1. UVOD

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 145/24 – u nastavku teksta: ZIDZOG/24), koji je Hrvatski sabor, po hitnom postupku, donio na sjednici 6. prosinca 2024., stupio je na snagu 1. siječnja 2025. i donio brojne promjene odnosno dopune. Hitni postupak donošenja predložen je radi provedbe mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. u sklopu reforme C1.1.1. R2 Nastavak reforme reguliranih profesija, a jedna je od tih mjera ukidanje izdavanja ovlaštenja za energetsko certificiranje pravnim osobama.

Savjetovanje s javnošću za ZIDZOG/24 bilo je otvoreno od 28. kolovoza do 27. rujna 2024., a provelo ga je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. U obrazloženju predloženih izmjena i dopuna Zakona, kao cilj koji se želi postići, istaknuto je:

„Donošenjem predloženog Zakona pojednostavit će se, ubrzati i olakšati postupak ishođenja građevinskih i uporabnih dozvola, te samo građenje, odnosno poboljšat će se učinkovitost provedbe Zakona o gradnji, a što će utjecati na povećanje isplativosti investiranja u građenje građevina različite namjene i time na povećanje broja investicija i zaposlenih u građevinarstvu.“.¹

Izmijenjene su odredbe radi usklađenja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22 i 88/22), dok su, radi povećanja odgovornosti svih sudionika u gradnji, za 50 % povećani iznosi u prekršajnim odredbama.

Najbrojnije su izmjene koje se odnose na proširenje digitalizacije, odnosno usklađenje s elektroničkim sustavom.

2. POJMOVI

U odredbi članka 3. Zakona o gradnji (Nar. nov., br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 i 145/24 - u nastavku teksta: Zakon) do manjih izmjena došlo je kod pojmova „dubinska obnova“, „elektronička oglasna ploča“, „energetska obnova zgrade“ i „potvrda glavnog projekta“, dok je do znatnih izmjena došlo kod pojma „zgrada“, i to tako da je propisano koje građevine u smislu Zakona nisu zgrade, odnosno navedeni su primjeri pojedinačnih građevina unutar sustava infrastrukturne građevine koje se ne smatraju zgradom: trafostanica, relejna kućica, crpna stanica i sl. te nadstrešnica za zaštitu opreme, instalacija i sl. unutar industrijskih postrojenja. Brisana je točka 40. kojom je bila definirana zgrada javne namjene, ali ista je definicija zadržana kroz dopunu članka 19.a Zakona u poglavlju „Energetska učinkovitost u zgradarstvu“. Također, u navedenom poglavlju definiran je i pojam „glavni energetski certifikator“.²

U odredbi članka 4. Zakona došlo je do promjena glede 1. i 3.b skupine građevina i radova na tim građevinama. Tako su u 1. skupinu sada razvrstane građevine za koje je tim Zakonom propisano da akte za gradnju izdaje ministarstvo³, a u 3.b skupinu zgrade stambene namjene s najviše dva stana čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m² i zgrade poljoprivredne namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m².

U novom stavku 4. članka 20. Zakona definirani su alternativni sustavi opskrbe energijom iz stavka 3. istoga članka koji se odnose se na decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora, kogeneraciju, daljinsko grijanje ili hlađenje, posebice ako se u cijelosti ili djelomično temelji na energiji iz obnovljivih izvora.

3. DOPUŠTENA ODSTUPANJA U GRAĐENJU

U odredbi članka 19. Zakona, kojom su uređena dopuštena odstupanja u građenju, došlo je do promjene u stavku 2. tako da je riječ „građevine“ (u genitivu) zamijenjena riječju „zgrade“ (u genitivu). Time je određeno maksimalno odstupanje u odnosu na glavni projekt glede vanjskih gabarita zgrade od 0,30 m, dakle samo za zgrade, dok neizmijenjeni stavak 1. istoga članka dopušta odstupanja općenito za građevine, pa tako i za infrastrukturne građevine, gdje je moguće odstupanje odnosno pomak osi infrastrukturne građevine unutar obuhvata zahvata za koji je dokazan pravni interes, a koje može biti i veće od 0,30 m. Pritom, istaknuto je da, ako je riječ „… o dopuštenim odstupanjima prema pravilima struke iz st. 1. ovog članka, također treba primjenjivati odredbe čl. 125. i 126. Zakona kojima je propisano, da je potrebno ishoditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole ako se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti.“ ⁴

4. IZMJENE I DOPUNE U POGLAVLJU ENERGETSKA UČINKOVITOST U ZGRADARSTVU

Radi unaprjeđenja energetske učinkovitosti, izmjenama i dopunama se uvodi glavni energetski certifikator koji uz ostale sudionike potpisuje energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom, utvrđuje se njegova odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu, način na koji se određuje i poslove koje obavlja sukladno Zakonu.⁵

U članku 23. st. 6. Zakona definiran je glavni energetski certifikator kao jedna od fizičkih osoba ovlaštenih za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom, koja sudjeluje u energetskom pregledu zgrade u dijelu svoje struke za certifikat koji izdaje i koja je odgovorna za cjelovitost, objedinjavanje te međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu i izvješću o energetskom pregledu zgrade. Sukladno stavku 7. istoga članka, glavni energetski certifikator određuje se ugovorom o izradi energetskog certifikata s investitorom, vlasnikom zgrade, njegovim opunomoćenikom ili na drugi odgovarajući način. Naime, kako je obrazloženo u postupku savjetovanja, takva izmjena predložena je „… radi jednostavnijeg pristupa pružanju usluga energetskog certificiranja za fizičke osobe, smanjenja ograničavanja slobode pružanja usluga, administrativnog rasterećenja u postupku davanja ovlaštenja (zbog čestih promjena zaposlenih osoba u ovlaštenoj pravnoj osobi), jednostavnije provedbe nadzora nad obveznim stručnim usavršavanjem i radom ovlaštenih osoba. Navedena je mjera u skladu s člancima 5. i 10. Direktive o uslugama kojima se potiče administrativno pojednostavljenje i ukidanje neopravdanih odobrenja za pristup tržištu usluga.“.⁶ Pritom, odredbom članka 70. ZIDZOG/24 određeno je da pravne osobe ovlaštene za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade na temelju Zakona o gradnji nastavljaju s obavljanjem poslova za koje su ovlaštene do 31. prosinca 2025., kada im se po sili zakona ukida ovlaštenje. Slijedom toga, sada energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi provodi isključivo fizička osoba koja za to ima ovlaštenje. Jednako tako, iz istih je razloga došlo do izmjena i brisanja u člancima 28., 30., 31., 34., 36. i 42.

Odredbom članka 42. st. 2. i 4. Zakona promijenjen je uvjet za davanje ovlaštenja za kontrolu energetskih certifikata pravnoj osobi, i to u odnosu na fizičke osobe zaposlene u toj pravnoj osobi u smislu potrebnih više od 20 provedenih energetskih pregleda zgrada sa složenim tehničkim sustavom u svojem dijelu struke.

5. SUDIONICI U GRADNJI

Odnos sudionika u gradnji jasnije je određen novim stavkom 5. članka 52. Zakona, propisivanjem odgovornosti glavnog projektanta izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta za usklađenost cijelog glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta.

Glede ovlaštenja, dužnosti i odgovornosti sudionika u gradnji došlo je do manjih izmjena u odredbi članka 54. st. 2. Zakona tako da su osim građevina obuhvaćeni i radovi, odnosno njihovo izvođenje te je sada jasno propisano da je izvođač dužan i građevine i radove za koje se ne izdaje građevinska dozvola graditi odnosno izvoditi u skladu s glavnim projektom, tim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima i pravilima struke, ako nije drukčije propisano pravilnikom donesenim na temelju toga Zakona.

Također, po prihvaćenom prijedlogu fizičke osobe u postupku savjetovanja s javnošću⁷ u odredbi članka 63. st. 3. Zakona propisano je dodatno ograničenje, odnosno uvjet za revidente u obavljanju kontrole projekta pa sada, uz revidenta koji je sudjelovao u izradi projekta u cijelosti ili djelomično, ili koji je zaposlen u pravnoj osobi u kojoj je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran, kontrolu projekta ne može obavljati niti revident u čijem je vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu pravna osoba u kojoj je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran. Takva izmjena dodatno će osigurati nepristranost revidenta u kontroli projekata.

6. IZMJENE I DOPUNE U POGLAVLJU O PROJEKTIMA

U poglavlju „5. Projekti“ došlo je prije svega do izmjena i dopuna koje su utjecale na proširenje digitalizacije.

Odredbom članka 65. st. 2. Zakona propisan je način čuvanja glavnog projekta pri upravnom tijelu, odnosno ministarstvu – izvorno u informacijskom sustavu koji omogućava trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja u elektroničkoj arhivi, sukladno propisima kojima se uređuju postupci čuvanja i arhiviranja elektroničkih isprava.

Dodanim stavkom 4. u članku 76. Zakona propisuje se izrada projekta uklanjanja u elektroničkom obliku.

Izmjenama stavka 1. u članku 78. Zakona propisan je elektronički oblik za tipski projekt, za izvješće o kontroli tipskog projekta te za izvješće o nostrifikaciji tipskog projekta koji se prilažu zahtjevu za izdavanje rješenja o tipskom projektu.

Sukladno odredbi članka 81. st. 2. Zakona, utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja projektant sada traži elektroničkim putem od nadležnog upravnog tijela, odnosno ministarstva. Također, sukladno odredbi članka 91. st. 3. Zakona, tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi i sud dužni su upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi, odnosno tužbi protiv rješenja o obustavi postupka utvrđivanja posebnih uvjeta, uvjeta priključenja i rješenja o obustavi postupka izdavanja potvrde glavnog projekta elektroničkim putem.

Komunikacija elektroničkim putem primjenom elektroničkog programa eDozvola u postupcima utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja te izdavanja potvrda glavnog projekta propisana člankom 92. Zakona sada je obvezna i za investitora.

Sukladno izmjenama odredbe članka 97. Zakona, izvješće o nostrifikaciji izrađuje se u elektroničkom obliku te se, kao i ovjera projekta, potpisuje kvalificiranim elektroničkim potpisom.

Osim izmjena koje se odnose na proširenje digitalizacije, došlo je i do promjena u članku 68. Zakona glede izrade glavnog projekta. Naime, sada je za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola, prilikom izrade glavnog projekta uz dosadašnje zahtjeve, potrebno voditi računa i o posebnim uvjetima koji se utvrđuju, ne samo u postupku procjene utjecaja na okoliš i/ili u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, nego i u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, ali sada samo ako je riječ o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provode navedeni postupci. Navedeni uvjeti propisani su i za izradu glavnog projekta za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola.

U odredbi članka 68. novim stavcima 5. i 6. propisano je i da svaka mapa glavnog projekta mora sadržavati izjavu projektanta o usklađenosti projekta s uvjetima iz stavka 2., odnosno stavka 3. toga članka te da prva mapa glavnog projekta, osim izjave iz stavka 4. toga članka, mora sadržavati i izjavu glavnog projektanta da je glavni projekt cjelovit i međusobno usklađen, izrađen u skladu s prostornim planom, odnosno s lokacijskom dozvolom kada je njezino izdavanje propisano posebnim propisom.

Daljnje izmjene vezane uz glavni projekt uvedene su dodavanjem članka 69.a Zakona, koji glasi:

„(1) Za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice je situacija građevne čestice prikazana na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Situacija građevne čestice iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži lomne točke i popis koordinata lomnih točaka koje određuju granicu građevne čestice te lomne točke i popis koordinata lomnih točaka smještaja jedne ili više građevina na građevnoj čestici.“.

Do znatnih izmjena došlo je u članku 70. Zakona, prije svega radi usklađivanja s izmijenjenim člankom 68. te novim člankom 69.a Zakona, koji sada glasi:

„(1) Prva mapa glavnog projekta sadrži:

1. izjavu glavnog projektanta, odnosno projektanta iz članka 68. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.

2. prikaz svih primijenjenih mjera zaštite od požara u svim dijelovima glavnog projekta za građevinu razvrstanu u 1., 2.a ili 2.b skupinu građevina za koju se prema posebnom propisu utvrđuju posebni uvjeti zaštite od požara koji izrađuje osoba ovlaštena po posebnom propisu

3. lokacijsku dozvolu ako je izdavanju građevinske dozvole prethodila lokacijska dozvola

4. situaciju građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvat zahvata u prostoru na geodetskim podlogama i na način propisan pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona i

5. druge dijelove propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 66. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Sastavni dio glavnog projekta je elektronički zapis koordinata lomnih točaka i lomne točke građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici, odnosno tom obuhvatu u »GML« formatu.“.

Osim navedenih izmjena, u članku 78. Zakona glede tipskog projekta sada je propisano i da svaka mapa tipskog projekta sadržava izjavu projektanta da je tipski projekt usklađen s tim Zakonom i drugim propisima, uvjetima i pravilima, a posebno s propisima u skladu s kojima se daje tehničko rješenje građevine, odnosno način ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, a da prva mapa tipskog projekta, osim navedene izjave, sadržava i izjavu glavnog projektanta da je tipski projekt međusobno usklađen i cjelovit.

Konačno, kao osobito važna dopuna ističe se novi, peti stavak u članku 90. Zakona, koji glasi:

„Ako tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi izjavljenoj protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka poništi rješenje javnopravnog tijela o obustavi postupka, javnopravno tijelo dužno je postupiti prema odluci tijela nadležnog za odlučivanje o žalbi u roku od 15 dana od dana primitka drugostupanjskog rješenja za građevine razvrstane u skupine 2.a i 2.b, odnosno u roku od 30 dana za građevinu razvrstanu u 1. skupinu građevina.“.

Dakle, izričito je propisana obveza javnopravnog tijela postupiti sukladno odluci tijela nadležnog za odlučivanje o žalbi, i to u roku 15, odnosno 30 dana.

Od nekih drugih izmjena u ovom poglavlju ističe se brisanje riječi „i vodnih doprinosa“ u članku 69. st. 3. Zakona, i to po prijedlogu u postupku savjetovanja, a s obrazloženjem da se vodni doprinos više ne naplaćuje.

7. TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE GRAĐEVINSKE I UPORABNE DOZVOLE

Izmjene i dopune Zakona u ovom poglavlju obuhvaćaju jasnije određenje nadležnosti tijela nadležnih za izdavanje građevinske i uporabne dozvole, te jasno definiranje uvjeta koje službena osoba treba ispunjavati za vođenje postupaka i izdavanje akata.

Tako je člankom 100. Zakona točno propisano za koje građevine dozvole izdaje ministarstvo, dok je novim člankom 101. propisano koje uvjete mora ispunjavati službena osoba koja rješava u postupcima izdavanja građevinske dozvole, uporabne dozvole, uporabne dozvole za određene građevine te donošenja drugih upravnih i neupravnih akata koje izdaje ministarstvo, upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba i županije nadležno za upravne poslove graditeljstva, pa je to:

„1. službena osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij (razina 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a) tehničke znanosti, polje arhitektura, građevinarstvo, strojarstvo, elektrotehnika i geodezija, ako ima pet ili više godina radnog iskustva u struci, položen državni ispit ili

2. službena osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij (razina 7.1.sv ili 7.1.st HKO-a), polje pravo, ako ima pet ili više godina radnog iskustva u poslovima navedenim ovim člankom i položen državni ispit.

(2) Službene osobe koje su voditelji tehničkog pregleda moraju zadovoljiti uvjete iz stavka 1. točke 1. ovoga članka te imati položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i prostornoga uređenja, odnosno dužne su ga položiti u roku od godinu dana od dana zaposlenja.“.

U postupku savjetovanja s javnošću istaknute su brojne primjedbe u vezi sa zatečenim službenicima, odnosno istaknuto je da je propušteno „voditi računa o stvarnom stanju unutar upravnih tijela nadležnih za poslove graditeljstva i činjenicu manjka kadra tehničke struke.“⁸ Takve primjedbe prihvaćene su pa su regulirane u prijelaznim odredbama, člankom 69., koji glasi:

„(1) Županije, Grad Zagreb, veliki gradovi i gradovi čija upravna tijela obavljaju upravne poslove graditeljstva dužni su se u pogledu službenih osoba ovlaštenih za rješavanje i izdavanje akata uskladiti s odredbama članka 32. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Zatečeni službenici koji udovoljavaju uvjetima iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, a nemaju položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i prostornoga uređenja dužni su ga položiti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Zatečeni službenici sa strukom različitom od struke propisane člankom 32. stavkom 1. ovoga Zakona i/ili službenici koji imaju za jedan stupanj nižu stručnu spremu od stručne spreme propisane člankom 32. stavkom 1. ovoga Zakona nakon usklađenja iz stavka 1. ovoga članka ostaju na poslovima vođenja postupka izdavanja građevinske dozvole, uporabne dozvole, uporabne dozvole za određene građevine te druge upravne i neupravne akte ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju najmanje pet godina radnog iskustva na tim poslovima.

(4) Iznimno od članka 32. stavka 2. ovoga Zakona, zatečeni službenici koji imaju završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij (razina 6. sv ili 6. st HKO-a) tehničke znanosti, polje arhitektura, građevinarstvo, strojarstvo ili elektrotehnika, mogu i dalje biti voditelji tehničkog pregleda ako imaju najmanje pet godina radnog iskustva na tim poslovima, uz uvjet da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona polože stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva i prostornoga uređenja.“.

8. GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Članku 107.a Zakona dodan je novi stavak 3. kojim je propisano objavljivanje na elektroničkoj oglasnoj ploči najmanje 30 dana građevinske dozvole za građenje građevine razvrstane u 1. skupinu koja je bila predmet postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Glede zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole i dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev došlo je do promjena koje se uglavnom odnose na digitalizaciju postupka. Sukladno izmijenjenom članku 108. Zakona zahtjev se podnosi elektroničkim putem, a prilozi se prilažu u elektroničkom obliku. Podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za građevinu za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola donekle je olakšano time što nije potrebno priložiti lokacijsku dozvolu, odnosno zahtjevu se uz dokumente iz stavka 2. toga članka prilaže parcelacijski elaborat koji je potvrdilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina za građevinu za koju je lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili je lokacijskom dozvolom određen obuhvat zahvata u prostoru unutar kojeg se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom.

Glede dokaza pravnog interesa iz članka 109. Zakona također je došlo do određenih izmjena od kojih je najvažnija ona u stavku 6., koji glasi:

„Iznimno od stavka 5. ovoga članka, za građevine linijske infrastrukture investitor nije dužan dostaviti dokaz da je podnio zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa za građenje na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ako nakon njezine izgradnje zemljište i dalje ostaje u vlasništvu Republike Hrvatske, osim u slučaju potrebe osnivanja prava služnosti na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske u korist druge pravne ili fizičke osobe.“.

Navedena izmjena donosi rasterećenje investitora i ubrzanje postupka izdavanja građevinske dozvole ukidanjem obveze dostavljanja pravnog interesa za građenje infrastrukturnih linijskih građevina na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, ako je za građenje utvrđen interes Republike Hrvatske.⁹

Nadalje, potpuno je izmijenjen članak 116. Zakona (Poziv na uvid u spis predmeta) koji donosi usklađenje s elektroničkim sustavom u vezi s načinom pozivanja stranaka na uvid u spis predmeta. Pritom, uzima se u obzir broj stranaka koje sudjeluju u postupku izdavanja građevinske dozvole, za razliku od dosadašnjeg načina koji se temeljio na broju nekretnina s kojima neposredno graniči građevina za koju se izdaje građevinska dozvola. U slučaju izdavanja građevinske dozvole u postupku u kojem sudjeluje deset stranaka ili više, stranke se na uvid u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na elektroničkoj oglasnoj ploči. U slučaju izdavanja građevinske dozvole u postupku u kojem sudjeluje manje od deset stranaka, poziv za uvid u spis predmeta stranci koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac, dostavlja se u korisnički pretinac putem sustava e-građani, odnosno osobnom dostavom na kućnu adresu. Usto, propisuje se da se dostava građevinske dozvole smatra izvršenom osmoga dana od dana kada je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka državne elektroničke infrastrukture.¹⁰

Radi usklađenja s elektroničkim sustavom donesene su izmjene i u članku 120. Zakona, kojim je propisana dostava građevinske dozvole, u članku 113. st. 2. Zakona glede ovjere glavnog projekta kao sastavnog dijela građevinske dozvole – ovjerava ga službena osoba tijela graditeljstva kvalificiranim elektroničkim potpisom, zatim u članku 131. Zakona glede prijave početka građenja, novim stavkom 4. članka 135. Zakona, kojim je propisana dužnost ministarstva trajno čuvati građevinski dnevnik u elektroničkom obliku na medijima koji omogućuju trajnost elektroničkog zapisa za utvrđeno vrijeme čuvanja. Usto, donesene su i izmjene u članku 137. Zakona pa se zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi elektroničkim putem, a prilozi se prilažu u elektroničkom obliku, i u članku 143. novim stavkom 4., prema kojem priloge uz prijavu pokusnog rada mora izraditi ovlašteni inženjer, odnosno ovlašteni arhitekt, a prilažu se u elektroničkom obliku, potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom. Nadalje, sukladno članku 148. Zakona, tijelo graditeljstva dostavu izvršne uporabne dozvole, kao i geodetska snimka, geodetski elaborat i/ili drugi akt iz članka 137. st. 2. podst. 6. toga Zakona, obavlja katastarskom uredu elektroničkim putem, a ne više putem elektroničke oglasne ploče. Sukladno članku 154. st. 1. Zakona, u prijavi početka radova na uklanjanju građevine vlasnik je dužan navesti izvođača i nadzornog inženjera te priložiti projekt uklanjanja građevine u elektroničkom obliku.

Odredbom članka 125. Zakona propisano je da se izvršna, odnosno pravomoćna građevinska dozvola može po zahtjevu investitora izmijeniti, dopuniti i poništiti, a novim stavkom 4. izričito je propisano da je u slučaju poništenja građevinske dozvole iz stavka 1. istog članka investitor dužan građevnu česticu dovesti u uredno stanje.¹¹

Glede građenja bez građevinske dozvole u članku 128. Zakona dodatno je omogućeno protivno prostornom planu projektirati, graditi i izvoditi radove na postojećoj zgradi ili građevnoj čestici postojeće zgrade kojima se ugrađuje, odnosno gradi dizalo te vanjsko čelično stubište za potrebe evakuacije u slučaju požara. Glede posebnih slučajeva građenja (građenje bez građevinske dozvole u slučaju izvanrednih stanja) propisano je da se takve građevine grade na temelju glavnog projekta, a njihova isporuka može biti po dijelovima, ovisno o radovima koji se izvode. Ako se protivno prostornom planu gradi građevina za koju se naknadno ne može ishoditi građevinska dozvola, ona se može graditi na temelju tehničkih rješenja s elementima glavnog projekta u smislu zadovoljavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za čija tehnička rješenja nije potrebno ishoditi akte nadležnih javnopravnih tijela glede usklađenosti s posebnim propisima.

Dodatno, u poglavlju „Uporaba građevina“, u vezi s tehničkim pregledom, novom odredbom članka 140. st. 3. Zakona propisano je da se, za građevine i radove za koje je obveza izdavanja uporabne dozvole propisana pravilnikom iz članka 128. toga Zakona, na tehnički pregled pozivaju investitor i javnopravna tijela koja su u posebnom postupku utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu glavnog projekta.

9. ZAKLJUČAK

Predstavljajući u Hrvatskom saboru izmjene i dopune Zakona o gradnji, potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić ujedno je najavio i donošenje novog zakona o gradnji u 2025. kojim će se dodatno pojednostavniti postupak izgradnje obiteljskih kuća, odnosno postupak ishođenja građevinskih dozvola, kao i izdavanja građevinskih dozvola za višestambene zgrade i druge građevine. Najavljeno je i da će se novim zakonom omogućiti legalizacija svih zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011., koje ispunjavaju kriterije.

U postupku savjetovanja s javnošću za ZIDZOG/24 izneseni su i neki opći komentari koji su primljeni na znanje te bi se o njima trebalo voditi računa prilikom izrade novog zakona o gradnji. Kao važnije ističu se primjedbe Hrvatske gospodarske komore na članak 74. Zakona, glede obveze izrade izvedbenog projekta, jer trenutačno, fakultativno, uređenje kod složenijih građevina uzrokuje nejasnoće i zastoje u izvođenju radova kada izvedbeni projekt nije ugovoren niti izrađen. Također, ističe se i primjedba na članak 132. Zakona, kojim se jedinicama lokalne samouprave daje ovlast da donose odluke o privremenoj zabrani rada (zemljani radovi i izgradnja konstrukcije građevine) u određenim razdobljima godine, i to glede prijedloga da se preciznije odrede uvjeti i obujam djelatnosti koje mogu biti predmet takve zabrane.¹²

Naposljetku, ukazujemo na nepotrebno ograničavanje pojma stranke posebnim odredbama Zakona o gradnji (ali i drugim, posebnim zakonima), jer je pojam stranke definiran u temeljnim odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09 i 110/21). Prilikom donošenja novog zakona o gradnji potrebno je razmotriti izmjenu tih odredbi, a „u slučaju da zakonodavac ostane pri definiranju pojma stranke kako je to trenutno učinjeno, potrebno je dodatno razmotriti odredbe o osobnoj dostavi iz članka 120. st. 1. Zakona, uzimajući u obzir da ako svaka stranka iz postupka ima pravo žalbe na građevinsku dozvolu, a rok je prekluzivan, nužno je svim strankama pokušati obaviti osobnu dostavu (bez obzira na to jesu li one i sudjelovale u postupku).“¹³