Zakon o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13) stupio je na snagu 8. ožujka 2013., dok su njegove posljednje izmjene i dopune, objavljene u Narodnim novinama, broj 85/15, stupile na snagu 9. kolovoza 2015. Predmetnim Zakonom uređuje se javnost rada tijela javnih vlasti, načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja prava na pristup i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje te inspekcijski nadzor nad provedbom zakona. 

Obveznici primjene Zakona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13 i 85/15) sva su tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj. 

Popis tijela javne vlasti, na temelju članka 3. st. 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, objavljuje Vlada Republike Hrvatske, a ažurirani popis tijela javne vlasti vodi i Povjerenik za informiranje, koji se kontinuirano obnavlja, te mu se može pristupiti na internetskoj stranici http://tjv.pristupinfo.hr. 

Obveze tijela javne vlasti, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, dijele se: 

- na obveze prema korisnicima javnih usluga i javnosti općenito

i

- na obveze prema Uredu Povjerenika za informiranje. 

Među obveze tijela javnih vlasti prema Uredu Povjerenika za informiranje pripada i obveza izvješćivanja Povjerenika o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, na temelju odredaba članka 60. st. 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, sva su tijela javne vlasti dužna do 31. siječnja tekuće godine Povjereniku za informiranje dostaviti izvješće o provedbi predmetnog Zakona za prethodnu godinu. Sadržaj, način i rokovi dostave izvješća o provedbi Zakona za 2017., pobliže su obrađeni u točki 3. ovog članka, pod nazivom »Obveze tijela javnih vlasti prema Povjereniku za informiranje«.

Tijela javne vlasti dužna su javnosti učiniti dostupnim sve važne informacije iz područja svojeg djelokruga rada. Javnost rada tijela javne vlasti ostvaruju objavom zakonom propisanih dokumenata, općih akata te ostalih informacija na svojim internetskim stranicama, provođenjem postupka savjetovanja s javnošću prilikom donošenja zakona, podzakonskih akata i drugih općih akata kojima se utječe na interese građana i pravnih osoba te omogućavanjem neposrednog uvida javnosti u rad i odluke službenih tijela. 

Slijedom navedenog, a na temelju članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijela javne vlasti dužna su na svojim internetskim stranicama objaviti: 

- zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada

- opće akte i odluke koje donose, a kojima se utječe na interese korisnika (npr. statut, pravilnik o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji rada, plan nabave i sl.)

- nacrte zakona i dugih propisa te općih akata za koje se provodi postupak savjetovanja s javnošću

- godišnje planove, programe rada, izvješća o radu

- podatke o izvoru financiranja, financijske planove, financijska izvješća, plan nabave

- općenite informacije o uslugama koje tijelo javne vlasti pruža

- informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima s podatcima o korisniku i visini iznosa

- informacije o postupcima javne nabave ako se provodi, te druge informacije za koje postoji obveza objavljivanja sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava

- informacije o raspisanim natječajima za zasnivanje radnog odnosa, dokumentaciju potrebnu za sudjelovanje u natječaju te obavijesti o ishodu natječaja

- informacije o unutarnjem ustrojstvu tijela, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica s njihovim kontakt brojem (npr. podatci o ravnatelju, članovima upravnog vijeća ili školskog odbora, članovima predstavničkih i izvršnih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, pročelnicima, zamjenicima pročelnika i dr.)

- zaključke sa službenih sjednica tijela (npr. zaključci i odluke predstavničkih tijela, upravnog vijeća, školskog odbora i sl.) i službene dokumente usvojene na tim sjednicama te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti na kojima se odlučuje o pravima i interesima korisnika

- obavijesti o načinu i uvjetima ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija s podatcima za kontakt službenika za informiranje, potrebnim obrascima ili poveznicama na obrasce te visinom naknade za pristup informacijama

- odgovore na najčešće postavljena pitanja o načinu podnošenja upita građana, kao i ostale informacije.^[1]

Što se tiče obveze savjetovanja s javnošću, ona se isključivo odnosi samo na tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima (npr. škole, dječje vrtiće, agencije, zavode i druge pravne osobe s javnim ovlastima) u postupku donošenja zakona, podzakonskih akata te općih akata kojima se utječe na pravne interese pravnih i fizičkih osoba.

Rad službenih tijela javne vlasti mora biti javan te su u tom smislu tijela javne vlasti dužna na svojim internetskim stranicama objaviti: 

- dnevni red zasjedanja ili sjednica službenih tijela, vrijeme njihova održavanja, način rada i mogućnosti neposrednog uvida u njihov rad

- broj osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad tijela.

Iznimno, javnost se može odnosno mora isključiti ako se na sjednicama tijela raspravlja ili odlučuje o pitanjima prema kojima se po zakonu javnost mora isključiti (npr. kada se raspravlja ili odlučuje o nekim pitanjima iz područja Obiteljskog zakona) odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (npr. kada se odlučuje ili raspravlja o predmetima koji ulaze u kategoriju službene ili poslovne tajne, radi zaštite osobnih podataka fizičkih osoba i sl.).

Svako tijelo javne vlasti obvezno je donijeti odluku kojom se imenuje posebna službena osoba tijela, tzv. službenik za informiranje, koja će biti mjerodavna za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama. O osobi imenovanoj službenikom za informiranje tijelo javne vlasti dužno je upoznati javnost, kao i Povjerenika za informiranje, koji vodi Registar službenika za informiranje.

• poslovi redovitog objavljivanja informacija

• rješavanje pojedinačno zaprimljenih zahtjeva za pristup informacijama

• pružanje pomoći podnositeljima zahtjeva u svezi s ostvarivanjem prava na informiranje

• vođenje posebnog službenog upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (ustroj, sadržaj i način vođenja službenog upisnika pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove opće uprave).

Uputa Povjerenika za informiranje o provedbi članka 13. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja se odnosi na način imenovanja službenika za informiranje, njegovu potrebnu stručnost i osposobljenost te dostavu podataka o službeniku za informiranje, objavljena je na internetskoj stranici http://www.pristupinfo.hr/vazno-uputa-za-provedbu-cl-13-zppi/.

Sve zainteresirane stranke zahtjev za pristup informacijama tijelu javne vlasti mogu podnijeti pisano ili neposredno, usmeno. Obrazac zahtjeva za pristup informaciji tijela javne vlasti dužne su učiniti dostupnim javnosti putem svojih web stranica ili izravno, u svojim službenim prostorijama, uključujući i pravilnik o načinu i postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama.

Tijelo javne vlasti, odnosno službenik za informiranje, o zahtjevu za pristup informaciji obvezno je odlučiti u roku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva te o odluci obavijestiti podnositelja. Iznimno, rok od 15 dana može se produljiti za još daljnjih 15 dana ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti ili ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija ili ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije odnosno ako je nužno provesti test razmjernosti javnog interesa. 

U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva službenik za informiranje mora u roku pet dana od dana zaprimanja zahtjeva, pozvati podnositelja da zahtjev ispravi ili dopuni. Ako podnositelj ne ispravi zahtjev, službenik ga može rješenjem odbaciti. 

U slučaju kada službenik za informiranje ocijeni da je zahtjev za pristup informaciji opravdan te odluči udovoljiti zahtjevu stranke, nije dužan donijeti nikakvo posebno rješenje, nego samo stranci omogućiti pristup informaciji, o čemu se sastavlja službena zabilješka, za razliku od slučaja kada se zahtjev odbacuje ili odbija, za što je službenik obvezan donijeti rješenje.^[2]

Ako je prije donošenja rješenja potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, tijela javne vlasti provode ga onako kako je opisano u članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa tijela javne vlasti svakako su dužna provesti u slučaju kada se podnositeljima ograničava pristup informaciji iz sljedećih razloga:

- ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka

- ako je informacija poslovna, profesionalna ili porezna tajna, sukladno zakonu

- ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka

- ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava

- ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima ili se radi o informaciji nastaloj u postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim organizacijama, do završetka postupka ili se radi o informaciji nastaloj u području održavanja diplomatskih odnosa

- ako postoje sumnje da bi pristup informaciji onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne ili bi onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

Informacija se podnositelju zahtjeva može učiniti dostupnom neposrednim davanjem informacije, davanjem informacije pisanim putem, uvidom u dokumente i izradom preslike dokumenata koji sadržavaju traženu informaciju ili na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji. 

Protiv rješenja kojim je tijelo javne vlasti odbacilo ili odbilo zahtjev za pristup informaciji ili je o zahtjevu propustilo odlučiti, podnositelj zahtjeva može u roku 15 dana od dana dostave rješenja podnijeti žalbu Povjereniku za informiranje. 

Nadzor nad primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama provodi Povjerenik za informiranje. Tijela javne vlasti dužna su surađivati s Povjerenikom za informiranje i na njegov zahtjev učiniti mu dostupnim svu dokumentaciju i informacije vezano uz područje ostvarivanja prava na pristup informaciji i javnost rada tijela javne vlasti. U obvezu suradnje s Povjerenikom za informiranje pripada i već prije spomenuta - obveza izvješćivanja o provedbi Zakona za prethodnu godinu.

U skladu s navedenom obvezom Zakona jest i Odluka o obrascu i načinu dostave podataka za Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017., koju je Povjerenica za informiranje donijela 19. prosinca 2017. (KLASA: 008-06/17-01/4), a čiji je sastavni dio i obrazac za dostavu podataka.

Izvješće o provedbi Zakona Povjerenici se dostavlja elektroničkim putem, i to popunjavanjem elektroničkog obrasca dostupnog u aplikaciji http://izvjesca.pristupinfo.hr/. Prema Odluci i obavijesti Povjerenice, aplikacija će za dostavu izvješća za 2017. biti otvorena u razdoblju od 8. siječnja do 8. veljače 2018. 

Aplikaciji će biti moguće pristupiti putem jedinstvene korisničke lozinke, koja je svim tijelima javne vlasti, obveznicima primjene Zakona, trebala biti dostavljena do 15. siječnja 2018. Ako službenik za informiranje odnosno tijelo javne vlasti nije dobilo jedinstvenu korisničku lozinku do navedenog datuma, treba o tome obavijestiti Povjerenicu radi dodjele lozinke.

Osim osnovnih podataka o tijelu javne vlasti, službeniku za informiranje i sl., elektronički obrazac izvješća zahtijeva i dostavu podataka o broju zaprimljenih zahtjeva za pristup informaciji i načinu na koji su riješeni, javnosti rada, provedenim postupcima savjetovanja s javnošću i drugim pitanjima iz područja ostvarivanja prava na pristup informacijama, a koja su podrobnije obrađena u ovom članku. 

Izvješća svih tijela u kumulativnom obliku Povjerenik za informiranje objavit će na svojoj internetskoj stranici, u rubrici http://www.pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije/.

[1] Osim navedenih obveza iz čl. 10. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijela državne uprave i druga državna tijela te pravne osobe koje zakonom ili podzakonskim aktom osniva Republika Hrvatska kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, također su dužne opće akte i odluke koje donose, a kojima se utječe na interese korisnika te godišnje planove, programe rada, izvješća o radu, i financijska izvješća, osim objave na svojim web stranicama, u elektroničkom obliku dostaviti i u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske u cilju njihove trajne dostupnosti.
[2] Razlozi za odbacivanje i odbijanje zahtjeva za pristup informaciji taksativno su navedeni u čl. 24. Zakona o pravu na pristup informacijama.