1.Makroekonomski pokazatelji u 2003. godini

1.1. Osnovna makroekonomska obilježja

Bitno obilježje makroekonomskih pokazatelja u 2003. godini bilo je usporavanje gospodarstva prema gotovo svim pokazateljima. Naime, prema prethodnim podacima Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod je u 2003. godini realno porastao 4,3%, dok je u 2002. godini taj rast iznosio 5,2% što je utjecalo na rast osobne potrošnje.

Prosječna inflacija iznosila je 1,8%. Trgovina na malo u 2003. godini rasla je po stopi 5,0% u odnosu na 2002. godinu kad je rasla po stopi 13,2%. Kretanje prometa u trgovini na malo potvrđuje da je usporeni rast osobne potrošnje uvelike utjecao na usporeni rast BDP-a. Industrijska proizvodnja, je imala nižu stopu rasta za 4% nego u 2002. godini kad je iznosila 5,4%.

Vanjskotrgovinska bilanca imala je veći rast uvoza u odnosu na kretanje izvoza. Uvoz je najvećim dijelom povećan zbog porasta uvoza cestovnih vozila te kapitalnih proizvoda koji su rasli po stopi od 38,2%, odnosno 32,7% u odnosu na 2002. godinu.

1.1.2. Bruto domaći proizvod

Do usporavanja rasta BDP-a najvećim je dijelom došlo zbog usporavanja rasta osobne potrošnje. Dakle, nakon porasta osobne potrošnje od 6,6% u 2002. godini, osobna potrošnja u 2003. godini ostvarila je rast od 4,1% što je većim dijelom posljedica usporavanja kreditne aktivnosti. Naime, osobna potrošnja je uz rast investicija bila glavni pokretač stopa rasta u prethodnim godinama. Osim toga, u 2003. godini državne investicije i dalje bilježe visoku stopu rasta (16,8%).

To se, prije svega, odnosi na ulaganja u izgradnju prometne infrastrukture. Može se, dakle, zaključiti da su svi sektori, osim sektora poljoprivrede, u 2003. godini pridonijeli ukupnom rastu BDP-a. Najveći doprinos rastu BDP-a dali su industrija (4,5%), građevinarstvo (20,2%), trgovina (7,1%), ugostiteljstvo (8, 3%), transport (9,2%), financijsko posredovanje (7,2%). Sektor poljoprivrede bilježi negativnu stopu rasta od 5,1%.

1.1.3. Industrijska proizvodnja

Industrijska proizvodnja u 2003. godini bilježi nižu stopu rasta (4,1%) u odnosu na 2002. godinu (5,4%) što je također pridonijelo usporavanju gospodarske aktivnosti. I takvoj stopi rasta doprinos je dala prerađivačka industrija (koja u ukupnoj industriji sudjeluje sa 83%) rastom od 4,4% u odnosu na 2002. godinu. U prerađivačkoj industriji najveći rast ostvarila je izdavačka i tiskarska djelatnost, proizvodi od metala, osim strojeva i opreme, proizvodnja električnih strojeva i aparata (19,4%) te reciklaža (18,8).

1.1.4. Kretanje cijena i tečaj kune

U 2003. godini prosječna inflacija je, mjerena potrošačkim cijenama iznosila 1,8%. Proizvođačke cijene su nakon pada od 0,4% u 2002. godini zabilježile rast od 1,9% u 2003. godini. Prosječni srednji tečaj kune prema euru u 2003. godini iznosio je 7,56 HRK/EUR što predstavlja deprecijaciju kune od 2,02% u odnosu na prosječni srednji tečaj 2002. godine. Tečaj HRK/EUR u 2003. godini kretao se u uskom rasponu od 7,50 do 7,67 HRK/EUR. Hrvatska narodna banka intervenirala je na deviznom tržištu devet puta u 2003. godini, od čega je u osam intervencija prodano 438 milijuna eura, a samo u jednoj intervenciji kupovao se euro, i to u iznosu od 84 milijuna eura.

Aprecijacija kune prema američkom dolaru u 2003. godini bila je značajna. Zabilježen je prosječni tečaj od 6,70 HRK/USD, što je 14,8% jači tečaj od onog zabilježenog u 2002. godini. Realni efektivni tečaj kune je, mjereno cijenama na malo, prema podacima Hrvatske narodne banke u 2003. godini aprecirao 2,6%, odnosno 2,0% deflacionirano cijenama industrijskih proizvoda.

1.1.5. Zaposlenost, plaće i mirovine

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem 2003. godine evidentirano je 318.684 nezaposlenih osoba, pa je tako u odnosu na kraj 2002. godine broj nezaposlenih smanjen za oko 13%. Međutim, stopa nezaposlenosti na kraju 2003. godine bila je 19,1 %. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna isplaćena neto plaća u 2003. godini iznosila je 3.940 kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu nominalno više za 5,9%, a realno za 3,8%. Najveći porast plaća zabilježen je u ugostiteljstvu, transportu, građevinarstvu, te u trgovini na veliko i malo.

Rast prosječne mjesečne bruto plaće može se pripisati brojnim poreznim olakšicama koje su uvedene novim Zakonom o porezu na dohodak u 2003. godini, kao i novim poreznim stopama i osobnim odbicima. Prosječna starosna mirovina u prosincu 2003. godine iznosila je 1.802 kune, što je 2,8% više u odnosu na prosinac 2002. godine. U istom razdoblju prosječna invalidska mirovina iznosila je 1.421 kunu, dok je prosječna obiteljska mirovina bila 1.337 kuna.

1.1.6. Platna bilanca i monetarna kretanja

Deficit tekućeg računa platne bilance u 2003. godini iznosio je 2.038,4 milijuna američkih dolara, što je 7,2% BDP-a. Deficit tekućeg računa platne bilance i dalje je visok zbog snažnog porasta uvoza. Bitno je spomenuti da je u 2003. godini zabilježen porast međunarodnih pričuva Hrvatske narodne banke, koje su krajem 2003. godine iznosile 8.191,3 milijuna USD, što predstavlja povećanje od 39,2% u odnosu na isto razbolje prethodne godine. Na takvo povećanje u određenoj mjeri utjecalo je i slabljenje dolara.

Monetarno okruženje u 2003. godini, promatrano sa stajališta kretanja cijena, bilo je izrazito stabilno.

Novčana masa iznosila je u prosincu 2003. godine 33.888,7 milijuna kuna i veća je u odnosu na prosinac 2002. za 9,8%, dok su ukupna likvidna sredstva u istom razdoblju porasla za 10,5% te su u prosincu 2003. godine iznosila 128.893,1 milijun kuna. U istom razdoblju ukupni plasmani monetarnih institucija porasli su 14,6% što je skoro dvostruko niži rast u 2002. godini kad je on iznosio 30,0%.

Rast plasmana zasnovan je na porastu inozemne pasive, a ne na domaćim depozitima pa je očito da se sredstva za kreditiranje domaće potrošnje pribavljaju inozemnim zaduživanjem banaka što ima nepovoljne učinke na platnu bilancu i rast vanjskog duga. Zbog toga je Hrvatska narodna banka poduzela niz restriktivnih mjera u 2003. da bi se ograničio rast plasmana. Naime, već početkom 2003. godine uvedena je mjera obveznog upisivanja blagajničkih zapisa ako se prekorači određena stopa rasta plasmana, te nižom, ali svakodnevnom pokrivenošću deviznih obveza deviznim potraživanjima.

Osim toga, poduzete su i dodatne mjere, i to: povećano je kunsko izdvajanje obvezne pričuve na deviznu osnovicu s 25% na 35%, a kasnije je uslijedilo još jedno povećanje s 35% na 42%.

Unatoč činjenici da je rast plasmana banaka usporen (30% u 2002. godini) na oko 15%, a rast ukupne ponude novca na ispod 10%, to nije moglo biti dovoljno da se uspori i intenzitet inozemnog zaduživanja. Iz tih razloga je taj dug tijekom 2003. godine porastao za 4,3 milijarde eura ili za 29%, dostigavši krajem godine razinu od 18,8 milijardi eura (23,7 mlrd. dolara).

2. Ostvarenje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna u 2003. godini

Na temelju članka 128. Zakona o proračunu, Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog konsolidiranog godišnjeg obračuna proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu. Republike Hrvatske za 2003. godinu.

Hrvatski sabor na sjednici održanoj 4. lipnja 2004. g. donio je Konsolidirani godišnji račun Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu.
Godišnji obračun Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu sadržava:

2.1. Prihodi Državnog proračuna

Ukupni prihodi i potpore Državnog proračuna u 2003. godini ostvareni su u iznosu od 78.260 milijardi kuna, ili 99,7% u odnosu na plan, što je manje za 274 milijuna kuna, ali i povećanje za 12% u odnosu na 2002. godinu. Prihodi Državnog proračuna ostvareni su kako slijedi:

Porez na dohodak

Porez na dohodak ostvaren je s 95,8% u odnosu na plan, što je manje ostvarenje za 138 milijuna kuna, te istovremeno manje za 7,4% nego u odnosu na 2002. godinu.

Porez na dobit

Prihod od poreza na dobit ostvaren je u iznosu od 3.074 milijardi kuna što je za 8,1% račun Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu. Godišnji obračun Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2003. godinu sadržava: više od mase na međugodišnjoj razini te je ostvaren po stopi od 15,6%. Naime, stopa rasta prihoda od poreza na dobit rezultat je porasta industrijske proizvodnje (koja u 2003. godini raste 4,1%) i povećanja prihoda poduzeća poreznih obveznika u 2003. godini.

Porez na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost najznačajniji je prihod Državnog proračuna. Udio tog prihoda u ukupnim poreznim prihodima u 2003. godini iznosi 38,7%, a ostvaren je u iznosu od 28.129 milijardi kuna, čime je prikupljeno 804,5 milijuna kuna iznad planiranog iznosa za 2003. godinu.

Posebni porezi (trošarine) na imovinu i međunarodnu trgovinu

Prihodi od posebnih poreza (trošarina) ostvareni su u iznosu od 7.851 milijardi kuna. Ti prihodi u 2003. godini porasli su u odnosu na 2002. za 5%, ali su manje ostvareni za preko 200 milijuna kuna u odnosu na plan 2003. godine. Prihod od poreza na imovinu ostvaren je u iznosu od 289,9 milijuna kuna i predstavlja svega 0,5% ukupnih poreznih prihoda. Porezom na međunarodnu trgovinu u 2003. godini ostvareno je 1.811 milijardi kuna proračunskih prihoda, što predstavlja smanjenje od 11,7% u odnosu na 2002. godinu. Ujedno je registriran godišnji manjak na tim prihodima u iznosu od 256 milijuna kuna u odnosu na planirane prihode. Smanjenje prihoda od carina vezano je uz povećanje liberalizacije vanjske trgovine, zbog čega su carinski prihodi ostvareni sa 87,6% u odnosu na planirane.

Neporezni prihodi

Neporezni prihodi (prihodi od trgovačkih društava, po posebnim propisima i dr.) porasli su u odnosu na te prihode u 2002. godini za 15,9%, ali su manje ostvareni za 396 milijuna kuna ili 83,1% u odnosu na plan za 2003. godinu. Kapitalni prihodi u 2003. godini iznosili su 3.598 milijardi kuna, što je 4,1% više od planiranog. Najveći dio kapitalnih prihoda rezultat je privatizacije 25% plus 1 dionice INE.

Prihodi od doprinosa

Prihodi od doprinosa (mirovinskog, zdravstvenog i za zapošljavanje) jedan su od najznačajnijih prihoda Državnog proračuna i čine 37,7% ukupnih prihoda. U 2003. godini ostvareni su u iznosu od 27.416 milijardi kuna. Ti su prihodi u 2003. godini u odnosu na 2002. porasli 8,8%, što je rezultat primjene novog Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja. Naime, tim se Zakonom osnovica za obračun i plaćanje doprinosa proširuje i na dosad neobuhvaćene primitke, kao npr. primitak od druge samostalne djelatnosti, te primitak od nesamostalnog rada izvan ugovora o radu. Međutim, planirani prihodi od doprinosa ostvareni su za oko 250,0 milijuna kuna manje. Osim navedenih prihoda, Državni proračun za 2003. ostvario je i 10,4 milijuna kuna tekućih potpora iz inozemstva.

2.2. Rashodi Državnog proračuna

Iskazano prema gotovinskom načelu, ukupni rashodi i potpore umanjene za otplate u 2003. godini izvršeni su u iznosu 80.447 milijardi kuna, što je za 9,6% više u odnosu na 2002. godinu. U odnosu na planirane rashode, takvo izvršenje predstavlja prekoračenje od 684 milijuna kuna. Tekući rashodi ostvareni su u iznosu 75.041 milijarde kuna, što je 2,1% više od planiranih. Ponajprije se to odnosi na izdatke za transfere stanovništvu, koji su premašili plan u iznosu od 741 milijun kuna (odnosno za 2,6%), a u odnosu na 2002. godinu iznose 8,5% više.

Osim tih transfera, transferi neprofitnim institucijama, transferi ostalim razinama državne vlasti, također su ostvareni više od planiranih. Značajan porast u odnosu na 2002. godinu imali su rashodi za plaće i doprinose. Doprinosi poslodavaca u 2003. godini porasli su za 11,6%, dok su plaće i nadnice rasle za 9,5% u odnosu na 2002. godinu. Ti rashodi premašeni su u odnosu na plan za 285,2 milijuna kuna. Premašivanje tih rashoda u odnosu na planirane prvenstveno je odraz nedovoljno brze mirovinske reforme, te povećanja izdataka za plaće u Ministarstvu obrane. Isto tako, zabilježen je i rast izdataka za kamate. Kapitalni rashodi ostvareni su u iznosu od 4.072 milijardi kuna, što je za 32,7% više nego u 2002. godini.

Međutim, usprkos takvom rastu kapitalni rashodi su ostvareni u iznosu manjem od planiranog za 364 milijuna kuna. Posudbe umanjene za otplate u 2003. godini iznose 1.334 milijardi kuna i ostvarene su na razini od 72,3% od planiranih, a u odnosu na 2002. godinu smanjene su za 3,2%. Iz navedenog je vidljivo da se struktura rashoda Državnog proračuna u 2003. godini nije značajno izmijenila u odnosu na 2002. Najveće stavke u ukupnim rashodima su rashodi za dobra i usluge, te transferi.

Najveći udio u rashodima za dobra i usluge imaju rashodi za plaće i nadnice, koji čine čak 55,7% te skupine rashoda. U skupini transfera najveći udio imaju transferi stanovništvu, koji u ukupnim transferima sudjeluju sa 87,7%. U okviru transfera stanovništvu, najznačajnija stavka su isplate mirovina. Subvencije i kapitalni rashodi imaju podjednak udio u ukupnim rashodima i on se kreće oko 5%. Subvencije su u ukupnim rashodima u 2003. godini sudjelovale s 5,4%, a kapitalni rashodi s 5,1%. Udio plaćanja kamata u ukupnim rashodima kreće se slično kao u 2002. godini, a iznosi 4,5%. Posudbe umanjene za otplate imaju najmanji udio u ukupnim rashodima od svega 1,7%.

3. Izvanproračunski fondovi

3.1. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

U skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, Zakonom o obveznim doprinosima i propisima donesenim na temelju tih zakona, Zavod je ostvario prihode 1.850,7 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 18,5% u odnosu na 2002. godinu. U strukturi prihoda Zavoda najveći dio prihoda odnosio se na tekuće potpore koje su u 2003. godini iznosile 1.741,90 milijuna kuna, što u strukturi prihoda Zavoda za 2003. godinu iznosi 94,12%.

Osim toga, značajnu stavku u strukturi ostvarenih prihoda Zavoda u 2003. godini predstavljaju ostali prihodi Zavoda (vlastiti prihodi, prihodi od nefinancijske imovine, prihodi od financijske imovine, itd.) koji su ostvareni u iz ukupnih prihoda Zavoda. Rashodi Zavoda za 2003. godinu ostvareni su u iznosu od 1.878,8 milijuna, od čega se 78,69% odnosi na rashode za poreze, prireze i ustege iz mirovina, te mirovine u inozemstvo.

3.2. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Na temelju Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o obveznim doprinosima i propisa donesenih na temelju tih zakona, ukupni prihodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ostvareni su u iznosu od 1.113,9 milijuna kuna u 2003. godini. U strukturi ukupnih prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prednjače neporezni prihodi u iznosu od 815,3 milijuna kuna te potpore iz proračuna u iznosu od 287,8 milijuna kuna. Zajedno iskazane, te dvije stavke predstavljaju oko 99% ukupnih prihoda Zavoda.

Porezni prihodi, koji se odnose na zakašnjele uplate dijela doprinosa iz prethodnih godina kad su doprinosi za zdravstveno osiguranje bili prihod Zavoda, ostvareni su u visini od 6,9 milijuna kuna. Kapitalni prihodi ostvareni su u iznosu od 3,9 milijuna kuna. Ukupni rashodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ostvareni su u iznosu od 919,3 milijuna kuna što predstavlja smanjenje od 28,5% u odnosu na prethodnu godinu.

To smanjenje najviše proizlazi iz smanjenja tekućih rashoda, a unutar njih rashoda za ostale kupovine dobara i usluga koje su smanjenje za 35,2% u odnosu na 2002. godinu. Rashodi za plaće i nadnice te rashodi za doprinose poslodavaca blago rastu u promatranoj godini.

3.3. Hrvatski zavod za zapošljavanje

Na temelju Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Zakona o obveznim doprinosima, i drugim posebnim zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona, Hrvatski zavod za zapošljavanje ostvario je ukupne prihode u iznosu od 89,9 milijuna kuna te kao takvi predstavljaju samo 66,6% od iznosa prihoda ostvarenih u prethodnoj godini. Razlog je daljnja konsolidacija poslovanja te s tim povezano značajno smanjenje potpora iz središnjeg proračuna, koje su ostvarene na razini koja predstavlja svega 65,8% iznosa potpora u 2002. godini. Udio potpora u ukupnim prihodima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iznosio je 80,1%. Slijede neporezni prihodi koji su ostvareni u iznosu od 17,6 milijuna kuna.

Ostatak se odnosi na kapitalne prihode koji su u ukupnim prihodima zastupljeni tek s 0,3%. Ukupni rashodi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ostvareni su u iznosu od 149,5 milijuna kuna što predstavlja 60,1% ukupnih rashoda Zavoda iz prethodne godine. Od ukupnog iznosa rashoda čak 94% se odnosi na tekuće rashode, dok se ostatak odnosi na kapitalne rashode.

4. Hrvatske autoceste

Ukupni prihodi i potpore Hrvatskih autocesta prema gotovinskom načelu za 2003. godinu iznosili su 1.932,4 milijuna kuna (12,7% više od planiranog), dok su prema obračunskom načelu iznosili 2.114,1 milijuna kuna za isto razdoblje tj., 23,3% više od planiranog za 2003. godinu.

Porezni prihodi u potpunosti se odnose na stavku trošarina koja je prema gotovinskom načelu iznosila 1.314,3 milijuna kuna u 2003 godini (0,48% iznad planiranog), a prema obračunskom načelu 1.320,4 milijuna kuna, što je 0,95% više od planiranog. Veći iznos prema obračunskom upućuje na zaključak da će dio prihoda od trošarina koji je obračunan u 2003. godini biti plaćen tek u 2004.

Naime, prema gotovinskom načelu ukupni rashodi umanjeni za otplate iznosili su 5.605,6 milijuna kuna u 2003. godini (5,1% više od planiranog), odnosno 6.465,8 milijuna kuna prema obračunskom načelu (21,2% više od planiranog), iz čega proizlazi da sve obveze po osnovi kapitalnih rashoda, nisu podmirene u 2003. (zbog kapitalnih investicija poduzetih krajem godine, a uz odgodu plaćanja).

5. Hrvatske ceste

Ukupni prihodi Hrvatskih cesta, prema gotovinskom načelu u 2003. godini ostvareni su u iznosu od 1.386,9 milijuna kuna (2,3% više do planiranog) odnosno 1.406,4 milijuna kuna prema obračunskom načelu, tj. 3,7% iznad plana za 2003. godinu. Takva razlika u prihodima, nastala primjenom ovih dvaju načela ukazuje na činjenicu da će dio prihoda koji je obračunan tijekom 2003. godini biti zaista evidentiran na račun Hrvatskih cesta tek u 2004. godini.

Nadalje, kapitalni prihodi su prema gotovinskom načelu iznosili 7,16 milijuna kuna (19,4% više od planiranog), dok su prema obračunskom načelu iznosili 12,7 milijuna kuna, tj. 112,3% iznad plana za 2003. godinu. Ukupni rashodi umanjeni za otplate za Hrvatske ceste su u 2003. godini iznosili 1.578,1 milijuna kuna prema gotovinskom načelu (4,6% više od planiranog), odnosno 1.635,1 milijuna kuna prema obračunskom načelu, tj. 8,4% iznad plana za 2003. godinu. Rashodi za dobra i usluge iznosili su 682,07 milijuna kuna prema gotovinskom načelu (5,6% manje od planiranog), dok su prema obračunskom načelu iznosili 670,2 milijuna kuna, tj. 7,3% ispod planiranog za 2003. godinu. Veći iznos rashoda za dobra i usluge prema gotovinskom načelu upućuje na zaključak da je u tekućoj godini izvršeno plaćanje za dio rashoda obračunatih u 2002. godini. Kapitalni rashodi su iznosili 895,5 milijuna kuna prema gotovinskom načelu u 2003. godini (14,4% više od planiranog), odnosno 964,6 milijuna kuna prema obračunskom načelu, tj. 23,18% iznad planiranog za 2003. godinu, što govori da sve obveze po osnovi kapitalnih rashoda, nisu podmirene u 2003. Kod kapitalnih rashoda se često događa prije spomenuto, zbog kapitalnih investicija poduzetih krajem godine, a uz odgodu plaćanja.