Osnovna zadaća gradova je obavljanje brojnih poslova i funkcija od lokalne važnosti, kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana koji u njima žive. Ti se poslovi odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na području grada i ostale poslove. Uz navedene poslove, velikim gradovima, koji su gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika, obveze su i poslovi koji se odnose na održavanje javnih cesta, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja. Kako u praksi sve te poslove gradovi obavljaju i u kojoj su mjeri građani zadovoljni kvalitetom javnih usluga koje im grad osigurava, može se saznati izravnim anketiranjem građana o kvaliteti dobivenih usluga i svake četiri godine na lokalnim izborima, na kojima se izravno bira gradonačelnik.

Treba podsjetiti da se u četrdesetak hrvatskih gradova primjenjuju pojedinačna pametna rješenja za rješavanje pitanja iz različitih područja urbanog života. U području komunalnog gospodarstva i infrastrukture razvijena je pametna ulica u Gradu Dubrovniku. U pametnoj ulici postoji javna rasvjeta s multifunkcionalnom senzorskom mrežom, uz različite tehnologije pristupa kako bi građani i posjetitelji imali besplatan bežični pristup internetu velike brzine i propusnosti. U pametnoj ulici razvijeno je prometno rješenje koje kamerama utvrđuje prometne prekršaje. Postoji i inovativna parkirna tehnologija, koja prepoznaje vozila i beskontaktno naplaćuje parkiranja te putem digitalnih panela odmah informira vozače o stanju zauzetosti parkinga u pametnoj ulici i u cijelom Dubrovniku. U pametnoj ulici razvijena su rješenja za nadzor i kontrolu okoliša. Neki drugi hrvatski gradovi razvili su pametna rješenja u području prometa i urbane mobilnosti te u njima postoje javni bicikli (Slavonski Brod, Koprivnica, Karlovac, Osijek, Gospić, Senj, Otočac, Karlobag itd.), mogućnost dijeljenja automobila ili vožnje (Zagreb) i vožnje na zahtjev, rješenja za praćenje javnog prijevoza (Zagreb, Osijek), a sva ta nova rješenja trebaju osigurati kvalitetniji život građana i bolje upravljanje gradom. Na području otoka Krka primjenjuje se prvo cjelovito rješenje za upravljanje otočkim servisima, koje obuhvaća sustav za praćenje popunjenosti parkirališta, evidenciju zbrinjavanja otpada, e-punionicu, LED rasvjetu opremljenu senzorima i softverskom podrškom. Pametna rješenja u nekim hrvatskim gradovima (Zagreb, Osijek, Rijeka, Velika Gorica, Koprivnica) odnose se na pregled prometnih i turističkih trendova, digitalizirano poslovanje gradskih službi (e-račun) te na rješenja u području energetske učinkovitosti gradova (Sisak). To su samo neka rješenja, koja pokazuju da se može puno više i puno bolje.

Cilj razvoja i primjene pametnih rješenja u gradovima odnosi se ponajprije na povećanje održivosti jer pametni gradovi mogu lakše i učinkovitije optimizirati korištenje resursa poput vode, goriva, energije i otpada, što utječe i na smanjenje javnih troškova. Trenutačno 2,3 % ukupnih rashoda gradskih proračuna odnosi se na rashode za troškove materijala i energije. Pametna rješenja u gradovima utječu na racionalno trošenje javnih sredstava. Također, potiču razvoj zajednice i utječu na smanjenje razine zagađenja u gradu jer potiču građane na korištenje mreže pametnih autobusa i drugih oblika javnog prijevoza te na manje korištenje osobnih automobila. Pametni gradovi privlače nove stanovnike i tvrtke, a razvoj pametnih rješenja pridonosi rastu gradova. 

Do sada provedena istraživanja pokazuju da se ključne odluke u hrvatskim gradovima uglavnom donose bez strateškog razmatranja, ponajprije su utemeljene na postavljanju ad hoc ciljeva, aktivnosti i mjera za njihovo postignuće. Trenutačna praksa u hrvatskim gradovima takva je da se razvoj uglavnom ne razmatra dugoročno, a u utvrđivanje strateških razvojnih ciljeva nisu uključeni svi relevantni dionici. Razvojni ciljevi, aktivnosti i mjere za njihovo postizanje utvrđuju se bez oslanjanja na ključne pokazatelje. Za razvoj hrvatskih gradova potrebno je razviti i primijeniti cjelovit sustav pametnog upravljanja gradovima, koji danas ne postoji. 

Stručna javnost ne govori dovoljno o važnosti cjelovitog sustava pametnog upravljanja gradovima u Republici Hrvatskoj. Motivacija za pametno upravljanje u gradovima je u činjenici što više od polovice svjetske populacije živi u gradovima (54 %). U Europskoj uniji 73 %, a u Republici Hrvatskoj 59 % stanovnika živi u urbanim područjima. Prema projekcijama UN-HABITAT-a iz 2016.^[1], očekuje se snažan porast broja stanovnika u gradovima do 2025. godine. Projekcije su da će se broj stanovnika u gradovima svijeta povećati na 58,2 %, gradovima u Europskoj uniji na 75,8 %, a u gradovima u Republici Hrvatskoj na 62,2 %. Gradovi su mjesta s visokom gustoćom naseljenosti te polovina svjetske populacije živi u urbanim područjima s od 4.000 do 10.000 stanovnika na km². Zbog toga su gradovi suočeni sa stalnom potrebom za povećanje potrošnje energije, prijevoza, izgradnje zgrada i javnih prostora, itd. To je razlog što se traže »pametna« rješenja, koja bi trebala osigurati gospodarski prosperitet i socijalnu dobrobit građana koji žive u gradovima. Najbolji način da se to postigne jest mobiliziranje gradskih resursa i svih važnih dionika da, koristeći nove tehnologije i javne politike, razvijaju model pametnog upravljanja gradom. Dodatan poticaj za istraživanje i implementaciju modela pametnog grada je uključivanje hrvatskih gradova u međunarodnu mrežu europskih pametnih gradova te primjenu primjera dobre prakse za razvoj metodologije pametnog upravljanja gradom. Navedeno je u skladu s postojećim strateškim dokumentima Republike Hrvatske, Strategijom razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine,koja usmjerava javnu upravu prema upravi sposobnoj oblikovati javne politike utemeljene na analitičkom pristupu. Grad Dubrovnik jedan je od prvih hrvatskih gradova koji je izradio Strategiju razvoja pametnog grada Dubrovnika.

Model pametnog upravljanja gradovima važan je dio razvojnih strategija Europske unije i Republike Hrvatske te je sastavni dio Strategije pametne specijalizacije. On kombinira industrijske, obrazovne i inovativne politike kako bi pomogao gradovima pri prepoznavanju prioritetnih područja za ulaganja temeljena na znanju. Kohezijska politika Europske unije promiče Strategiju pametne specijalizacije. Uloga pametnih gradova prepoznata je od strane inovativnih partnerstava pametnih općina i gradova u Europskoj uniji. Urbana agenda Europske unije također promiče suradnju između država članica, Europske komisije i gradova kako bi potaknula rast, život i inovacije u gradovima Europske unije. Model pametnog upravljanja gradovima važna je komponenta hrvatske Strategije specijalizacije donesene 2015. i snažno podržane od strane Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Model pametnog upravljanja gradovima razvojni je model obrađen u literaturi. Svuda u svijetu gradovi su identificirani kao nositelji razvojnih aktivnosti u zemlji. Znanstvena literatura daje posebnu pozornost analizi uloge gradova u pametnoj specijalizaciji^[2] te ulozi najvećih gradova, svjetskih metropola i glavnih gradova. Nažalost, u literaturi nema dokaza o implementaciji modela pametnog upravljanja gradovima u novim zemljama članicama Europske unije. Također, manjkaju dokazi o korištenju potencijala pametne specijalizacije gradova u novim zemljama članicama Europske unije u promicanju razvoja. Literatura sadržava ograničen broj takvih istraživanja, a Izvješće UN-HABITAT-a o europskim gradovima u tranziciji iz 2013. uključuje nekoliko zemalja jugoistočne Europe, uključujući i Republiku Hrvatsku. Baza podataka Urban Audit pruža informacije i usporediva mjerenja različitih aspekata kvalitete urbanog života u europskim gradovima, ali, nažalost, sadržava podatke za samo pet hrvatskih gradova (Zagreb, Split, Rijeku, Osijek i Slavonski Brod) i oni su manjkavi.

Sustav pametnog upravljanja gradovima obuhvaća definiranje pokazatelja na temelju niza podataka za planiranje i praćenje razvojnih odluka u šest komponenti pametnog razvoja grada - pametno gospodarstvo, pametni ljudi, pametno upravljanje, pametna mobilnost, pametni okoliš i pametno življenje - kojima se prati i usmjerava razvoj gradova na temelju pametnih pokazatelja razvoja. Svaka od šest komponenti pametnog razvoja grada sadržava nekoliko dimenzija.

Pametno gospodarstvo prati razvoj konkurentnosti u gradu i sadržava sljedeće dimenzije: inovativnost, poduzetništvo, zaštitne znakove, produktivnost i fleksibilnost tržišta rada i integraciju na nacionalno i međunarodno tržište.

Pametni ljudi obrađuje temu socijalnog i ljudskog kapitala u gradu te obuhvaća sljedeće dimenzije: razinu obrazovanja građana, kvalitetu socijalnih interakcija vezanih uz integraciju i javni život te otvorenost prema svijetu.

Pametno upravljanje ili sudjelovanje javnosti u donošenju ključnih odluka obuhvaća političko sudjelovanje, usluge građanima i funkcioniranje gradske uprave.

Pametna mobilnost obuhvaća transport i informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u gradu, a obuhvaća sljedeće dimenzije: lokalnu i međunarodnu dostupnost, dostupnost informacijskih i komunikacijskih tehnologija, moderne i održive prometne sustave.

Pametni okoliš, odnosno raspoloživost prirodnih resursa obuhvaća prirodne uvjete (klimu, zeleni prostor), onečišćenje, upravljanje resursima i zaštitu okoliša.

Pametno življenje, odnosno kvaliteta života obuhvaća kvalitetu života u različitim područjima kao što su kultura, zdravlje, sigurnost, stanovanje, turizam itd.^[3]

Razvoj i primjena sustava pametnog upravljanja gradovima u Republici Hrvatskoj sastoji se od niza koraka. Prvi je prikupljanje podataka za definiranje i mjerenje pokazatelja razvoja gradova u šest komponenti pametnog grada (pametno gospodarstvo, pametni ljudi, pametno upravljanje, pametna mobilnost, pametni okoliš i pametno življenje). Dio podataka javno je dostupan, a dio tek treba prikupiti putem anketiranja i intervjuiranja relevantnih dionika i eksperata u gradovima. Na temelju prikupljenih podataka definiraju se najvažniji pokazatelji za opisivanje pojedinih komponenti pametnog grada, čija je svrha međusobna usporedba gradova u šest različitih komponenti pametnog grada, procjena komparativnih prednosti i nedostataka hrvatskih gradova u međunarodnom kontekstu, izrada profila gradova prema različitim pokazateljima te rangiranje gradova prema stupnju gospodarskog razvoja mjerenog indeksom razvoja svakog grada. Pri definiranju skupa pokazatelja nužna je suradnja između istraživača i stručnjaka u gradovima u definiranju i primjeni metodologije integriranog razvoja gradova temeljenog na mjerljivim pokazateljima, koji služe gradonačelnicima i gradskim vijećima kao instrument za učinkovito upravljanje urbanim razvojem.

Urbani razvoj složen je proces u mnogim dimenzijama te pokazatelji pametnog upravljanja gradom mogu pomoći gradonačelnicima i gradskim vijećima u donošenju strateških odluka i odgovarajućih mjera za promicanje pametnog, lokalno vođen

[1] UN Habitat (2016) World Cities Report 2016, http://wcr.unhabitat.org/main-report/.
[2]Giffinger, Rudolf et al., 2007, Smart cities. Ranking of European medium-sized cities. Final report. Vienna: The Centre of Regional Science, Vienna University of Technology, http://www.smart-cities.eu/download/smart_cities_final_report.pdf).
[3]Smart cities: Ranking of European medium-sized cities; http://www.smart-cities.eu/download/smart_cities_final_report.pdf.