Etičkim kodeksom državnih službenika (Nar. nov., br. 49/06) i njegovim izmjenama i dopunama u 2008. godini (Nar. nov., br. 134/08) uspostavljen je novi institucionalni okvir koji omogućuje prijavljivanje slučajeva korupcije i jačanje etičkih načela. Navedenim Etičkim kodeksom uspostavio se sustav koji omogućuje i potiče prijavljivanje slučajeva korupcije i lošeg odnosno neetičkog ponašanja državnih službenika.1 Također je Vlada RH osnovala Etičko povjerenstvo za državne službenike kao drugostupanjsko tijelo u rješavanju pritužbi građana i službenika na neetičko i moguće koruptivno postupanje državnih službenika. Kao središnje tijelo za jačanje profesionalne etike i suradnje s povjerenicima za etiku ustrojen je Odjel za Etiku u Ministarstvu uprave, koji obavlja stručne poslove koji se odnose na primjenu etičkih načela u javnoj upravi, u odnosu na osobno ponašanje službenika i namještenika, zatim na mogući sukob interesa, primanje darova i moguće koruptivno i drugo neetičko ponašanje službenika i namještenika.2

Međutim, u cilju unapređenja etičkih standarda sukladno međunarodnoj praksi, jačanju navedenih institucija u promicanju etičkih i moralnih načela i jačanju integriteta državnih službenika, Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 25. ožujka 2011. donijela je novi Etički kodeks državnih službenika, koji je objavljen u Narodnim novinama, br. 40/11.

Novim Etičkim kodeksom državnih službenika (u nastavku teksta: Etički kodeks) precizira se djelokrug rada Etičkog povjerenstva, povjerenika za etiku te djelokrug poslova vezanih uz Etički kodeks koje obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, odnosno Odjel za etiku u Ministarstvu uprave. Istim Kodeksom propisuju se načela i pravila ponašanja državnih službenika koja nadopunjuju načela na kojima je utemeljen Zakon o državnim službenicima te načela ponašanja državnih službenika propisana tim Zakonom. Također, Etičkim kodeksom omogućuje se bolja zaštita povjerenika za etiku prilikom obavljanja poslova vezanih uz primjenu odredaba Etičkog kodeksa, posebice prilikom ispitivanja osnovanosti pritužbi na neetično ponašanje državnih službenika.

Svrha Etičkog kodeksa je promicanje etičkih načela, moralnih načela i vrijednosti u ponašanju državnih službenika u službi, s ciljem ostvarivanja zajedničkog dobra i javnog interesa te povjerenja građana u državnu službu. Etičkim kodeksom utvrđuju se pravila ponašanja državnih službenika i etička načela na temelju kojih postupaju državni službenici prilikom obavljanja službene dužnosti. 

Etička načela utvrđena Etičkim kodeksom su načela koja državni službenici moraju usvojiti kao vlastita načela i osobni kriterij ponašanja u obavljanju svoje dužnosti odnosno koja moraju primjenjivati u međusobnim odnosima, te u odnosima prema građanima, u odnosu prema radu, kao i prema državnom tijelu u kojem obavljaju svoju dužnost.

Etički kodeks, u članku 6., propisuje da je državni službenik dužan u okviru svojih nadležnosti osigurati ostvarivanje prava, poštovanje integriteta i dostojanstva građanina i drugih državnih službenika bez diskriminacije ili povlašćivanja na osnovi dobi, nacionalnosti, etničke ili socijalne pripadnosti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili na bilo kojoj drugoj osnovi.

Kao novina u Etičkom kodeksu, istim člankom propisuje se i da državni službenik ima pravo na zaštitu od uznemiravanja odnosno ponašanja koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Također, propisuje se da državni službenik ima pravo na zaštitu od spolnog uznemiravanja odnosno ponašanja koje predstavlja verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne prirode, a koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

U obavljanju službene dužnosti državni službenik dužan je čuvati osobni ugled, ugled državne službe i povjerenje građana u državnu službu. U obavljanju privatnih poslova državni se službenik ne smije koristiti službenim oznakama ili autoritetom radnog mjesta u državnoj službi.

Etički kodeks (čl. 8.) propisuje način ponašanja državnih službenika u javnim nastupima u slučajevima kada predstavljaju odnosno kada ne predstavljaju državno tijelo. Tako je propisano da je u svim oblicima javnih nastupa i djelovanja u kojima predstavlja državno tijelo, državni službenik dužan iznositi stajališta državnog tijela, u skladu s propisima, dobivenim ovlastima, stručnim znanjem i Etičkim kodeksom.

Pri iznošenju stajališta državnog tijela i osobnih stajališta, državni službenik dužan je paziti na ugled državne službe i osobni ugled.

U javnim nastupima u kojima ne predstavlja državno tijelo,3 a koji se na bilo koji način odnose na poslove iz djelokruga državnih tijela ili poslove radnog mjesta koje obavlja, državni službenik ne smije iznositi podatke koji bi mogli naštetiti ugledu državne službe i narušiti povjerenje građana u rad državnih tijela, te ako bi iznošenje takvih podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba.

Sukladno načelima ponašanja državnih službenika propisanim Zakonom o državnim službenicima, zabrana stjecanja materijalne ili druge koristi i izbjegavanje sukoba interesa u službi sada je izričito navedena i u novom Etičkom kodeksu. Tako je člankom 9. Etičkog kodeksa propisano da državni službenik ne smije u obavljanju državne službe zlorabiti ovlasti i položaj u svrhu ostvarivanja materijalne ili druge koristi za sebe ili drugu pravnu i fizičku osobu. Također, ne smije koristiti u nedopuštene svrhe službene informacije o djelovanju i radu državnog tijela u kojem je zaposlen odnosno odavati službene tajne koje je saznao za vrijeme obavljanja svojih dužnosti. Osim navedenog, ne smije koristiti svoj položaj da bi utjecao na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili donošenje političke odluke.

Etičkim kodeksom propisano je na koji se način službenici trebaju ponašati prema građanima i u međusobnim odnosima prilikom obavljanja službeničke dužnosti.

U odnosu prema građanima državni službenik dužan je postupati profesionalno, nepristrano i pristojno, te je u obavljanju službene dužnosti dužan primjenjivati stručno znanje tako da građanima pomaže u ostvarivanju njihovih prava, postupajući u skladu s načelom ustavnosti, zakonitosti i zaštite javnog interesa.

Državni službenik dužan je postupati s posebnom pažnjom prema osobama s invaliditetom i drugim osobama s posebnim potrebama. Također, dužan je u obavljaju službene dužnosti pomoći neukim strankama.

Međusobni odnosi državnih službenika odnosno svi oblici komunikacije državnih službenika moraju se temeljiti na uzajamnom poštovanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti, odgovornosti i strpljenju. U obavljanju službe razmjenjuju mišljenja i informacije o pojedinim stručnim pitanjima radi ostvarivanja zajedničkog dobra državne službe u cjelini. Postupajući u skladu s etičkim načelima državnih službenika, u međusobnim odnosima, državni službenici ne ometaju jedni druge u izvršavanju službenih dužnosti. Pritom, nadređeni službenik potiče službenike na kvalitetno i učinkovito obavljanje državne službe, međusobno uvažavanje, poštovanje i suradnju te primjeren odnos prema građanima.

Na temelju prije važećeg Etičkog kodeksa imenovano je ukupno 298 povjerenika za etiku, koji izravno kontaktiraju s Odjelom za etiku na rješavanju i provedbi ispitnih postupaka osnovanosti zaprimljenih pritužbi građana i službenika na neetičko i moguće koruptivno postupanje, koje su zaprimili u svojem tijelu.4

Informativno-internetska stranica www.uprava.hr nudi službenicima i građanima informacije o pravilima ponašanja državnih službenika propisane Etičkim kodeksom. Na stranici je objavljen broj otvorenog besplatnog telefona Ministarstva uprave na koji se mogu podnijeti pritužbe na neetičko i moguće koruptivno postupanje državnih službenika te popis svih povjerenika za etiku, s naznakom u kojem su državnom tijelu imenovani, brojem njihovog telefona i mail adresom. Na stranici se, također, objavljuje i skupno izvješće o podnesenim pritužbama na osobno ponašanje državnih službenika.

Za razliku od prije važeće odredbe Etičkog kodeksa, koja je davala mogućnost imenovanja samo jednog povjerenika za etiku u državnom tijelu, člankom 15. Etičkog kodeksa propisano je da se u državnom tijelu može imenovati i više povjerenika za etiku, ovisno o ustrojstvu državnog tijela i potrebama državnog tijela. Također, kao novina propisuje se da će u slučaju dulje odsutnosti iz službe povjerenika za etiku, čelnik tijela imenovati zamjenika povjerenika za etiku koji preuzima ovlasti i dužnosti odsutnog povjerenika sve do njegovog povratka. Povjerenikom za etiku ne može se imenovati državni službenik kojemu je izrečena kazna za povredu službene dužnosti.

S obzirom na dosadašnja različita postupanja državnih tijela prilikom imenovanja povjerenika za etiku u odnosu na sadržaj odluke o imenovanju povjerenika za etiku i o tome obavještavanje službenika i građana, Etičkim kodeksom propisano je da je državno tijelo dužno odluku o imenovanju povjerenika za etiku dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose u roku 15 dana od dana imenovanja, te da odluka o imenovanju mora obvezatno sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime, radno mjesto na koje je raspoređen, broj telefona i adresu elektroničke pošte. O promjeni navedenih podataka državno je tijelo dužno odmah, pisanim putem, obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. Radi obavještavanja građana i službenika o osobi koja je imenovana povjerenikom za etiku, propisano je da se odluka o imenovanju povjerenika za etiku mora istaknuti na webstranici i oglasnoj ploči državnog tijela.

Povjerenik za etiku prati primjenu Etičkog kodeksa u državnom tijelu, promiče etičko ponašanje u međusobnim odnosima državnih službenika te odnosima službenika prema građanima, zaprima pritužbe službenika i građana na neetičko ponašanje i postupanje službenika, provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe te vodi evidenciju o zaprimljenim pritužbama.

Povjerenik za etiku dužan je završiti program izobrazbe povjerenika za etiku koju provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.

U odnosu na prije važeći Etički kodeks, sada se Etičkim kodeksom preciznije propisuje postupak i obveze povjerenika za etiku u postupku ispitivanja osnovanosti podnesene pritužbe. Propisuje se da povjerenik za etiku provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe, priprema izvješće čelniku tijela o provedenom postupku te je dužan u roku 30 dana od dana primitka pritužbe provesti postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe i pripremiti odgovor podnositelju pritužbe, koji dostavlja čelniku tijela. Povjerenik za etiku dužan je provesti postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe i na temelju anonimne pritužbe.

U postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe, povjerenik za etiku zatražit će pisanu izjavu službenika na kojeg se odnosi pritužba, izjave drugih službenika koji imaju neposredna saznanja o sadržaju pritužbe, izvješća nadležnih tijela u slučaju sumnje na moguća kaznena djela te poduzeti i druge radnje potrebne za utvrđenje činjeničnog stanja.

O provedenom postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe, povjerenik za etiku dužan je podnijeti pisano izvješće čelniku tijela te pripremiti prijedlog odgovora podnositelju pritužbe.

U slučaju dvojbe o tome predstavlja li neko ponašanje državnog službenika povredu Etičkog kodeksa, povjerenik za etiku zatražit će mišljenje Etičkog povjerenstva.

Ako povjerenik za etiku u postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe na temelju prikupljenih dokaza ocijeni da su navodi iz pritužbe osnovani, u izvješću čelniku tijela predložit će poduzimanje odgovarajućih postupaka i radnji. Na temelju dostavljenog izvješća povjerenika za etiku, čelnik tijela može, ovisno o vrsti i težini povrede, pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti ili pisanim putem upozoriti državnog službenika na neetično postupanje i potrebu pridržavanja odredaba Etičkog kodeksa.

2.4.3.  Zaštita povjerenika za etiku
Radi zaštite povjerenika za etiku od bilo kojeg oblika zlostavljanja, ovim Etičkim kodeksom propisano je da povjerenik za etiku ne može zbog obavljanja svoje dužnosti biti pozvan na odgovornost niti biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge državne službenike. Na zahtjev povjerenika za etiku, za vrijeme postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe, čelnik državnog tijela dužan je povjerenika za etiku osloboditi obavljanja poslova radnog mjesta na koje je raspoređen. Povjerenik za etiku može Etičkom povjerenstvu podnijeti pritužbu na neetično ponašanje drugih državnih službenika prema njemu. Etičko povjerenstvo dužno je u roku 60 dana od dana primitka pritužbe dostaviti odgovor na pritužbu etičkom povjereniku i o tome izvijestiti čelnika državnog tijela.

Građani i pravne osobe te državni službenici mogu povjereniku za etiku podnijeti pritužbu na ponašanje državnih službenika, za koje smatraju da je protivno odredbama Etičkog kodeksa.

Pritužba se može podnijeti pisanim ili usmenim putem, putem otvorenog besplatnog telefona u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose te putem elektroničke pošte. Ako pritužbu zaprimi čelnik državnog tijela ili službenik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, pritužbu će, bez odlaganja, proslijediti nadležnom povjereniku za etiku.

Čelnik državnog tijela dužan je dati odgovor podnositelju pritužbe u roku 60 dana od dana zaprimanja pritužbe te ga izvijestiti o poduzetim radnjama. Podnositelj pritužbe ima pravo podnijeti pritužbu Etičkom povjerenstvu u roku 30 dana od dana isteka roka za davanje odgovora na pritužbu odnosno od dana primitka odgovora na pritužbu u slučaju kada podnositelj pritužbe nije zadovoljan odgovorom čelnika državnog tijela.

Kao novina, Etičkim kodeksom propisan je i način rješavanja pritužbi na neetično ponašanje povjerenika za etiku, koje je državno tijelo dužno u roku 15 dana od dana primitka proslijediti Etičkom povjerenstvu. Etičko povjerenstvo dužno je u roku 60 dana od dana primitka pritužbe dostaviti odgovor na pritužbu podnositelju pritužbe i o tome izvijestiti čelnika državnog tijela.

Ako čelnik tijela na temelju dostavljenog izvješća Etičkog povjerenstva o provedenom postupku ispitivanja osnovanosti pritužbe ocijeni da je povjerenik za etiku počinio povredu Etičkog kodeksa, može, ovisno o vrsti i težini povrede, pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti ili ga pisanim putem upozoriti na neetično postupanje i potrebu pridržavanja odredaba Etičkog kodeksa.

Pritužbu na neetično ponašanje čelnika državnog tijela koji je državni službenik, državno tijelo dužno je u roku 15 dana od dana primitka proslijediti Etičkom povjerenstvu.

Etičko povjerenstvo dužno je u roku 60 dana od dana primitka pritužbe dostaviti odgovor na pritužbu podnositelju pritužbe i o tome dostaviti izvješće Vladi Republike Hrvatske.

U Ministarstvu uprave, kao središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose ustrojen je Odjel za etiku koji obavlja stručne poslove koji se odnose na primjenu etičkih načela u javnoj upravi, u odnosu na osobno ponašanje službenika i namještenika, zatim na mogući sukob interesa, primanje darova i moguće koruptivno i drugo neetičko ponašanje službenika i namještenika.

 


1 U svim državnim i pravosudnim tijelima imenovani su povjerenici za etiku koji promoviraju etičko ponašanje u međusobnim odnosima službenika i odnosima prema građanima, zaprimaju pritužbe građana i službenika na neetičko i moguće koruptivno ponašanje službenika. 
2 Tako uspostavljeni institucionalni okvir pokazao se izuzetno učinkovitim u jačanju integriteta državnih službenika i primjeni etičkih načela u javnoj upravi, na što upućuju brojni pokazatelji nakon izvršene analize rada navedenih institucija, podnesenih pritužbi od strane građana i službenika, te pokrenutih postupaka zbog teže povrede službene dužnosti protiv državnih službenika u proteklom razdoblju. 
3 U javnim nastupima u kojima ne predstavlja državno tijelo i koji nisu tematski povezani s državnom službom odnosno djelokrugom državnog tijela u kojem je službenik zaposlen, službenik ne treba odobrenje čelnika državnog tijela za nastupe u medijima, ali je pritom dužan paziti na ugled državne službe i osobni ugled. 
4 Također, sve pritužbe koje zaprimi Odjel za etiku, upućuju se na rješavanje povjerenicima za etiku. Dosadašnja suradnja Odjela za etiku i povjerenika za etiku pokazala se izuzetno dobrom i učinkovitom.