Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (u nastavku teksta: Zakon) objavljen je u Narodnim novinama,  br. 85/15. od 1. kolovoza 2015., a stupio je na snagu 9. kolovoza 2015^[1]. S obzirom na to da je prijašnji Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti,  koji  se primjenjivao^[2],  doživio osam izmjena i dopuna, a radi njegove lakše i učinkovitije primjene u praksi, kako subjekata na koje se propis odnosi, tako i nadležnih upravnih i drugih tijela koja ga primjenjuju ili provode nadzor nad njegovom primjenom, zakonodavac je predložio donošenje novog zakona. Novim Zakonom stvoren je povoljniji pravni okvir za realizaciju ciljeva utvrđenih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020^[3].

Zakonom se uređuju način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost, koja je u smislu tog Zakona,  pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja, ali i pripremanje jela, pića i napitaka za potrošnju na drugom mjestu s ili bez usluživanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i slično) i opskrba tim jelima, pićima i napitcima (catering).^[4] Tako je Zakonom propisano da ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati ugostitelji (trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti), ali i taksativno navedene pravne osobe iz članka 5. stavka 2. Zakona, pod  uvjetima  propisanim Zakonom za ugostitelja.^[5] To konkretno znači da  navedene pravne osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost bez njihove formalne registracije kao ugostitelja ( tj. bez osnivanja trgovačkog društva ili obrta), ali pod istim uvjetima kao ugostitelji, tj. prilikom pružanja ugostiteljskih usluga navedene osobe trebaju ispunjavati uvjete i obveze propisane ovim Zakonom  za ugostitelja. U odnosu na dosadašnji Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, sada se ovim Zakonom  omogućava i galerijama, koje obavljaju muzejsku djelatnost, da obavljaju ugostiteljsku djelatnost u svojim poslovnim prostorijama i prostorima,  pod istim uvjetima kao muzeji.

-PRUŽANJE USLUGA PREHRANE, PIĆA I NAPITAKA NA KOJE SE NE PRIMJENJUJU ODREDBE OVOGA ZAKONA

Zakonom je proširen krug osoba, u odnosu na dosadašnji Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, na koje se, uz poštivanje propisanih uvjeta i načina pružanja određenih usluga smještaja, prehrane, pića i napitaka, ne primjenjuju odredbe ovog Zakona.^[6]
Tako se ovim Zakonom omogućava pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka, koje organiziraju dobrovoljna vatrogasna društva za svoje članove, članove drugih vatrogasnih organizacija te građane, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja, obilježavanja obljetnica i ostalih vatrogasnih manifestacija, do najviše četiri puta u jednoj kalendarskoj godini, uz prethodnu prijavu mjesno nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma prema svome sjedištu, najkasnije tri dana prije održavanja navedenih događanja, uz obvezu izdavanja čitljivog i točnog računa za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu.
Pored navedenog, ovim Zakonom omogućava se i udrugama umirovljenika  pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka za svoje članove, u svojim klupskim prostorijama, budući se radi o posebno osjetljivoj skupini naših građana, koji u pravilu ne koriste usluge ugostiteljskih objekata, već ostvaruju potrebu za socijalnim kontaktima kroz svoje klubove. Važno je istaknuti da navedne usluge udruge umirovljenika mogu organizirati bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. 
Zakonodavac je, također, omogućio  udrugama i ustanovama nacionalnih manjina  da u svojim prostorijama i prostorima održavanja manifestacija radi očuvanja, promicanja i iskazivanja nacionalnog i kulturnog identiteta organiziraju pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka.

Zakonom je propisano da pod određenim uvjetima i na na određeni način pravne i fizičke osobe, te državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu u svojim poslovnim prostorijama i prostorima za vrijeme trajanja radnog vremena organizirati usluge prehrane, napitaka i bezalkoholnih pića za potrebe svojih djelatnika, a udruge za svoje članove u svojim poslovnim prostorijama i prostorima dok se obavlja njihova osnovna djelatnost ili aktivnost, ali bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. Navedena ograničenja bilo je neophodno propisati ovim Zakonom kako bi se onemogućilo stvaranje nelojalne konkurencije ugostiteljima.

Odredbe ovoga Zakona, također, se ne primjenjuju ni na organiziranje prehrane i smještaja, koje organiziraju izviđačke udruge za svoje članove, te snage sustava civilne zaštite u slučaju velikih nesreća i katastrofa.  

Važno je istaknuti da je zakonodavac propisao kod pružanja naprijed navedenih usluga, da će se iste smatrati obavljanjem neregistrirane ugostiteljske djelatnosti, ukoliko se obavljanje radnji ili usluga vrši u uvjetima i na način koji upućuju na obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a osoba koja ih obavlja ne može dokazati zakonitost svoga poslovanja.^[7]

U  Zakonu su izvršene značajne promjene, u odnosu na dosadašnji Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, koje se odnose na propisivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata.^[8] Tako se Zakonom utvrđuje minimalno radno vrijeme ugostiteljskih objekata, osim u slučaju ugostiteljskih objekata svih vrsta iz skupina “Hoteli”, “Kampovi” i “Ostali ugostiteljski objekti za smještaj” koji sada, prema ovom Zakonu, obvezno moraju raditi od 00:00 do 24:00 sata svaki dan, s tim daugostiteljski sadržaji u navedenim smještajnim objektima ne moraju raditi u tako propisanom radnom vremenu, već onom radnom vremenu koje odredi ugostitelj, ali je u tom slučajuugostitelj dužan na vidan način unutar ugostiteljskog objekta za smještaj istaknuti tako određeno radno vrijeme pojedinih ugostiteljskih sadržaja i pridržavati se istog.
Također se Zakonom daje veća ovlast predstavničkim tijelima jedinica lokalne samoupave, koja mogu svojim odlukama odrediti i duže radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani” i“Barovi” na svom području od onog koje je propisano Zakonom, te mogu odrediti radno vrijeme kako za pojedine vrste ugostiteljskih objekata, tako i za pojedina naselja, kao i uvjete pod kojima u tim slučajevima ugostiteljski objekti mogu raditi, ali uz mišljenje   turističkog vijeća turističke zajednice tog područja. Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ovlaštena su propisivati svojim odlukama i radno vrijeme na otvorenim prostorima ugostiteljskih objekata, zatim radno vrijeme ugostiteljskih objekata iz skupina “Objekti jednostavnih usluga” i “Catering objekti” za sve, ili za samo pojedine vrste ugostiteljskih objekta tih dviju skupina.

Zakonodavac je odredio rok predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave od tri mjeseca, od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, za donošenje odluka na osnovi ovlaštenja iz tog Zakona ( dakle, do 9. studenog 2015.), a do tada ostaju na snazi odluke koje je donijelo predstavničko tijelo, ali u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.^[9]

Važno je istaknuti da se ovim Zakonom, zbog nepridržavanja propisanog radnog vremena više ne propisuje, kao sankcija, donošenje upravne mjere zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnostiod turističkih inspektora Ministarstva turizma i izvršenje te mjere pečaćenjem ugostiteljskog objekta, kao i tzv. "otkup pečaćenja" u iznosu od 30.000,00 kuna. Umjesto navedne mjere, ovim Zakonom je za prekršitelje, koji se ne pridržavaju propisanog radnog vremena, propisana  novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 30.000,00 kuna za pravnu osobu i fizičku osobu-obrtnika, te za odgovornu osobu u pravnoj osobi, propisana je novčana kazna u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna. Također je u Zakonu propisano da za navedeni prekršaj turistički inspektor može pravnoj i fizičkoj osobi-obrtniku naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 2.000,00 kuna, a odgovornoj osobi u pravnoj osobi u iznosu od 1.500,00 kuna, osim u slučaju ponavljanja tog prekršaja, u istom ugostiteljskom objektu, a za koji prekršaj je tada propisana novčana kazna u iznosu od 15.000,00 do 90.000,00 kuna.

U Zakonu su izvršene značajne izmjene i dopune glede propisanih dosadašnjih obveza ugostitelja u obavljanju ugostiteljske djelatnosti.^[10]Stoga se zbog važnosti i bolje preglednosti, u nastavku teksta, navode obveze ugostitelja  sukladno odredbama ovog Zakona, koje utvrđuje turistički inspektor Ministarstva turizma u inspekcijskom nadzoru poslovanja ugostiteljskog objekta.
Turistički inspektor će, u inspekcijskom, utvrditi: da lije ugostitelj ishodio rješenje nadležnog ureda, odnosno Ministarstva turizma da ugostiteljski objekt ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona; da li ugostiteljski objekt ispunjava minimalne uvjete za vrstu, odnosno kategoriju, posebni standard i oznaku kvalitete;da li je ugostitelj na ulazu u ugostiteljski objekt odnosno u ulazu ugostiteljskog objekta smještenog u građevini zaštićenoj kao kulturno dobro, vidno istaknuo na propisani način, natpis s oznakom vrste ugostiteljskog objekta, odnosno vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, oznake kvalitete utvrđene rješenjem nadležnog ureda odnosno Ministarstva turizma; da li je na ulazu u objekt vidno istaknuta obavijest o radnom vremenu, radnim odnosno neradnim danima,  da li se ugostitelj pridržava istaknutog radnog vremena, te da li se pridržava  propisanog radnog vremena; da li je ugostitelj utvrdio kućni red u ugostiteljskim objektima za smještaj i istaknuo ga na recepciji, te izvadak iz kućnog reda istaknuo u svim sobama i apartmanima; da li je ugostitelj utvrdio normative o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće i napitak, pruža li usluge u količinama i kakvoći sukladno normativima, da li je normativ za vrijeme rada u ugostiteljskom objektu, te da li je ugostitelj na zahtjev normativ predočio gostu;da li je ugostitelj vidno istaknuo cijene usluga koje nudi na hrvatskom i najmanje jednom svjetskom jeziku, na način dostupan gostima i da li se pridržava istaknutih cijena, a kod pružanja usluga smještaja da li je u cjenicima istaknuo i iznos boravišne pristojbe, te da li je cjenike (jelovnike i/ili karte pića) stavio na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka; da li je ugostitelj izdao gostu čitljiv i točan račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu s naznakom vrste, količine i cijene pruženih usluga, odnosno odobrenog popusta, te da li kod pružanja usluga smještaja navodi u računu i iznos boravišne pristojbe, ili račun za pružene usluge gostu, u slučaju kada gost koristi ugostiteljske usluge putem turističke agencije ili drugog naručitelja usluge, ne izda turističkoj agenciji ili drugom naručitelju usluge; da li je ugostitelj onemogućio iznošenje pića i napitaka radi konzumiranja izvan zatvorenih prostora ugostiteljskog objekta iz skupine „Barovi“ koji ispunjavaju uvjete za rad noću (noćni klub, noćni bar, disco klub) i rade od 21,00 do 6,00 sati; da li ugostitelj na propisani način vodi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smještaj; da li ugostitelj omogućuje gostu podnošenje pisanih prigovora u ugostiteljskom objektu i bez odgađanja pisanim putem potvrđuje njegov primitak, da li omogućuje gostu podnošenje pisanog prigovora putem pošte, telefaksa ili elektroničke pošte, da li je u ugostiteljskom objektu vidljivo istaknuo obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora, da li je u pisanom obliku odgovorio na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, te da li vodi i čuva evidenciju prigovora gostiju godinu dana od dana primitka pisanog prigovora; da li suu ugostiteljskom objektu za smještaj osigurani gosti od posljedica nesretnog slučaja; da li je ugostitelj pisanim putem obavijestio nadležni ured odnosno Ministarstvo turizma o trajnom prestanku obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu, u roku od osam dana od nastale promjene; da li je ugostitelj, koji u ugostiteljskom objektu pruža usluge naturistima, uz naziv vrste ugostiteljskog objekta, istaknuo i oznaku da se u tom objektu pružaju usluge naturistima; da li prilikom oglašavanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju, ugostitelj koristi oznaku propisane vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, odnosno oznake kvalitete koja je utvrđena rješenjem nadležnog ureda odnosno Ministarstva turizma; da li ugostitelj pruža ugostiteljske usluge koje su utvrđene rješenjem  nadležnog ureda odnosno Ministarstva; da li se ugostiteljprema gostu odnosi uljudno, korektno i profesionalno; da li ugostitelj ispunjava uvjete odgovarajućeg stupnja i vrste obrazovanja, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita, potrebnih za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ovisno o vrstama  ugostiteljskih objekata odnosno da li ima zaposlenu osobu koja ispunjava te uvjete; da li ugostitelj uslužuje, odnosno dopušta konzumiranje alkoholnih pića, drugih pića i/ili napitaka koji sadrže alkohol u ugostiteljskom objektu osobama mlađim od 18 godina, da li je na vidljivom mjestu u ugostiteljskom objektu istaknuo oznaku o zabrani usluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića, drugih pića i/ili napitaka koji sadrže alkoholosobama mlađim od 18 godina, te da li uslužuje alkoholna pića u ugostiteljskom objektu u određenom razdoblju tijekom dana, ukoliko je to zabranilo predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
Zakonodavac je omogućio ugostitelju da smije povremeno (za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i slično) pružati ugostiteljske usluge izvan svoga ugostiteljskog objekta,aliuz odobrenje jedinice lokalne samouprave, te sukladno već ishođenom rješenju nadležnog ureda, odnosno Ministarstva turizma. Također je zakonodavac ovlastio predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave da odredi prostore na javnim površinama na kojima mogu biti postavljeni objekti u kiosku, nepokretnom vozilu i priključnom vozilu, šatoru, na klupi, kolicima i sličnim napravama opremljenim za pružanje ugostiteljskih usluga, a  za postavljanje navedenih ugostiteljskih objekata na prostoru koje je u privatnom vlasništvu, ugostitelj mora ishoditi odobrenje jedinice lokalne samouprave.

Zakonom je propisano da ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove ugostiteljstva prema mjestu sjedišta objekta ( u daljnjem tekstu: nadležni ured), na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju, te utvrđuje i ispunjavanje uvjeta za posebni standard i dodjelu oznake kvalitete za ugostiteljske objekta iz skupina „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“, „Restorani“ i „Barovi“.
Ministarstvo turizma, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje ispunjavanje uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskih objekata iz skupine „Hoteli“ za koje se kategorije označavaju zvjezdicama i iz skupine „Kampovi“ za vrste kampova koji se kategoriziraju, te na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje ispunjavanje uvjeta za posebni standard, odnosno dodjelu kvalitete za ugostiteljske objekta iz skupina „Hoteli“ i „Kampovi“. Također, Ministarstvo turizma, po službenoj dužnosti, provodi svakečetiri godine ponovnu kategorizaciju navedenih ugostiteljskih objekata. Troškove postupka snosi ugostitelj, a rješenja kojima se usvaja zahtjev ugostitelja, upisuju se u Središnji registar.

Ovim Zakonom osniva se Središnji registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu, kao jedinstveni elektronički sustav, koji sadrži podatke koji se upisuju na temelju rješenja kojima se usvaja zahtjev ugostitelja, ili kojima se ukidaju rješenja, a koja izdaje Ministarstvo turizma, odnosno nadležni ured, na temelju ovoga Zakona. Dakle, Središnjim registrom biti će obuhvaćeni svi ugostitelji i drugi pružatelji ugostiteljskih usluga, odnosno svi ugostiteljski objekti, objekti u domaćinstvu građana i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u kojima se pružaju ugostiteljske usluge. Zakonodavac je propisao da je Središnji registar javan.^[11]

Novinau Zakonu je i to da se omogućuje ugostitelju pružanje usluga smještaja u objektima vrste soba, apartman, studio apartman i kuća za odmor, ne samo u poslovnom prostoru, kako je to bilo do sada, već i u prostoru stambene namjene, i to ne više samo privremeno do do kraja 2016. godine. Dakle, ovim Zakonom izjednačuju se iznajmljivači i ugostitelji koji pružaju usluge smještaja u smještajnim objektima vrste soba, apartman, studio apartman i kuća za odmor da mogu pružati te usluge neovisno o organizacijskom obliku, i u poslovnim i u stambenim objektima, s obzirom da se radi o tihoj djelatnosti.^[12]

Također je sada Zakonom omogućeno izdavanje privremenog rješenja ugostitelju, pod određenim uvjetima, osim za ugostiteljski objekt vrste kamp i za ugostiteljske objekte vrste hotel i turističko naselje, koji se nalaze na turističkom i/ili ostalom građevinskom zemljištu koje je neprocjenjeno u postupku pretvorbe i privatizacije.^[13]

Zakonom je zabranjeno kampiranje izvan ugostiteljskih objekta iz skupine „Kampovi“, kao i izvan kampova u domaćinsvu građana i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, te prostora određenih za kampiranje, a koje određuju jedinice lokalne samouprave, javne ustanove i druge pravne osobe, koje upravljaju određenim područjem ovisno o svrsi kampiranja. Međutim, zakonodavac je iznimno dozvolio za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija, te organiziranim putovanjima kanuima i sličnim plovilima po moru, jezerima i rijekama, biciklima i slično organizirano kampiranje izvan kampova za vrijeme održavanja navedenih  aktivnosti, na za to određenim prostorima.

Zakonom je propisano da ugostiteljske usluge u domaćinstvu može pružati fizička osoba – građanin ( u daljnjem tekstu: iznajmljivač). Iznajmljivačem se smatra  državljanin Republike Hrvatske, te državljani ostalih država članica Europskog gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije. Za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, ugostitelj je dužan ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.
Ovim Zakonom je propisana važna novina za građane koji žele pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Tako je zakonodavac, imajući u vidu da veliki broj građana nije u mogućnosti ishoditi dokaz da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena,s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama, naročito na otocima, a što je upravo bio jedan od uvjeta za ishođenje rješenja o odobrenju,  omogućio iznajmljivačima, koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju, pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena, na temelju privremenog rješenja o odobrenju. Naime, u navedenom slučaju, pod određenim uvjetima, izdati će se iznajmljivaču privremeno rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, ali najdulje do 31. prosinca 2016. godine, budući se taj rok ocjenjuje dostatnim s obzirom na predviđeno okončanje postupka legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada.^[14]Navedeno se, također, primjenjuje i na ishođenje privremenog rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koje može koristiti i komercijalni naziv, kao npr. turističko seljačko gospodarstvo, agroturizam i slično.

U Zakonu su izvršene određene izmjene i dopune, u odnosu na dosadašnji Zakon, glede obveza iznajmljivača, odnosno pružatelja ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, a vezano uz normativ koji mora za vrijeme rada imati u objektu, omogućavanja gostu podnošenja pisanog prigovora, pružanja ugostiteljskih usluga koje su utvrđene u rješenju nadležnog ureda, kao i zabrane usluživanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pića, drugih pića i/ili napitaka koji sadržavaju alkohol osobama mlađim od 18 godina.^[15]

Bitna novina u odnosu na dosadašnji Zakon je i to da je ovim Zakonom propisano da radno vrijeme obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom, unutar kojeg se mogu pružati ugostiteljske usluge, a da je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvodužno na ulazu u objekt u kojem pruža ugostiteljske usluge vidno istaknuti obavijest o radnom vremenusukladno odluci predstavičnog tijela jedinice lokalne samouprave, radnim odnosno neradnim danima i pridržavati se istaknutog radnog vremena. Iznimno, umjesto poslovanja sukladno radnom vremenu propisanog odlukom predstavničkog tijela, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može  poslovati i uz prethodni dogovor ili samo uz prethodni dogovor i/ili na poziv, u kom  slučaju istaknuta obvijest na ulazu u objekt mora sadržavati i podatke o kontaktu.^[16]

Zakonom je propisano da upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo turizma, a inspekcijski nadzor provode turistički inspektori Ministarstva turizma.

Pored turističkih inspektora, zakonodavac je propisao da nadzor nad zabranom usluživanja, odnosno dopuštanja konzumiranja alkoholnih pića, drugih pića i/ili napitaka koji sadržavaju alkohol osobama mlađim od 18 godina, provode i policijski službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, koji su sada Zakonom ovlašteni protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja u visini propisanoj ovim Zakonom.^[17]

U Zakonu su propisane upravne i prekršajne mjere koje je ovlašten poduzeti turistički inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora.

Zakonom je propisano da će turistički inspektor, u provedbi inspekcijskog nadzora u području ugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanja ugostiteljskih usluga, rješenjem zabraniti pravnoj ili fizičkoj osobi, do otklanjanja utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti daljnje obavljanje ugostiteljske djelatnosti, odnosno pružanje ugostiteljskih usluga, u dijelu u kojem se pružaju suprotno rješenju nadležnog tijela, odnosno Ministarstva turizma. Žalba uložena protiv tog  rješenje ne odgađa njegovo izvršenje. U slučaju kada je pravna ili fizička osoba otklonila nedostatke utvrđene navedenim rješenjem ili je iz drugog razloga prestala obveza izvršenja tog rješenja, turistički inspektor će, po službenoj dužnosi, u zapisniku o kontroli izvršenja rješenja navesti da je rješenje izvršeno.^[18]

U slučaju da ugostiteljski objekt ili objekt u kojem se pružaju pojedine ugostiteljske usluge ne udovoljava uvjetima propisanim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti i propisima donesenim na temelju tog Zakona,ili da ugostitelj odnosno pružatelj ugostiteljskih usluga pruža ugostiteljske usluge koje nisu utvrđene rješenjem nadležnog ureda odnosno Ministarstva turizma i/ili ne pruža ugostiteljske usluge koje su utvrđene rješenjem nadležnog ureda odnosno Ministarstva turizma, turistički inspektor naredit će otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti određujući rok u kojem se ti nedostaci i nepravilnosti moraju otkloniti. Međutim, turistički inspektor neće donositi rješenje kada su utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklonjeni tijekom inspekcijskog nadzora, što će turistički inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.Ako utvrđeni nedostaci i nepravilnosti ne budu otklonjeni u određenom roku, turistički  inspektor zabraniti će obavljanje ugostiteljske djelatnosti odnosno pružanje pojedinih ugostiteljskih usluga u objektu u kojem su utvrđeni nedostaci i nepravilnosti, dok se nedostaci i nepravilnosti ne otklone.^[19]

Zakonodavac je ovlastio turističkog inspektora  za donošenje usmenog rješenja u zapisniku o zabrani obavljanja ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu, odnosno pružanje ugostiteljskih usluga u objektu u slučaju ako nedostaci i nepravilnosti ugrožavaju zdravlje i život gostiju ili zaposlenog osoblja, dok se utvrđeni nedostaci  i nepravilnosti ne otklone.

Pored navedenog, turistički inspektor će donijeti  usmeno rješenje u zapisnik i u slučaju ako u provebi inspekcijskog nadzora utvrdi da osoba kampira na zemljištu u privatnom vlasništvu, izvan kampova iz skupine „Kampovi“ i kampova u domaćinstvu i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ili na javnoj površini izvan prostora za kampiranje određenih ovim Zakonom. Usmeno rješenje turistički inspektor će izreći vlasniku kamp-kućice, kamp-prikolice i druge kamp-opreme ili njegovom predstavniku, kojim će zabraniti na rok od 60 dana kampiranje i u svrhu kampiranja postavljanje kamp-opreme na tom zemljištu. Usmeno rješnje izvršava se odmah pečaćenjme kamp opreme ( šatora, kamp-prikolice, pokretne kućice, autodoma i druge odgovarajuće opreme za smještaj na otvorenom prostoru) ili na drugi odgovarajući način.Turistički inspektor je dužan otpravak usmenog rješenja otpremiti stranci u pisanom obliku u roku od osam dana od dana izricanja usmenog rješenja. Žalba se može izjaviti samo na pisani otpravak rješenja i ne odgađa njegovo izvršenje.^[20]

 

 

Ovim Zakonom znatno se smanjuju iznosi novčanih kazni za pojedine prekršaje, a propisuju se veći iznosi novčanih kazni za ponavljanje prekršaja, te se smanjuju i iznosi novčanih kazni koji se mogu izreći na mjestu izvršenja prekršaja.
Tako su ovim Zakonom propisane novčane kazne za prekršaje utvrđene inspekcijskim nadzorom, ovisno o težini počinjenog prekršaja, i to za pravnu osobu u najnižem iznosu od 2.500,00 kuna i najvišem iznosu od 30.000,00 kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi u najnižem iznosu od 2.000,00 kuna i najvišem iznosu od 10.000,00 kuna, za fizičku osobu - obrtnika u najnižem iznosu od 2.500,00 kuna i najvišem iznosu od 30.000,00 kuna, te za fizičku osobu u najnižem iznosu od 1.500,00 kuna i najvišem iznosu od 10.000,00 kuna. 

U slučaju ponavljanja pojedinih prekršaja u istom ugostiteljskom objektu, novčane kazne za pravnu osobu i fizičku osobu-obrtnika propisane su u najnižem iznosu od 5.000,00 i najvišem iznosu od 90.000,00 kuna, a za fizičku osobu u najnižem iznosu od 4.000,00 i najvišem iznosu od 20.000,00 kuna.

Turistički inspektor može za prekršaje utvrđene inspekcijskim nadzorom na mjestu izvršenja prekršaja naplatiti novčanu kaznu u najnižem iznosu od 750,00 i najvišem iznosu od 2.000,00 kuna. Međutim, u slučaju ponavljanja pojedinih prekršaja u istom ugostiteljskom objektu ili objektu u kojem se pružaju ugostiteljske usluge, turistički inspektor više neće moći prekršitelju naplatiti kaznu na mjestu izvršenja prekršaja, već će prekršitelju izdati prekršajni nalog ili će podnijeti optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu.

U Zakonu je propisano da će se postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona ( tj. do 9. kolovoza 2015.) dovršiti po odredbama dosadašnjeg  Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.^[21]Ministar turizma donijeti će, na temelju ovlasti iz ovoga Zakona, pravilnike u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim  pravilnika glede stupnja i vrste obrazovanja, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita potrebnih za obavljanje ugostiteljske djelatnosti prema vrstama ugostiteljskih objekata, kojeg će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Do donošenja novih pravilnika, ostaju na snazi pravilnici, koji su donijeti temeljem dosadašnjeg Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovog Zakona.^[22]

Danom stupanja na snagu ovog Zakona ( tj. 9. kolovoza 2015.) prestaje važiti dosadašnji  Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi,^[23]u dijelu u kojem je u suprotnosti s ovim Zakonom.^[24]

[1]Stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama.“Vidi odredbu članka 63. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
[2]Dosadašnji Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti primjenjivao se je od 28. prosinca 2006. godine.
[3] Vidi „Narodne novine“, br. 55/13.
[4] Vidi članak 1. i 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
[5] Članak 5. Ibid.
[6] Članak 6. Ibid.
[7] U takvim slučajevima, nad navedenim osobama inspekcijski nadzorće obaviti djelatnici Carinske uprave Ministarstva financija, a temeljem članka 4. stavka 3. točke 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi („Narodne novine“, br. 68/13. i 30/14), a u vezi s odredbama Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti(„Narodne novine“, br. 61/11.).
[8] Članak 9. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
[9] Članak 58. Ibid.
[10] Članci 10, 11,13, 15, 16,17. i 19. Ibid.
[11] Vidi članak 28. Ibid.
[12] Vidi članak 24. stavak 2. Ibid.
[13]Vidi više o tome u člancima 24.i 25.Ibid.
[14] Vidi više o tome u članku 34. stavcima 4. i 5. Ibid.
[15] Vidi više o tome u člancima 32. i 39. Ibid.
[16] Vidi članak 41. Ibid.
[17] Vidi članak 42. stavke 3. i 4. Ibid.
[18] Vidi članak 43. Ibid.
[19] Vidi članak 44. Ibid.
[20] Vidi članak 45. Ibid.
[21] „Narodne novine“, br. 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14. i 152/14.
[22]Vidi članak 61. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
[23] „Narodne novine“, br. 5/08.
[24] Navedeno je propisano odredbom članka 62. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.