Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 i 60/01 vjerodostojno tumačenje - u nastavku teksta: Zakon) od čl. 57. - 66., uređuje osnivanje mjesnih odbora i drugih oblika mjesne samouprave, tijela mjesne samouprave i nadzor nad radom i pravnu osobnost. Na postupak izbora članova vijeća mjesnih odbora i drugih oblika mjesne samouprave, temeljem čl. 61. navedenog Zakona, shodno se primjenjuje Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01).

U primjeni navedenih zakonskih odredbi na postupak usklađivanja statuta i drugih općih akata jedinica lokalne samouprave u dijelu koji se odnosi na osnivanje mjesnih odbora i provedbu izbora za članove vijeća mjesnih odbora, pojavile su se brojne nejasnoće i dvojbe. Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske svojim mišljenjem od 22. 11. 2001. ukazalo je na način razrješavanja postavljenih nejasnoća i dvojbi, uvažavajući zakonska određenja i posebnosti mjesnih odbora.

1. Osnivanje mjesne samouprave i usklađivanje sa Zakonom

Mjesna samouprava ostvaruje se osnivanjem mjesnih odbora, gradskih četvrti odnosno gradskih kotareva, kao oblika sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbori osnivaju se kao oblik mjesne samouprave za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili dio većeg naselja odnosno grada, ako čini zasebnu cjelinu. Gradska četvrt odnosno gradski kotar kao oblik mjesne samouprave, osniva se za područje koje predstavlja gradsku i društvenu cjelinu povezanu zajedničkim interesima.

Mjerila za određenje pravnog oblika mjesne samouprave kao mjesnog odbora ili gradske četvrti (gradskog kotara) potrebno je interpretirati u smislu da općine i manji gradovi koji u svom sastavu imaju naselja, osnivaju mjesne odbore, a veći i veliki gradovi koji imaju gradske četvrti kao veće gradske cjeline osnivaju mjesnu samoupravu u obliku gradskih četvrti odnosno gradskih kotara.

1.1. Odredbe statuta

Mjesni odbori sukladno čl. 57. Zakona osnivaju se statutom općine odnosno grada. Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora na temelju čl. 58. Zakona mogu dati građani, njihove organizacije i udruženja te druga tijela određena statutom.

Statutom općine odnosno grada slijedom odredbe čl. 59. Zakona potrebno je urediti postupak davanja inicijative i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, osnove pravila i programa rada mjesnog odbora, način financiranja i obavljanja administrativnih poslova, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom.

Postupak davanja inicijative za osnivanje mjesnog odbora i drugih oblika mjesne samouprave treba biti uređen na način da jasno i nedvosmisleno određuje tko može dati inicijativu za osnivanje mjesnog odbora ili gradske četvrti (gradskog kotara), te da tako uređen postupak odražava primjerenu volju građana lokalne sredine. Tako je kao inicijativu za osnivanje mjesnog odbora moguće propisati i izjašnjavanje građana (birača) u odgovarajućem postotku ili broju. Ovlasti predlagača osnivanja mjesnog odbora ili drugog oblika mjesne samouprave ima statutarno-pravna komisija koja predlaže donošenje statuta i njegove izmjene i dopune.

Razrada djelokruga mjesne samouprave u okviru zakonskog određenja čl. 60. Zakona, kojim se mjesnom odboru povjerava obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, jedinice lokalne samouprave od neposrednog interesa za život i rad građana lokalne sredine omogućava pravilno usmjeravanje razvoja mjesne samouprave, način financiranja mjesne samouprave, a time i nadzor nad radom tijela u mjesnoj samoupravi. Srazmjerno povjerenim poslovima propisuje se izrada programa rada i postupak njihovog odobravanja i način osiguravanja financijskih sredstava u okviru proračuna.

1.2. Nadzor nad zakonitošću rada

Provedbu povjerenih poslova osiguravaju tijela mjesnog odbora (vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora), a nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja poglavarstvo odnosno predstavničko tijelo u općinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo.

Statutom ili drugim općim aktom na temelju statuta, pobliže se razrađuje što predstavlja kršenje akata i neizvršavanje povjerenih poslova, kao i postupak nadzora.

1.3. Obavljanje administrativnih poslova

Obavljanje administrativnih poslova za potrebe tijela mjesne samouprave osigurava jedinica lokalne samouprave, ali na racionalan i učinkovit način, bez profesionalnog zapošljavanja na razini mjesne samouprave.

1.4. Usklađivanje u svezi pravne osobnosti

S obzirom na određenje čl. 66. Zakona da su mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi pravne osobe, dosadašnji mjesni odbori bez pravne osobnosti i drugi oblici mjesne samouprave, ne mogu pravnim slijedom prerasti u mjesne odbore s pravnom osobnošću bez usklađivanja statuta i drugih općih akata. Istovremeno pravna osobnost zahtijeva i preispitivanje ili utvrđivanje mjerila za osnivanje navedenih oblika mjesne samouprave.

2. Odgovarajuća primjena izbornog Zakona za predstavnička tijela lokalne samouprave na izbor članova vijeća mjesnih odbora

Sukladno čl. 61. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi vijeće mjesnog odbora i drugih oblika mjesne samouprave biraju građani s područja mjesnog odbora, koji imaju biračko pravo. Članovi vijeća biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave odnosno Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

2.1. Posebnosti mjesnih odbora

Shodna primjena izbornog Zakona zahtijeva uvažavanje posebnosti mjesnih odbora u pogledu načina osnivanja mjesnih odbora, broja birača i drugih posebnosti. Slijedom toga potrebno je statutom i drugim općim aktima pobliže propisati posebnosti izbornog postupka za izbor članova vijeća mjesnih odbora prema ovome Zakonu.

2.2. Način osnivanja i ovlasti tijela

U tom smislu općim aktom o provedbi izbora za članove vijeća mjesnih odbora potrebno je propisati način i ovlasti tijela za raspisivanje i provedbu izbora, postupak kandidiranja i tijela za nadzor zakonitosti izbora.

Kako se mjesni odbori osnivaju statutom, sve izborne radnje uključujući i nadzor nad zakonitošću provedbe izbora za članove vijeća mjesnih odbora, provode tijela na razini jedinica lokalne samouprave.

2.3. Tijela za provedbu izbora

Tijela za provedbu izbora za članove vijeća su općinsko (gradsko) izborno povjerenstvo, povjerenstvo za izbor članova vijeća mjesnog odbora i birački odbori.

Općinsko (gradsko) izborno povjerenstvo u provedbi izbora za članove vijeća mjesnih odbora ima ovlasti koje na državnoj razini ima državno izborno povjerenstvo odnosno propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora, daje obvezatne upute za rad povjerenstvima za izbor vijeća mjesnih odbora i nadzire njihov rad.

Općinsko (gradsko) izborno povjerenstvo imenuje povjerenstva za izbor članova vijeća mjesnih odbora na području jedinice lokalne samouprave, a ova povjerenstva biračke odbore za provedbu izbora.

Broj biračkih odbora određuje se prema broju birača na području mjesnog odbora, a ako to zahtijevaju lokalne prilike, izbore može neposredno provoditi i povjerenstvo za izbor članova vijeća mjesnog odbora.

2.4. Postupak kandidiranja

Postupak kandidiranja uređuje se općim aktom primjereno veličini mjesnog odbora odnosno broju birača. Pobliže to znači da se u postupku kandidiranja broj potpisa podrške određuje srazmjerno broju birača u mjesnom odboru ili na drugi primjeren način propisan općim aktom.

2.5. Raspisivanje izbora

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje općinsko (gradsko) poglavarstvo, a u jedinicama lokalne samouprave koje nemaju poglavarstvo, to obavlja predstavničko tijelo jedinice (općinsko odnosno gradsko vijeće).

Pitanje naknada za rad tijela u provedbi izbora za članove vijeća mjesnih odbora, kao i ukupni troškovi izbora, uređuju se također općim aktom uvažavajući materijalne prilike jedinice lokalne samouprave. Kako izbori na razini mjesnog odbora obuhvaćaju relativno mali opseg poslova, može prevladati opredjeljenje da se ne isplaćuju naknade za rad članova nadzornih tijela. Isto tako racionalizacija troškova izbora može se provesti kroz propisivanje načina oglašavanja putem oglasne ploče mjesnog odbora umjesto objava u tisku, načina promidžbe bez osiguravanja sredstava političkim strankama i drugim oblicima racionalnog načina provedbe mjesnih izbora.

Nadzor nad provedbom izbora provodi općinsko (gradsko) izborno povjerenstvo, koje rješava po prigovorima na postupak kandidiranja i izbora članova vijeća mjesnih odbora.

Shodno izbornom Zakonu o prigovoru rješava nadležno tijelo na razini jedinice lokalne samouprave određeno statutom ili drugim općim aktom jedinice, a to može biti tijelo koje obavlja nadzor nad zakonitošću rada mjesnih odbora (poglavarstvo) ili drugo tijelo u čijoj nadležnosti je nadzor zakonitosti akata jedinice lokalne samouprave (statutarno pravna komisija).

3. Pravna osobnost mjesnih odbora

Pravna osobnost mjesnih odbora, gradskih četvrti i gradskih kotara utvrđena čl. 66. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, nije dovoljna za potpuno određenje pravne osobnosti mjesnog odbora u smislu primjene propisa o njenoj registraciji ili evidentiranju. Propisi o sudskoj registraciji trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje se osnivaju odlukom o osnivanju kao općim aktom, niti drugi propisi ne predviđaju registraciju mjesnog odbora i drugih oblika mjesne samouprave, kao pravne osobe u sudskom ili drugom registru. Do zakonskog određenja načina registracije mjesnog odbora i drugih oblika mjesne samouprave, te pravne osobe evidentirat će se pri Državnom zavodu za statistiku na temelju ovjerenog izvatka odredaba statuta jedinice lokalne samouprave, a koje se odnose na osnivanje mjesnih odbora, gradskih četvrti ili gradskih kotara. Ovjeru izvatka statuta obavlja jedinica lokalne samouprave kao osnivač mjesnog odbora ili drugog oblika mjesne samouprave.

Pravna osobnost mjesnog odbora i drugih oblika mjesne samouprave otvara mogućnost i pravo na žiroračun. lako zakonodavac nije odredio u koju vrstu pravnih osoba svrstava mjesne odbore i druge oblike mjesne samouprave, iz djelokruga poslova koje jedinica lokalne samouprave povjerava mjesnoj samoupravi, proistječe da je riječ o neprofitnoj pravnoj osobi. U tom smislu ministarstvo nadležno za poslove financija propisat će vrstu žiro-računa, način vođenja knjigovodstva i izradu godišnjeg obračuna za mjesne odbore i druge oblike mjesne samouprave.

Financijska sredstva koja mje

sni odbori mogu imati na žiro-računu su sredstva koja se osiguravaju na ime povjerenih poslova iz općinskog (gradskog) proračuna na temelju čl. 60. Zakona, na način kako je to utvrđeno statutom i općim aktima jedinice lokalne samouprave. Osim tih sredstava mjesni odbori i drugi oblici mjesne samouprave mogu ostvarivati financijska i druga materijalna dobra od pomoći i donacija, ali samo u okviru djelokruga povjerenih poslova.

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja poglavarstvo odnosno predstavničko tijelo u jedinicama koje nemaju poglavarstvo, a time i nadzor nad zakonitim korištenjem financijskih sredstava i druge imovine. Za obavljanje povjerenih poslova iz čl. 60. Zakona predsjednik vijeća mjesnog odbora na temelju čl. 62. st. 3. odgovara načelniku (gradonačelniku) odnosno predsjedniku vijeća, koji obnaša dužnost općinskog načelnika.