog stvaranja preduvjeta za dugoročnu stabilnost gospodarstva, nastavlja se s vođenjem restriktivne politike na području dohodaka, odnosno plaća i drugih primanja zaposlenika.

Očekuje se da će dogovorenu politiku plaća slijediti i privatni sektor te da će i u tom segmentu biti sporiji rast plaća od rasta proizvodnosti rada.

2. Isplata plaća i naknada kod poduzetnika
2.1. Isplata plaća i naknada kod poduzetnika u privatnom vlasništvu
U 2003. godini plaće i naknade zaposlenih u gospodarstvu, odnosno zaposlenih u trgovačkim društvima, javnim poduzećima, bankama i drugim financijskim organizacijama te kod drugih poduzetnika čiji kapital je u privatnom vlasništvu isplaćuju se prema kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu sporazumima zaposleničkih vijeća s poslodavcem i ugovorima o radu. To znači da će privatni sektor autonomno odlučivati o visini sredstava koje će isplaćivati svojim zaposlenicima, s tim da se poštuje preporuka o dogovorenoj politici plaća u 2003. godini.

2.2. Isplate plaća kod pravnih osoba u državnom i pretežito državnom vlasništvu
Pravne osobe u državnom i pretežito državnom vlasništvu u kojima Hrvatski fond za privatizaciju ima više od 50% vlasništva dionica ili udjela od ukupne vrijednosti kapitala i pravne osobe u državnom vlasništvu isplaćuju plaće i naknade zaposlenicima prema utvrđenoj politici plaća za 2003. godinu. Pojam državno ovdje treba shvatiti u širem kontekstu pored države - uključuje i pravne osobe u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave (županija, gradova i općina).

Pregovaranje oko prihvaćanja Aneksa o politici plaća u razdoblju 2002.-2004. godine i dalje je aktualno, a time bi se definitivno dogovorila i politika plaća za 2003. godinu.

Članovi upravnih i nadzornih odbora trgovačkih društava, ustanova ili izvan-proračunskih fondova, imenovani od strane države, odnosno od strane lokalne uprave i samouprave štite interese države kao većinskog vlasnika. Stoga je značajan utjecaj tih članova i kod raspodjele i isplate plaća u neprivatiziranom sektoru.

3. Isplata plaća i naknada kod korisnika Državnog proračuna
Isplata plaća i naknada materijalnih prava zaposlenika u državnom i javnom sektoru u 2003. godini ovisi o financijskim i materijalnim mogućnostima isplatitelja plaća, odnosno o osiguranim sredstvima u Državnom i drugim proračunima.

Politika plaća u javnom sektoru polazi od potrebe štednje i racionalizacije državne uprave, restrukturiranja javnih djelatnosti, te smanjenja rashoda po toj osnovi. Vlada Republike Hrvatske i nadležni sindikati još su tijekom 2001. godine suglasili osnove zajedničke politike plaća za trogodišnje razdoblje, obuhvaćeno proračunskim projekcijama 2001.-2003. godine, pri čemu su uvažavane socijalne prilike, gospodarske mogućnosti te potreba gospodarskog razvitka Republike Hrvatske.

Sporazumom o partnerstvu za razvoj, kojeg su potpisale i neke sindikalne središnjice javnih službi (Matica hrvatskih sindikata javnih službi), a neki socijalni partneri s tog područja mu i naknadno pristupaju, također je predviđeno da rast realnih plaća u razdoblju 2002.-2004. godine bude sporiji od rasta proizvodnosti rada odnosno od rasta bruto domaćeg proizvoda.

U državnom i javnom sektoru potpisan je Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, te Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, kojima se na rok od dvije, odnosno pet godina reguliraju, između ostalog, i plaće, te materijalna prava službenika i namještenika u državnim i javnim službama. Nadalje, u državnom i javnom sektoru potpisano je više kolektivnih ugovora struke, odnosno djelatnosti kao, primjerice, Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, zatim za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, i dr. U tijeku su pregovori oko zaključivanja novog kolektivnog ugovora u zdravstvu. U 2003. godini su, kako osnovice za plaće tako i osnovice za isplatu materijalnih prava, prilagođene visini sredstava osiguranih za te namjene u Državnom proračunu.

Povećanje osnovice za plaće i isplatu materijalnih prava zaposlenika u državnom i javnom sektoru kod korisnika Državnog proračuna ovisit će o dogovorenoj politici plaća, te financijskim mogućnostima u Državnom proračunu što će biti aktualno za pregovore u drugom dijelu godine.

3.1. Osnovica za izračun plaće za korisnike državnog proračuna
Uvažavajući globalna opredjeljenja, a u skladu s planiranim sredstvima u Državnom proračunu, osnovica za izračun plaća državnih službenika i namještenika i službenika i namještenika u javnim službama u 2003. godini neće se mijenjati. Dakle, osnovica za izračun plaće državnih službenika i namještenika i službenika i namještenika u javnim službama utvrđena je kao i do sada, u visini od 4.232.43 kune bruto.

Odluka se ne primjenjuje na plaće djelatnih vojnih osoba.

U državnom i javnom sektoru osnovica za plaće nije, dakle, povećana već treću godinu za redom, jer se ista osnovica primjenjuje u 2003. godini.

3.2. Uredbe o nazivima radnih mjesta
Plaća službenika i namještenika u državnim i javnim službama se izračunava tako da se osnovna plaća uveća za dodatke Dodaci na osnovnu plaću su za uspješnost na radu, za posebne uvjete rada i druga uvećanja. Osnovna plaća je umnožak osnovice (4.232,43 kune) i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik i namještenik uvećana za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Koeficijente složenosti poslova radnog mjesta u državnoj službi utvrdila je Vlada Republike Hrvatske svojom Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (Nar. nov., od br. 37/01 do br. 89/01), a za javne službe Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Nar. nov., br. 38/01).

Prema dogovorenoj politici plaća u 2003. godini, koeficijenti za obračun plaća u državnim i javnim službama neće se mijenjati, osim minimalnih korekcija, kojima će se doprinijeti pravednosti ukupnog sustava. Za osnovno i srednje obrazovanje za učitelje i nastavnike osigurana su u odnosu na ukupna sredstva za plaće u 2002. godini dodatna sredstva u iznosu od 200 milijuna kuna, a koja će se rasporediti prema Uredbi o raspodjeli dodatnih sredstava za plaće učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama u 2003. godini (Nar. nov., br. 155/02).

Prema toj uredbi ova sredstva bit će raspodijeljena tako da će se učiteljima i nastavnicima u osnovnim i srednjim školama koeficijenti složenosti poslova jednokratno uvećati ovisno o godinama staža i to u ovim postotcima:
- od 1 do 9 godina staža 3%,
- od 10 do 19 godina staža 5% ,
- od 20 do 29 godina staža 7%, te
- 30 i bivše godina staža 9%.

3.3. Plaće državnih dužnosnika
Plaće državnih dužnosnika utvrđuju se množenjem osnovice za obračun plaće s koeficijentom za određene dužnosnike.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., 153/02) u 2003. godini izmijenjena je osnovica za obračun plaća državnih dužnosnika tako da je i za njih sada osnovica za obračun plaća izjednačena s osnovicom za obračun plaća državnih službenika i namještenika i iznosi 4.232,43 kuna u bruto iznosu. U prethodnim godinama osnovica za izračun plaća državnih dužnosnika bila je prosječna mjesečna isplaćena plaća zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini (u neto iznosu).

Kao i prethodne godine i u 2003. godini zbog štednje i racionalizacije, a temeljem članka 47. Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu neće se primjenjivati odredbe članka 12. stavka 2. i 5. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, a što zapravo znači da nema uvećanja plaće s osnove minulog rada (0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža), itd.

3.4. Plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (Nar. nov., br. 153/02) izmijenjena je osnovica za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika tako da je određena u bruto iznosu, izjednačena je s osnovicom za državne službenike i namještenike i iznosi 4.232,43 kune bruto.

Na temelju članka 47. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu neće se primjenjivati odredbe članka 5., 6. i 7. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. To znači da zbog štednje suci i drugi pravosudni dužnosnici nemaju pravo na dodatak na plaću (od 4% do 15%), te nemaju pravo na uvećanje plaće za minuli rad.

3.5. Naknade materijalnih prava radnika kod korisnika Državnog proračuna
Naknade materijalnih prava radnika kod korisnika Državnog proračuna uređene su kolektivnim ugovorima.

U 2003. godini i isplate naknada materijalnih prava radnika iz kolektivnih ugovora obavljat će se, u skladu s osiguranim sredstvima za te namjene u Državnom proračunu.

Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu (Nar. nov., br. 154/02) člankom 20., određena je osnovica za obračun naknada i iznosi 3.326,00 kuna. Ta se osnovica primjenjuje za obračun određenih materijalnih prava iz kolektivnih ugovora za državne i javne službenike i namještenike kao i na otpremnine, pomoći i druge naknade koje se isplaćuju iz proračuna prema posebnim propisima.

Nadalje, Vlada Republike Hrvatske i nadležni sindikati državnih i javnih službi sklopili su Sporazume o visini osnovice za izračun jubilarne nagrade, visini dara za djecu, božićnice i regresa. Na temelju tih Sporazuma osnovica za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike i za službenike i namještenike u javnim službama u 2003. godini iznosi 1.800,00 kuna, a regres za godišnji odmor iznosi 600,00 kuna neto.

Kod korisnika Državnog proračuna u 2003. godini povećat će se i iznos dnevnica za službena putovanja u zemlji i terenskog dodatka sa 123,00 kune na 170,00 kuna, zatim odvojeni život od obitelji s 860,00 kuna na 1100,00 kuna, naknada korištenja automobila u službene svrhe sa 1,20 kuna na 1,60 kuna po prijeđenom kilometru.

4. Isplata plaća u 2003. godini kod korisnika lokalnih proračuna
Korisnici koji se ne financiraju iz Državnog proračuna već iz lokalnih proračuna (lokalna uprava i samouprava i drugi) u 2003. godini isplaćuju plaće, naknade, nagrade i potpore prema važećim zakonskim propisima, potpisanim kolektivnim ugovorima, sporazumima, ugovorima, odnosno svojim normativnim aktima, a u skladu s osiguranim sredstvima u svojim proračunima. Pri isplati plaća u 2003. godini trebaju se pridržavati zaključaka Vlade Republike Hrvatske i usvojene dugoročnije politike plaća. Dakle, u 2003. godini i na razini lokalne uprave i samouprave (županija, gradova i općina) treba osigurati da ukupna bruto primanja zaposlenika (plaće, naknade, potpore, itd.) rastu sporije od rasta proizvodnosti rada, odnosno sporije od rasta bruto domaćeg proizvoda.

Nadalje kod plaća u lokalnoj samoupravi planira se sustav koeficijenata za lokalnu samoupravu uključiti u jedinstveni sustav koeficijenata državnih i javnih službi. Prihvatljiva bi eventualno bila razlika u plaćama (najviše 20%) ako za to postoje objektivni razlozi, kao što su razlike u razvijenosti regije, visini troškova života, kvalitete i količine rada, deficitarnosti određenih kategorija, itd.

5. Najniža plaća u 2003. godini
Najniža plaća se definira kao plaća koja se isplaćuje zaposleniku za puno radno vrijeme, a za najjednostavnije poslove i radne zadatke i utvrđena je Kolektivnim ugovorom o visini najniže plaće (Nar. nov., br. 37/98), a odnosi se na sve poslodavce i zaposlenike u Republici Hrvatskoj.

Na temelju Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Nar. nov., br.147/ 02), a sukladno članku 25. tog Zakona najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja umnožak je prosječne plaće i koeficijenta 0,35. Prosječna plaća je prosječan iznos mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz tekuće godine, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Prosječna mjesečna plaća isplaćena po zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz 2002. godine iznosi 5.310,00 kuna (Nar. nov., br. 151/02). Primjenom koeficijenta od 0,35 na ovaj prosjek dobije se iznos od 1.858,50 kuna, što čini najnižu mjesečnu osnovicu za obračun obveznih doprinosa, odnosno doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Poslodavci u 2003. godini ne mogu isplaćivati svojim zaposlenicima plaću za puno radno vrijeme, nižu od propisane najniže osnovice za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja, dakle ne nižu od 1858,50 kuna bruto.

Tamo gdje je kolektivnim ugovorima ili ugovorima o radu najniža plaća određena u visini nižoj od najniže osnovice za obračunavanje i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje poslodavci pri isplati plaća primjenjuju izravno odredbe Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće i najnižu plaću za puno radno vrijeme isplaćuju najmanje u visini određenoj tim Ugovorom.

6. Statističko praćenje plaća i naknada materijalnih prava radnika
Za podatke o isplaćenim plaćama i isplatama naknada materijalnih prava radnika postoji značajan interes kako od korisnika unutar države, tako i korisnika iz međunarodnih institucija, a prvenstveno Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i drugih.

Stoga je Prijedlogom Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske za 2003. godinu, između ostalog, predviđena obveza statističkog istraživanja na području isplate plaća i materijalnih prava zaposlenika, koje će provoditi kao i do sada Financijska agencija. Prijedlog Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske za 2003. godinu upućen je Hrvatskom saboru na donošenje.

Nakon što se donese Program statističkih istraživanja Republike Hrvatske za 2003. godinu, ministar financija donijet će novu Uputu za provođenje dijela programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske koji se odnosi na plaće i materijalna prava zaposlenika u 2003. godini. Uputa će biti objavljena u Narodnim novinama.

Do donošenja nove upute, pri isplati plaća i materijalnih prava zaposlenika u 2003. godini treba postupati na dosadašnji način, kako bi se osigurao kontinuitet i cjelovitost u podacima o plaćama i materijalnim pravima zaposlenika.

To znači da pri svakoj isplati plaća pravne osobe trebaju Financijskoj agenciji podnositi obrazac SPL - Statistički izvještaj o isplatama plaća.

Za isplate naknada materijalnih prava zaposlenika (dnevnice, terenski dodatak, prijevoz na posao i s posla, nagrade, pomoći, otpremnine), pravne osobe u 2003. godini trebaju podnositi obrazac TMP - Isplata naknada materijalnih prava zaposlenika. Obrazac TMP podnosi se jednom mjesečno do 5. u mjesecu kao rekapitulacija za sve isplate koje su obavljene u prethodnom mjesecu.