U članku iscrpno obrađujemo institut odgovornosti Republike Hrvatske za štetu koju pripadnik Oružanih snaga u službi i u svezi s obavljanjem službe počini trećim osobama. Uzevši u obzir činjenicu da su pripadnici Oružanih snaga ne samo radnici u smislu članka 4. st. 1. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14), već da se u mnogim slučajevima na njih primjenjuju i propisi o državnim službenicima i namještenicima, kao i s obzirom na činjenicu da u opis radnih zadaća određenih pripadnika Oružanih snaga ulazi i obavljanje javnih ovlasti koje su im povjerene u poslovima državne uprave, prikazujemo koji su propisi mjerodavni u pojedinim sporovima protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koju pripadnici Oružanih snaga u službi i u svezi s obavljanjem službe počine trećim osobama. Nadalje, nastojimo objasniti pravne pretpostavke pojedinih oblika te odgovornosti za štetu, pri čemu ćemo posebnu pozornost posvetiti pojmu štetnika, specifičnim skupinama oštećenika, kao i pravnoj naravi navedene odgovornosti za štetu, sve uz iscrpan prikaz postojeće sudske prakse.