Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17 - u nastavku teksta: Zakon) u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena je Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (u nastavku teksta: Direktiva (EU) 2015/849) te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (u nastavku teksta: Uredba (EU) 2015/847) te Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (u nastavku teksta: Uredba (EU) 1889/2005).

U sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (u nastavku teksta: Sustav) u Republici Hrvatskoj definirana je uloga svakog dionika i njihova međusobna suradnja, a čine ga: 

• tijela prevencije: obveznici (kreditne institucije, institucije za platni promet, faktoring društva, društva za osiguranje, odvjetnička društva, revizorska društva, porezni savjetnici i drugi), Ured za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajna jedinica (u nastavku teksta: Ured)

• nadzorna tijela: nadzorne službe ministarstva nadležnog za financije (Porezna uprava, Carinska uprava i Financijski inspektorat), Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te tijela kaznenog progona (Policija i Državno odvjetništvo). 

Ključni elementi i mjere tijela prevencije su procjena rizika i dubinska analiza klijenta primjenom standarda »upoznaj svoga klijenta« (utvrđivanje i provjeravanje identiteta stranke te utvrđivanje i provjeravanje identiteta stvarnog vlasnika stranke i dr.), prijava sumnjivih transakcija Uredu prije obavljanja same transakcije bez obzira na iznos, ako postoje razlozi za sumnju da je riječ o pranju novca i financiranju terorizma te specifična ovlast Ureda za izdavanje naloga za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije na rok od najdulje 120 sati.

Provođenje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane obveznika te aktivnosti Ureda i drugih nadležnih državnih tijela iz sustava rezultiralo je znatnim napretkom u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj. 

Vijeće Europe, Ujedinjeni narodi, Europska unija, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, dakle sve relevantne međunarodne organizacije i institucije, ocijenile su hrvatski model i preventivni sustav kao suvremen i većim dijelom usklađen s međunarodnim standardima. Učinkovitost našeg sustava kao i njegova usklađenost s međunarodnim standardima kontinuirano i periodički procjenjuju licencirani međunarodni eksperti Vijeća Europe, Posebnog odbora za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL). Izvješća o ocjeni Republike Hrvatske usvojena su na plenarnim sjednicama MONEYVAL-a u Strasbourgu.

MONEYVAL je u Republici Hrvatskoj proveo četiri procjene učinkovitosti i usklađenosti toga sustava. Procjena učinkovitosti provedena je na temelju tada važećih Preporuka FATF-a za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma i EU standarda. Preporuke FATF-a (engl. Financial Action Task Force) jesu međunarodni standardi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma izdani od Skupine zemalja za financijsku akciju.

Uvažavajući sve netom navedeno, stvarno stanje u prevenciji pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj može se ocijeniti kao pozitivno i zadovoljavajuće, što potvrđuje i činjenica da se Republika Hrvatska do sada nije našla niti na jednoj »crnoj listi« nekooperativnih jurisdikcija prema FATF-u.

Imajući na umu ocjenu stanja sustava, odnosno radi transpozicije Direktive (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (u nastavku teksta: Direktiva 2018/843), donosi se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (u nastavku teksta: Izmjena Zakona). Izmjena Zakona objavljena je u Narodnim novinama, broj 39 od 17. travnja 2019.

Polazeći od glavnih ciljeva za daljnjom harmonizacijom preventivnog zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije te radi jačanja učinkovitosti zaštite financijskog sustava od zloporabe za pranje novca i financiranje terorizma poboljšanjem postojećih i uvođenjem novih preventivnih mjera i standarda, Izmjenom Zakona uređena su sljedeća pitanja:

Podrobnije se propisuje provođenje Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u svrhu prepoznavanja, procjene, razumijevanja i smanjenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma, uključujući i statističke podatke koje su dužna voditi tijela iz sustava. Osim podataka propisanih Zakonom, Nacionalna procjena rizika sadržavat će i podatke o institucionalnoj strukturi i općim postupcima sustava, uključujući, između ostalog, podatke o Uredu, Poreznoj upravi i državnim odvjetništvima te podatke o osiguranim financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima tih tijela, u mjeri u kojoj su te informacije dostupne te podatke o aktivnostima poduzetim na državnoj razini i podatke o financijskim sredstvima i kadrovskim kapacitetima koji su dodijeljeni za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma javnopravnim i drugim tijelima iz članka 120. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17 i 39/19).

Podrobnije se propisuje pristup temeljen na procjeni rizika koju provode obveznici za svoje stranke, prilikom provođenja mjera dubinske analize, a koja uključuje procjenu rizika povezanu s geografskim područjem te s proizvodima, uslugama, transakcijama i kanalima koji se koriste za isporuku tih proizvoda i usluga. Tako se dodaju novi čimbenici rizika povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik: transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značenja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti te s bjelokošću i zaštićenim vrstama. 

Izmjenom Zakona po prvi put se u domaće zakonodavstvo uvode definicije pojmova virtualne imovine i valute kao i pružatelja skrbničke usluge novčanika te se u popis obveznika primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta te pružanja skrbničke usluge novčanika.

Radi povećanja transparentnosti podataka o stvarnom vlasništvu i smanjenja mogućnosti zloporabe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao možebitnih počinitelja kaznenih djela pranja novca, uključujući i porezne prijevare te za sprječavanje financiranja terorizma, a radi raspolaganja točnim informacijama o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata osnovanih u državama članicama, uvodi se javni pristup podatcima koji se nalaze u Registru stvarnih vlasnika.

Popis istaknutih javnih dužnosti iz Zakona usklađen je s Direktivom (EU) 2015/849 tako da je primjenjiv i na domaće i na inozemne politički izložene osobe. Međutim, Direktivom (EU) 2018/843 propisano je da je svaka država članica dužna objaviti popis istaknutih javnih dužnosti u svojoj državi. Stoga je predviđeno da ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti Ured objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Direktivom (EU) 2018/843, pa tako i Izmjenom Zakona podrobnije se propisuje međunarodna suradnja Ureda kao financijsko-obavještajne jedinice, na način da Ured određuje kontaktnu točku unutar svoje organizacijske strukture koja će biti odgovorna za zaprimanje zahtjeva za informacije od financijsko-obavještajnih jedinica iz drugih država članica.

Direktivom (EU) 2018/843 propisuje se da bi nadležna nadzorna tijela trebala moći surađivati i razmjenjivati povjerljive informacije bez obzira na njihovu prirodu ili status. U tu svrhu Izmjenom Zakona propisuje se pravna osnova na temelju koje će nadležna nadzorna tijela moći surađivati i razmjenjivati informacije na domaćoj i na međunarodnoj razini.

Odredbe Zakona koje je bilo potrebno izmijeniti sukladno preporukama MONEYVAL-a, usvojenima na 56. plenarnoj sjednici održanoj u Strasbourgu 3.-6. srpnja 2018. jesu sljedeće:

• preciznije propisati da su obveznici dužni čimbenike rizika primjenjivati kumulativno te je stoga kod nabrajanja pojedinih čimbenika rizika brisana riječ »ili«, u kontekstu procjene rizika pojedinoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije, a u skladu s Preporukom 5 FATF-a koja govori o dubinskoj analizi stranke.

• Propisati da su obveznici dužni prikupiti određene dodatne podatke i za domaće pravne osobe, umjesto samo za strane pravne osobe, što je u kontekstu utvrđivanja i provjere identiteta pravne osobe, a isto tako i u skladu s Preporukom 5 FATF-a.

• Zakonom je već propisano da obveznici smiju primjenjivati mjere pojednostavnjene dubinske analize isključivo u slučajevima niskog rizika od pranja novca i financiranja terorizma. Međutim, glede scenarija rizika bilo je potrebno precizirati da obveznici ne smiju primjenjivati mjere pojednostavnjene dubinske analize u slučajevima kada se primjenjuju »scenariji višeg rizika«, što obuhvaća i srednji rizik, umjesto samo u slučajevima kada se primjenjuju »scenariji visokog rizika«. 

• Propisati da ako su u trećoj državi minimalni standardi za provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma viši od mjera propisanih našim Zakonom, obveznik je dužan osigurati da njegove podružnice i društva kćeri usvoje i provode odgovarajuće mjere u skladu s pravom treće države, uključujući i mjere zaštite podataka. Sve je u kontekstu obveza provođenja mjera u trećoj državi, a u skladu s Preporukom 22 FATF-a, koja obrađuje podružnice i društva kćeri u trećim državama.

Osim već navedenog, MONEYVAL je na 56. plenarnoj sjednici donio zaključak da je u zakonodavnom okviru Republike Hrvatske potrebno izmijeniti i dopuniti:

• Kazneni zakon - dovršiti zakonodavnu proceduru u dijelu usklađivanja s Preporukama FATF-a kaznenog djela pranja novca iz članka 265. Kaznenog zakona te pojedinih odredaba koje se tiču privremenog oduzimanja i oduzimanja predmeta te imovinske koristi stečene kaznenim djelom. Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona objavljen je u Narodnim novinama, broj 118/18 te stupio na snagu 4. siječnja 2019. 

• Zakon o osiguranju - dovršiti zakonodavnu proceduru u smislu usklađivanja s Preporukama FATF-a onih odredaba kojima se sprječava da suradnici osoba osuđenih za kaznena djela postanu stvarni vlasnici ili imatelji kvalificiranih udjela u osiguravajućim društvima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju objavljen je u Narodnim novinama, broj 112 te stupio na snagu 22. prosinca 2018.

• Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja - uskladiti ovaj propis s Preporukama FATF-a kako bi se uklonili i preostali nedostatci glede provedbe Specijalne preporuke III FATF-a - zamrzavanje imovine terorista. Izrađen je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja, ažurirana je većina članaka te se očekuje da se će riješiti utvrđeni nedostatci. Za proceduru donošenja ovog propisa predviđena su dva redovita čitanja i usvajanje na Saboru do kraja ovog polugodišta.