Republici Hrvatskoj vlasnici zgrada i kupci stanova reprivatizaci-jom su postali bez naknade vlasnici (suvlasnici) zemljišta koje pripada zgradi. Neizgrađeno građevinsko zemljište vraćeno je samo djelomično prijašnjim vlasnicima, dijelom su na njemu postale vlasnicima druge osobe dok je na značajnom dijelu zemljišta uspostavljeno vlasništvo države umjesto vlasništva općina i gradova. Time se otežava realizacija prostornih planova i ostvarenje programa prostornog uređenja. Uspostavom prava vlasništva na izgrađenom i neizgrađenom građevinskom zemljištu produbljuje se sukob između rentijera (vlasnika građevinskog zemljišta i najamnih zgrada, stanova i poslovnog prostora) i nevlasnika koji su prinuđeni plaćati visoke najamnine za stanove da bi mogli stanovati u gradu i još više zakupnine za poslovni prostor, da bi mogli privređivati.