Vladavina prava jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Ostvarivanje te vrednote nije zamislivo bez aktivne uloge Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji, kao najviši sud, ima ustavnu zadaću osiguravati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Tu svoju ulogu Vrhovni sud Republike Hrvatske temeljno ostvaruje donoseći odluke povodom pravnih lijekova. Odluke Vrhovnog suda u konkretnim predmetima snagom njihove argumentacije djeluju na praksu i postupanje sudova nižeg stupanja. Time se postiže željeni ustavni učinak - jedinstvena primjena zakona i ravnopravnost građana.

Međutim, učinci djelovanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske bili bi bitno manji ako bi za odluke Vrhovnog suda saznavale same stranke i njihovi zastupnici u konkretnim predmetnima. Zato je sa stajališta opće javnosti osobito važno da za sadržaj odluka Vrhovnog suda sazna najšira javnost.

Danas predstavljamo novu web stranicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja je daljnji korak u komunikaciji tog suda s javnošću.

Htio bih, međutim, naglasiti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske i te kako i prije ovog, nesumnjivo važnog događaja, bio otvoren javnosti.

Podsjetio bih na činjenicu da postoji više desetljeća stara tradicija da se objavljuju pregledi ili izbori odluka, posebnog, principijelnog značaja iz oblasti kaznenog, građanskog, trgovačkog, radnog, upravnog i drugih grana prava. Riječ je o pisanim zbirkama sudskih odluka koje su iz početka bile umnožavane na šapirografu da bi današnji oblik imale u obliku knjige, koja izlazi dva puta godišnje. U tim pregledima, odnosno, izborima sudske prakse objavljene su tisuće odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Budući da su se te zbirke dostavljale sudovima, a kroz knjižarsku su mrežu bile dostupne svim ostalim pravnicima (odvjetnicima, pravnicima u gospodarstvu, državnim odvjetnicima i drugima), ali i najširoj javnosti, očito je da je sudska praksa, osobito Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao najvišeg suda, već odavno postala javno dobro svih građana Republike Hrvatske. To ujedno svjedoči i o visokoj razini javne, pravne kulture u Republici Hrvatskoj.

Dugi niz godina ta je publikacija nosila naziv »Pregled sudske prakse«, a od 1993. godine, ona izlazi pod naslovom »Izbor odluka«. Odluke koje će se objaviti u toj publikaciji određuje posebno uredništvo koje danas čini sedam sudaca Vrhovnog suda i to: mr. sc. Jasna Brežanski, dr. sc. Ivo Grbin, Boris Guttmann, Stanko Hautz, Stanko Jesenković, Jakov Miletić i Milan Petranović. Glavni urednik je dr. sc. Ivo Grbin. Slikovitosti radi spominjem da je samo u posljednjem broju, koji se odnosi na prvu polovicu 2002. godine, objavljeno ukupno 345 odluka iz različitih oblasti prava.

Izvršni nakladnik ove publikacije su Narodne novine d.d. iz Zagreba, ugledna nakladnička kuća poznata upravo i po pravnim izdanjima. Izbor odluka dostavlja se svim sudovima, ali kao što sam rekao dostupan je i najširoj javnosti jer ga svatko može kupiti ili kod izvršnog nakladnika ili u knjižarama koje drže i pravnu literaturu. Koristim prigodu da se izvršnom nakladniku Narodne novine zahvalim na dosadašnjoj suradnji i očekujem i uspješnu buduću suradnju.

Vrhovni sud će nastaviti objavljivati sudsku prasku i kroz pisana izdanja.

Kao što ćete tijekom današnjeg predstavljanja vidjeti, sudska praksa Vrhovnog suda samo je dio nove web stranice tog suda. Međutim, usudio bih se reći da je sudska praksa upravo i najvažniji dio te web stranice, jer se i kroz taj novi medij sud i dalje otvara prema cjelokupnoj javnosti. Upravo zbog ustavne zadaće Vrhovnog suda, da osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, važno je da građani na različite načine, bilo u pisanom, bilo u elektroničkom obliku, mogu dobiti informacije o tome kako Vrhovni sud primjenjuje neki zakon i kako tumači određeni propis.

Naime, ponekad se sudska praksa u javnosti shvaća potpuno pojednostavljeno. Kad biste pitali građanina kojem pravo nije profesija što je to sudska praksa, vjerojatno bi vam rekao da je to neka odluka suda kojom se nekoga osuđuje za kazneno djelo, lako je to jedan mogući odgovor, zaboravlja se podatak da sudovi u Republici Hrvatskoj pretežno, oko 90 posto predmeta imaju iz građanske oblasti sudova, primjerice iz imovinskih odnosa i obiteljskih odnosa, trgovačkog prava, radnog prava i drugih. I dok mediji razumljivu pozornost posvećuju kaznenim postupcima, gotovo je zanemarivo pisanje o pitanjima građanskog prava, iako odluke sudova upravo u tom dijelu u velikoj mjeri uređuju sporne odnose, odnosno sukobe interesa. Pozvao bih predstavnike sredstava javnog priopćavanja da i te kako obrate pozornost na ta pitanja i da pišu i o toj sudskoj praksi, jer je riječ o pitanjima koja se odnose na brojne građane. Time, dakako, ne umanjujem važnost pisanja o problemima kaznenog prava, pogotovo kad se ima na umu da odluke kaznenih sudova moraju biti takve da ne djeluju samo na neposrednog počinitelja kaznenog djela, već da imaju i preventivnu funkciju, tj. da djeluju na druge da ne smiju činiti kaznena djela.

Moram napomenuti da je sudska praksa Vrhovnog suda i prije današnjeg dana bila dostupna na dosadašnjoj web stranici Vrhovnog suda i to već nekoliko godina što se tiče građanskog prava, te unatrag nekoliko mjeseci i što se tiče kaznenog prava. Ta činjenica, međutim, nije bila dovoljno popularizirana. Nova, web stranica sadržava i tu prijašnju praksu, ali će sadržavati i niz drugih informacija o radu Vrhovnog suda kojih do sada nije bilo. Svakako valja istaknuti i činjenicu da je pristup web stranici Vrhovnog suda, pa time i pristup podacima o sudskoj praksi, potpuno besplatan.

Govorim o sudskoj praksi i njezinom objavljivanju, odnosno njezinoj dostupnosti javnosti kao važnom zadatku Vrhovnog suda Republike Hrvatske. I u drugim demokratskim zemljama puno se pozornosti posvećuje upravo tom pitanju. Zato ne začuđuje da je Europska unija putem svojih institucija pokrenula projekt kojim se nizu zemalja, među njima i Republici Hrvatskoj, pomaže da njihovi sudovi, što je moguće bolje i potpunije, prezentiraju svoju praksu. U Hrvatskoj je u tom smislu u tijeku projekt pod nazivom »Pravosuđe i pravni fakulteti« u sklopu programa »Obnova« kojeg financijski podupire Europska unija, a provedbeno je angažiran i Asser Institut iz Nizozemske. Nova web stranica Vrhovnog suda, koju da nas predstavljamo, nastala je uz potporu Europske unije koja će s Vrhovnim sudom nastaviti raditi na tom projektu. U ime Vrhovnog suda zahvaljujem se Europskoj uniji i Asser Institutu na dosadašnjoj suradnji.

Predstoje nam, međutim, još dva velika zadatka. Ponajprije treba izraditi znatno bolji softwear koji će omogućiti znatno lakše pretraživanje baze sudske prakse, nego što je to danas. Naime, treba otvoreno reći da je sadašnji način pretraživanja sudske prakse dosta kompliciran i zato se vjerojatno i nedovoljno koristi. Međutim, pripremiti efikasne načine pretraživanja nije jednostavno s obzirom na razgranatost pravnih pojmova. Ali, upravo na tome moramo inzistirati.

S druge strane namjera nam je da se sve odluke Vrhovnog suda, dakle ne samo izbor onih najvažnijih, principijelnih, nađe na web stranici. To je daljnji korak koji će svima omogućiti uvid u rad i odluke suda. Time bi se omogućilo da svatko može pretraživati ili u području izabranih odluka ili području svih odluka. Dakako, da taj proces zahtijeva vremena, ljudi i novaca.

Nova web-stranica, koju će detaljnije predstaviti glavna urednica gospođa Ana Garačić, sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sadrži niz novih informacija o radu Vrhovnog suda kojih do sada nije bilo. Tu su ponajprije opće informacije o Vrhovnom sudu od njegovog sjedišta, telefonskih i telefaks brojeva na koje se zainteresirani mogu javiti do njegovog unutarnjeg ustrojstva. Stranice sadrže podatke i o sucima Vrhovnog suda. Također sadrže i podatke o broju primljenih predmeta, te o broju riješenih, odnosno neriješenih predmeta.

Statistika, a o tome se u javnosti malo govori, pokazuju da suci Vrhovnog suda, sudski savjetnici i drugo osoblje ispunjavaju svoje obveze, te se broj neriješenih predmeta iz godine u godinu smanjuje. Primjera radi na dan 31. prosinca 1999. godine Vrhovni sud Republike Hrvatske imao je ukupno 9.684 neriješenih predmeta. Iz godine u godinu taj se broj predmeta postupno smanjivao tako da na dan 30. lipnja 2002. godine na sudu ima 6.167 neriješenih predmeta. Podaci o radu suda ubuduće će se moći pratiti na web-stranici.

Vrijedi ovome dodati i podatak za sve sudove i suce u Republici Hrvatskoj. Suci su 2001. godine riješili 3,44 posto više predmeta nego u 2000. godini. Međutim, očito pozitivni učinci rada sudova poništeni su zbog toga što je u 2001. godini primljeno 8,93 posto više predmeta nego u 2000. godini, što naravno utječe na povećanje broja neriješenih predmeta. To govori i o jednom paradoksu - u javnosti se stvara izrazito negativna slika o sudovima, a istodobno sve više građana zahtijeva zaštitu upravo od sudova.

U javnosti se često zanemaruje i činjenica da hrvatski sudovi prosječno godišnje rješavaju oko 1.500.000 predmeta. Međutim, i taj će se podatak često u javnosti zanemariti, a slika sudstva će se stvarati kroz nekoliko medijski istaknutih, u pravilu negativnih, slučajeva. Pitam se imaju li suci pravo na pravedne prosudbe o njihovu radu ili su suci baš zgodna meta da budu dežurni krivci. Ali, to je tema za neku drugu prigodu.

Jednako tako na web-stranici bit će dostupni podaci i o javnim sjednicama kaznenih vijeća. Javnost može biti prisutna za vrijeme dok sudac izvjestitelj izvješćuje o stanju stvari, odnosno za vrijeme dok stranke daju potrebna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe ili odgovora na žalbu. Prema Zakonu o kaznenom postupku vijećanje i glasovanje obavlja se u nejav-nom zasjedanju. Prema zakonu Vrhovni sud nema obvezu proglašavati svoju odluku. Sud je dužan odluku pisano sastaviti i otpremiti sudu nižeg stupnja. Tek nakon otpreme iz Vrhovnog suda odluka se smije javno objaviti. One odluke koje izazivaju osobit interes javnosti planiramo odmah nakon otpreme u cijelosti objaviti i na web-stranici, u dijelu u kojem se prikazuju novosti u radu suda. To će također omogućiti javno, ali i stručno, odnosno znanstveno preispitivanje tih odluka i njihovu kritiku.

Web stranica Vrhovnog suda Republike Hrvatske ima svoje uredništvo na čijem čelu je gospođa Ana Garačić, sutkinja Vrhovnog suda, a članovi uredništva su: mr. sc. Jasna Bre-žanski, Vesna Fricki, Dubravko Ka-sabašić, Mirjana Mlinarić, Mirjana Mirković i mr. sc. Vesna Skorupan i mr. sc. Marija Šimunović-Filipan-čić. Svi oni, a i mnogi drugi dali su doprinos da web-stranica Vrhovnog suda Republike Hrvatske dobije što bogatiji sadržaj. Svima njima se posebno zahvaljujem.

O drugim, novim sadržajima web-stranice govorit će glavna urednica. Ja bih htio naglasiti da nova web-stra-nica zapravo znači daljnji napor da se unaprijedi komunikacija Vrhovnog suda s javnošću, s jasnom željom da se kroz njezin razvoj, a osobito onog dijela koji se odnosi na publiciranje sudske prakse, jača pravna sigurnost i vladavina prava u Republici Hrvatskoj.